Humanost na djelu: "Tanjir više" za one koji nemaju

Podaci Ujedinjenih naroda (UN) pokazuju da više od pet miliona djece umre prije svog petog rođendana, najčešće zbog gladi. Više od 11 hiljada ljudi umrlo je danas od posljedica gladi, prema podacima worldometer.info. 

Paradoks toga da u 21. stoljeću hiljade ljudi dnevno umre jer nemaju šta jesti, je podatak da više od 900 miliona tona hrane svake godine završi u kanti za smeće. Ovaj globalni problem još uvijek nije došao do svijesti bh. građana jer u našoj državi u kontejnerima dnevno završi 500 tona otpada od hrane.

Dragana Grbić-Hasibović, aktiviskinja iz Sarajeva odlučila je da nešto uradi po ovom pitanju i olakša život sugrađana koji su u potrebi te zajedno sa prijateljicama pokrenula inicijativu „Tanjir više“.

Trending

Počeo protest u Beogradu: Građani skandiraju "Ruke su vam krvave"

"Sve je počelo u julu prije dvije godine i bio je period ramazana, dosta velikih zajedničkih iftara se organizovalo. Moja prijateljica se zapitala gdje ide sav taj višak hrane i u par sati, preko Facebooka, tim pitanjem smo došli na ovu inicijativu "Tanjir više" gdje ljudi prijavljuju viškove hrane od događaja koji organizuju", počinje priču Dragana.

Kako ističe, i ranije je bila uključena u humanitarni rada te je znala porodice koje su u potrebi.

"Napravile smo spisak i objavile smo poziv volonterima. u roku od par dana imale smo već i logo i naziv stranice te se veliki broj volontera priključio. zaista je krenulo veoma lijepo da se ta priča dijeli. Ono što nas malo i razdvaja od drugih, mi smo i dalje neformalna grupa građana koji razumiju zašto je važno da se hrana ne baca, govorimo o hrani koja je nekorištena", navodi ona.

Naglasila je da su dobili finasijsku podršku nevladine organizacije Cener i Kantonalnog ministarstva za okoliš koja smo iskoristili da dobijemo ambalaže, promotivne letke i da kontaktiramo restorane i hotele.
Prema njenim riječima, često su se susretali sa izazovima i problemima. Naime, u BiH ne postoji pravni okvir za doniranje hrane. Kako kaže, postoji i bojazan jer niko ne želi da se dovede u rizik ukoliko se neko razboli ili dobije trovanje zato što se nije adekvatno skladištila hrana.

Pandemija koronavirusa ostavila je posljedice po sve segmente društva pa je tako utjecala i na doniranje hrane.

"Moram napomenuti da je pandemija koronavirusa itekako utjecala na donacije hrane jer nije bilo gotovo nikakvih događaja, nismo imali poziva građana, u zadnjih par mjeseci je ponovo krenulo", naglašava Gordana.

Kroz svoj rad susretali su se sa teškim životnim pričama. Njihovi korisnici su u većini slučajeva porodice sa djecom.

"Postoje djeca koja zaista nisu vidjela neku, da kažem, luksuzniju hranu duži vremenski period. Bilo je slučajeva da djeca nisu dugo jela crveno meso, neke sireve itd. Moramo biti svjesni koliko imamo i koliko ima ljudi koji nemaju. Evo ovom prilikom pozivam građane da se sjetimo drugih, ne samo u vrijeme blagdana nego svaki dan jer nažalost sve je više ljudi koji su gladni, koji su u potrebi i koje možda upravo taj obrok će napraviti veliku razliku i popraviti dan", apeluje Gordana.

Koncept "Tanjir više", kako kaže, vraća dostojanstvo jer se na vrata porodica se dostavlja kvalitetna, lijepa i ukusna hrana te ljudi koji su u potrebi ne moraju čekati u redovima javnih kuhinja.