Igrale se delije

Subota, 10. oktobar

"Aida?" se vraća kući

Projekcijom za mlade iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, u subotu je službeno otvoren cjelodnevni program bosanskohercegovačke premijere filma "Quo vadis, Aida?" u Memorijalnom centru Srebrenica. Program su otvorili rediteljica Jasmila Žbanić i direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić.

Piše: Faruk Vele

"Ovo je za mene najvažnija i najemotivnija premijera, jer su tu ljudi koji su preživjeli sve ovo i prema kojima ja osjećam posebno poštovanje. Posebno za žene i majke Srebrenice, jer su to žene koje su prošle nevjerovatne i teške tragične stvari, a opet su smogle snage da nastave i da naprave jako bitne stvari, poput ovog Memorijalnog centra", rekla je Žbanić.

Dodala je kako su joj inspiracija za film bile žene i majke Srebrenice.

"Ja sam poslije posljednjeg kadra napisala da je film posvećen ženama i majkama Srebrenice, i njihovim najbližima koji su pobijeni, jer su oni za mene vječna inspiracija. Tek će sljedeće generacije shvatiti koliko su majke i žene važne i šta su sve uradile", istakla je Žbanić.

Kultura sjećanja je važna za svaku zajednicu. Ono što jeste esencijalni dio te kulture sjećanja ponajviše će ostati upravo u umjetnosti.

Ovdje smo u nekoliko navrata konstatirali, pa vrijedi ponoviti, kako su filmovi Schindlerova lista i Pijanist više doprinijeli sjećanju na Holokust, nego vagoni knjiga i tekstova napisani o toj temi. Tako je i s "Aidom" u kontekstu sjećanja na Srebrenicu.

Film "Quo vadis, Aida?", kao nadasve hrabri pokušaj jednog umjetnika da se uhvati u koštac s velikom temom, imat će, nesumnjivo, posebno i istaknuto mjesto u kulturi sjećanja.

Nedjelja, 11. oktobar

Srpski svet

Njemački mediji su se proteklog vikenda bavili pitanjem zašto Srbija naoružava i zašto kupuje naoružanje sa svih strana svijeta.

"Najveće", "najmodernije", "najmoćnije" – predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije štedio superlative u najavi vojne vježbe koja je održana u subotu (10. oktobra) na Pešteru.

"Sve što puca, avioni, bespilotne letjelice, bombarderi, lovci i bojeva municija. Spektakl", zadovoljno je opisao Vučić sve što se moglo vidjeti, piše Deutsche Welle.

Dok s jedne strane predsjednik Srbije šalje poruke da će njegova nedavna posjeta Washingtonu i dogovor sa Prištinom relaksirati odnose u regionu, približiti zemlje Zapadnog Balkana, te snažno gura inicijativu "Mali Šengen", kao zaista dobrodošlu i potrebnu politiku, prije svega, ekonomske saradnje, s druge strane, ovaj lider kontraverzne prošlosti ne propušta priliku da na raznim smotrama i vježbama maše oružjem.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, čovjek koji ovih dana ponovo prijeti odcjepljenjem bh. entiteta RS od države Bosne i Hercegovine, i tvrdi da ima onih u Briselu koji će to podržati, proteklog vikenda će na Pešteru reći da "velika sposobnost Vojske Srbije ohrabruje i pruža poruku da Srbija uspješno može da odbrani svoju državnost i suverenitet", no pravo je pitanje - od koga?!

Kada se tome dodaju zapjenušane izjave, bezmalo prijetnje, srpskog ministra vanjskih poslova, Ivice Dačića upućene prema bh. zvaničnicima, kao i poruke ministra odbrane Srbije, notornog Aleksandra Vulina, o "srpskom svijetu", znamo da Srbija igra opasnu igru.

Možda je to ponajbolje u izajvi za Radiosarajevo.ba objasnio vojni analitičar iz Hrvatske, Jan Ivanjek:

"Kada gledamo atmosferu političkih događaja, onda se može vidjeti i to da političko vodstvo Srbije službeno inaugurira novu politiku 'velike Srbije' kroz tzv. 'srpski svet'. Pri tome tome imamo stalne prijetnje secesije RS-a. To cijelu priču stavlja u znatno drugačiji kontekst. Srbija je glavni remetilački faktor na Balkanu. Očito je da se od različitih teritorijalnih i ideoloških pretenzija nije odustalo. Zbog toga su nabave koje Srbija provodi zabrinjavajuće", kazao je Ivanjek za Radiosarajevo.ba.

Ponedjeljak, 12. oktobar

Karađorđevo - opet

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ugostio je u ponedjeljak navečer člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjednika HDZ BiH i zamjenika predsjedavajućeg Doma narodne skupštine BiH Dragana Čovića.

Slučajno ili ne, susret se dogodio tačno na 102. godišnjicu prvog izvođenja "Marša na Drinu" i na 86. godišnjicu imenovanja maloljetnog Petra II Karađorđevića kraljem Jugoslavije, tri dana nakon što je u Marseju ubijen njegov otac Aleksandar I, u atentatu koji su, kako je poznato, uz pomoć italijanskih fašista izvele ustaše.

Kako god, susret "dvojice" bez "trećeg" uobičajeno izaziva reakcije u regionu, a posebno u Bosni i Hercegovini, koja nosi tragične uspomene na takve inicijative. I ovaj susret je zato iznova podsjetio na slične dogovore koji ovdje nikada nisu vodili rješenjima, što je valjda cilj dogovora, već komplikaciji odnosa. Od Cvetkovića-Mačeka, preko Miloševića i Tuđmana, do Bobana i Karadžića...

Nakon nedavnih burnih reakcija zbog Dodikove posjete Zagrebu i prijema kod Zorana Milanovića i Andreja Plenković, dakle, u samom državnom vrhu, izgleda da je beogradska provokacija i bila cilj "trojke". Formalno, kako je saopćio Čović, razgovarali su evropskim integracijama, ekonomskoj saradnji, 25. godišnjici Deytona, saradnji... No, simbolika susreta je više nego jasna i vjerujem da "Vučić i prijatelji" od nje nisu bježali. Naprotiv.

Negodovanje su ranije otvoreno izrazili hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić, lider SDA Bakir Izetbegović i predsjednica Glavnog odbora Naše stranke Sabina Ćudić, delegat Doma naroda BiH Denis Bećirović...

Sve je to uredu, reakcije su opravdane, očekivane, i u najvećoj mjeri, osnovane.
Međutim, jedino nije jasno - do kada će bosanskohercegovačka politika na vrlo jasnu strategiju Beograda i Zagreba reagirati kalimero-saopćenjima, umjesto da na sceni vidimo jednu odgovornu, državotvornu politiku koja će, upravo korištenjem institucija na koje se poziva, zaštititi interese države.

Ne trebaju nama, naravno, domaće kopije dačića, vulina, milanovića, razne fore i spektakli. Trenutak je za snažne inicijative koje će u državotvornom smislu jasno prepoznati svi, od Washingtona do Moskve i od Berlina do Ankare, Teherana ili Rijada.

Svijet u kojem živimo ne zanimaju plačljiva saopćenja, sve manje poštuje i norme međunarodnih odnosa, a i saveznici kvarljiva roba. Sila je ono što, nažalost, dominira svijetom.

Dodamo li tome svjetski zaokret prema populizmu i pandemiju COVID-19, jasno je da dosadašnji obrasci bosanskohercegovačkog funkcioniranja u međunarodnim odnosima, očekivanje "pomoći iz svijeta", neće puno pomoći. Ova zemlja treba politike koje će umjeti djelovati u ovom, novo svijetu, a korisna, državotvorna i djelotvorna može bit samo bosanska politika.

Utorak, 13. oktobar

Kako je Sem od Bosne
napravio svjetsku senzaciju

Prvi reket svijeta Novak Đoković ponovo je posjetio Bosnu i Hercegovinu, odnosno grad Visoko i Visokčke piramide, svega nekoliko mjeseci nakon što je u julu, također, pohodio našu zemlju.

Oduševljen je onim što je vidio i doživio. Toliko da je svjetskim medijima izjavio "da se u Bosni i Hercegovini oporavio i preporodio", što će sigurno imati odjeka i za više ljestvica.

Napokon jedna pozitivna vijest iz Bosne i Hercegovine, a za to je ponajviše zaslužan Semir Osmanagić, direktor Fondacije "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca", koji ovih dana pravio društvo popularnom Noletu.

Prateći rad direktora Osmanagića, koji je od Visokog uspio napraviti svjetsku atrakciju, prisjetih se teksta Senada Avdića, tamo negdje 2005. kada je popularni Sem počeo svoje aktivnosti u našoj zemlji.

Avdić je tada da napisao da je Osmanagić, "k'o od šale" završio dva fakulteta, da je oženio najljepšu djevojku u gradu, obišao cijeli svijet, napisao hrpu knjiga, te da će piramida u Visokom biti "ne zato što ih stvarno ima", već zašto što je ovaj poznati istraživač kazao da su tamo.

Ko je makar jednom posjetio Visoko, zna da je Sem tamo otkrio pravo čudo. Ma kako se zvalo.

Srijeda, 14. oktobar

Zašto šuti SPC?

„Ne volim te Alija
Zato što si Balija
...
Nosila ti Drina sto mudžahedina
Svaki dan...“

Nacionalističke pjesme prepune mržnje ponovo odjekuju Srebrenicom, gradom u kojem se prije 25 godina dogodio genocid, najveći zločin u Evropi nakon Drugog svjetskog rata i Holokausta.

Srebreničani su uznemireni i ovakve događaje s pravom smatraju provokacijom. Naime, pod istim pjesmama puštanim s razglasa njihovi najmiliji su ubijani prije četvrt stoljeća.

Kako je posvjedočio glavni imam Damir ef. Peštalić, slični događaji se iz godine u godinu održavaju, i to, nažalost, u organizaciji Srpske pravoslavne crkve.

Posebnu ulogu u priređivanju sličnih provokacija svojim komšijama ima srebrenički pravoslavni sveštenik Aleksandar Mlađenović.

Nažalost, nikada do sada, pa ni o ovom slučaju, nije se oglasio vladika Hrizostom na čijem području se odvijaju navedeni nemili događaji, niti ih je osudio. Za razliku od političara, koji su nerijetko skloni dolijevanju ulja na vatru i dizanju tenzija, vjerske zajednice bi morale raditi na stvaranju atmosfere u našem društvu koja upućuje na dijalog, na saradnju, na mir i okupljanje oko "Zajedničke riječi" i uvjerenja da smo svi ljudi. Nažalost, toga vidimo sve manje, a to nije dobar znak. Znamo to iz bliže prošlosti.

Četvrtak, 15. oktobar

Oboreni rekordi

U Bosni i Hercegovini u četvrtak je potvrđeno 569 novih slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), što je nova rekordna brojka u jednom danu od izbijanja epidemije u martu ove godine. Čak 14 zaraženih osoba umrlo je u protekla 24 sata, potvrdili su entitetski zavodi za javno zdravstvo.

Broj novozaraženih u našoj zemlji od početka ove sedmice stalno je rastao, istina kao i u drugim državama regiona. Rekordi su zabilježeni i u petak.

Zbog pogoršanja epidemiološke situacije od četvrtka su na snazi nove mjere ograničenja na području Sarajeva. U glavnom gradu BiH je na snazi obveza nošenja zaštitnih maski i na otvorenom prostoru, a za nepoštivanje tih mjera propisana je kazna i do 500 KM. Okupljanja u zatvorenim prostorima u Sarajevu su ograničena na 30 osoba. Kad se vidjelo da je đavo odnio šalu, čak je obustavljena i sjednica Parlamenta FBiH.

Od marta je u BiH zaraza potvrđena kod nešto manje od 32.000 osoba nakon testiranja 270.000 uzoraka.

Podaci o dramatičnom rastu broja zaraženih ne čude. Razloga smo svjesni i sami. Prepuni tramvaji i autobusi, krcati kafići, izostanak nošenja maske, i pravilnog nošenja, neodgovornost na svakom koraku, sve je to samo dio razloga zbog kojih se bilježi rast broja zaraženih, od Sarajeva do Banje Luke i nazad do Mostara.

Građani su doskora potpuno ignorirali preporuke stručnjaka i preporuke nadležnih organa. Medijske objave o COVID-19 izgubile su značaju i polako smo ušli u ono što se zove "švedski model".

Kakve li će biti posljedice tog "švedskog modela" u našoj zemlji? Odgovor iščekujemo sa zebnjom.

Petak, 16. oktobar

Sretna nova kampanja: Ko preživi, pričat će

U Bosni i Hercegovini jutros je počela zvanična predizborna kampanja uoči lokalnih izbora koji će se održati 15. novembra.

U skladu sa Uputstvom o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za lokalne izbore 2020. godine koji će se održati u nedjelju, 15. novembra, u petak je dan kada službeno počinje izborna kampanja i traje do 14. novembra do 7 sati ujutro kada nastupa izborna šutnja.

Sa panoa nas već gledaju poznata i nova lica. Obećavajući bolje sutra, nude nam prosperitet i bolje sutra. Kako su izbori ovaj put u novembru, i radovi su tempirani za oktobar, pa se, evo, i saobraćaj preusmjerava i obustavlja, a pješaci preskaču rupe. Slučajno, naravno. Građani se spremaju na birališta kako bi vidjeli mrtvu rodbinu koja na biračkim spiskovima spremno čeka da ispuni građansku dužnost. Za to vrijeme, obračun između stranaka i dojučerašnjih partijskih drugova ozbiljno truje javni prostor.

Prosječnom građaninu Bosne i Hercegovine, umornom od svakodnevnice i zabrinutom egzistencijom koju, kod većine, ozbiljno ugrožava pandemija COVID-19, ionako je svejedno.

Studentica treće godine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu preminula je nakon borbe s koronavirusom.

Ovo je objavio Studentski Parlament Univerziteta u Sarajevu na Facebook stranici.

Napomenuli su kako je imala 21 godinu.

"Nećemo objaviti intentitet naše kolegice, jer nemamo dozvolu za to, a Boga molimo da joj se smiluje.  Ovim putem želimo ukazati na važnost pridržavanja preventivnih mjera, s obzirom na sve veći broj zaraženih prethodnih dana i na činjenicu da je sve više mladih među zaraženim koji imaju teža stanja. Stoga apelujemo da budete odgovorni, kako bi sačuvali svoje i zdravlje ljudi oko Vas.  Ovim putem apelujemo i na fakultete/akademije da posebno vode računa o epidemiološkim mjerama, kako bi mogućnost zaraze studenata i profesora sveli na minimum", napisali su na stranici.