In memoriam | Sve što su Bošnjaci u području kulture postigli u četiri decenije nosi i Enesov pečat

Prof. dr. Enes Duraković, jedan od najznačajnijih historičara bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, preminuo je jučer u Sarajevu.

Dženaza čovjeku koji je ostavio izniman trag u bosanskohercegovačkoj kulturi bit će obavljena u srijedu, 7. februara, u 13 sati, na Gradskom groblju Bare.

Saradnici, prijatelji i savremenici opraštaju se jednog u nizu naših velikana koji u posljednje vrijeme odlaze, jedan po jedan, u tišini, onako kako su o živjeli...

Trending

Schmidt pred večerašnje obraćanje u UN-u: "Moram reći da ne vidim da imamo vojni sukob"

Uvijek je išao naprijed

U bogatoj galeriji likova koji su obilježili vrijeme od početaka osamdesetih godina prošlog stoljeća do danas, kaže za Radiosarajevo.ba prof. dr. Šaćir Filandra, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i bivši predsjednik BZK „Preporod“, profesor Enes Duraković se izdvajao „naglašenim osobnim šarmom, intelektualnom britkošću, invetivnošću i vizionarstvom“.

„Duraković je u odnosu na svoje vrijeme uvijek išao korak naprijed. Njegovo mišljenje i društveno djelovanje odlikovala je  konceptualnost. Svemu je prilazio planski, dugoročno, strategijski. Vjerovao je da je društveni svijet intelektualna tvorba čije obilje mogućnosti potrebuje samo hrabrost i viziju, a to obje je izraženo imao.

Naglašeno je bio strastven čovjek i intelektualac, srčano se predavao projektima koje je osmišljavao i izvodio.  A sudjelovao je, s prijateljima i saradnicima, spominjem samo Muhsina Rizvića i Aliju Isakovića, u konstruiranju i oblikovanju savremenog bošnjačkog kulturnog i nacionalnog identiteta“, ističe Filandra.

Sve što su Bošnjaci u području kulture postigli u zadnje četiri decenije -  reći će  profesor Filandra, „nosi i Enesov pečat, počesto i dominantan“.

 „U konceptualiziranju i uvažavanju bosanskohercegovačke i bošnjačke književnosti od mladosti sudjeluje; među inicijatorima je obnove BZK „Preporoda“ kojeg je bio i predsjednik; dominantna je figura tih godina pokrenute političke revije „Ogledalo“; presudna je osoba za osnivanje Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca; kao ratni ministar kulture štampa prve školske udžbenike za potrebe neovisne bosanske države; u svom „Alefu“ izvodi, sistematizira i kanonizira bogatu bošnjačku književnu produkciju, i da ne nabrajam dalje“, podsjeća profesor Filandra, te dodao:

„Enes Duraković je bio zavodljiv i šarmantan intelektualac, topao i mio sugovornik, sklon timskom radu i djelovanju, odisao je posebnom harizmom i privlačnošću te nikoga nije ostavljao bez pozitivnog dojma o sebi“.

Važna stranica historije 

Sa odlaskom Enesa Durakovića, kaže nam prof. dr. Hilmo Neimarlija, zatvara se važna stranica historije  bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti.

„Ispisivali su je Midhat Begić, Muhsin Rizvić, Alija Isaković i Enes Duraković. Njezina je središnja tema bila malroovska tema nacionalne biblioteke,  književnosti kao imaginacije i kompenzacije plitkog racionalizma  nacije i suhoće   povijesti  kao sudbine bivstvovanja.  Enes Duraković je obilježio završnicu njihovih  nastojanja   na oslobađanju bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti zatočeništva u tuđim sistemima  smisla,  nastojanja koje nije imalo za cilj njihovo uvođenje u zatvoreni sistem svog smisla“, govori profesor Neimarlija, inače jedan od inicijatora obnavljanja rada.

Dodao da je profesor Duraković bio „protivnik logike kruga i monotetičkog, esencijalističkog, kanonskog pristupa književnosti, za množinu obzora“.

05.02.24. 16:59

Preminuo profesor Enes Duraković

„Zalagao se, za razliku od mnogih, za poštivanje posebnosti i razlika u južnoslavenskim književnostima, i protiv precjenjivanja posebnosti i razlika u južnoslavenskim književnostima.  Na  tom nasljeđu oslobađanja od kanona, od lijevih i desnih isključivosti u pristupima književnosti otvorene su  nove stranice bošnjačke i bosanskohercegovačke povijesti književnosti“, zaključuje profesor Neimarlija.               

Neka je rahmet i hvala profesoru Enesu Durakoviću.