Hrabrost, požrtvovanost i ponos: Sarajke u opkoljenom gradu (FOTO)

Radiosarajevo.ba
Hrabrost, požrtvovanost i ponos: Sarajke u opkoljenom gradu (FOTO)
/ Hrabrost, požrtvovanost i ponos: Sarajke u opkoljenom gradu, FOTO: Exyugoslavija

Požrtvovanost, hrabrost i upornost žene su pokazale i tokom opsade u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Ljudskost su tada stavljale na pijedestal, te su tokom najduže opsade grada u modernoj historiji ratovanja, bile majke, sestre, domaćice, aktivistice, intelektualke, borkinje, bile su žene.

Arijana Saračević-Helać

Ova hrabra novinarka izvještavala je sa sarajevskog ratišta tokom opsade grada, a njene priče su obišle svijet. Dobitnica je najviše nagrade za hrabrost, Zlatnog ljiljana, a odlikovana je i Svjetskom nagradom za hrabrost kojom se svake godine odlikuju ratni reporteri i koja joj je dodijeljena 26.10.1993. godine u New Yorku. 

Inela Nogić

Inela je Miss opkoljenog Sarajeva koja je postala simbol ratnoga grada. Inela je 1993. godine na Izboru za Miss opkoljenog Sarajeva svijetu poručila: “Ne dozvolite da nas ubijaju”. Irski bend U2 je ovoj poznatoj Sarajki posvetio pjesmu Miss Sarajevo, koju bend redovno izvodi na svojim koncertima. 

Fadila Odžaković Žuta

Fadila je bila borac s prve linije na Žuči. U teškim borbama 18. septembra 1992. godine ranjena je i nakon dva dana preminula je u bolnici. Njoj je naredne godine posthumno dodijeljeno priznanje Zlatni ljiljan, a odlikovanje Orden Zlatnog grba s mačevima 1994. godine. 

Admira Ismić

Admira je pokojna djevojka Boška Bate Brkića. Njih dvoje su najslavniji sarajevski ljubavni par. Admira i Boško ubijeni su 1993. godine na sarajevskom mostu Vrbanja dok su pokušavali preći iz jednog u drugi dio opkoljenog i podijeljenog grada. Dvoje tragično stradalih mladih ljudi „kršteni“  kao sarajevski Romeo i Julija, postali su svojevrsni mitski simboli, gotovo metafore sarajevskog ratnog pakla u kojem je svaka različitost, osobito nacionalna, pogotovo vjerska osuđena na najtragičniji mogući ishod. Tragična priča o ljubavi dvoje mladih prekinutoj na liniji razgraničenja dobila je planetarne dimenzije. 

Dan žena u ratu: 'Dvije kante vode za 8. mart' (VIDEO)

Suada Dilberović

Suada je bila studentica medicine Sarajevskog univerziteta porijeklom iz Dubrovnika. Bila je prva žrtva opsade Sarajeva i smatra se prvom žrtvom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. – 1995. godine. U martu 1992. godine u Sarajevu je došlo do sukoba između pripadnika Srpske Demokratske Stranke (SDS) i policajaca pod kontrolom vlade Bosne i Hercegovine kad su Srbi na Grbavici i Vracama postavili barikade. 5. aprila 1992. godine održale su se demonstracije za mir. Suada je došla ranije nakon što je na televiziji vidjela da se ispred Skupštine održavaju mirne demonstracije. Bila je studentica pete godine medicine i živjela je zajedno sa sestrom u stanu Fahire Hadžiosmanović. Fahira ju je bezuspješno pokušala ubijediti da ostane kući. U Fahirinom sjećanju posljednja slika Suade je odmahivanje rukom, smiješak i riječi: “Idem braniti svoje Sarajevo”. Zaronila je u masu građana Sarajeva željnih da nekim čudom izrone u miru. Nekoliko sati kasnije je otišla u smrt. 

Olga Sučić

Olga Sučić, bila je 34-godišnja službenica Skupštine. Demonstracije tog  5. aprila 1992. godine ne želi da gleda kroz prozor. Izlazi u masu i viče: “Ovo je Sarajevo, mi smo za mir!” Bila je majka dvoje djece koja je branila svoj grad.  

Silva Rizvanbegović

Prim. dr. Silva Rizvanbegović bila je doktorica u Hitnoj pomoći Sarajevo. Dežurne ekipe Hitne pomoći su odvezle ranjenike Pofalićke bitke u Klinički centar Koševo i svratili u posjetu ranjenom kolegi. Na povratku u zgradu Hitne pomoći dr. Silva Rizvanbegović je kao šefica smjene išla u prvom vozilu kada ju je pogodio metak snajperiste u glavu. Internacionalna liga humanista je svoje najveće priznanje dodijelila posthumno prim. dr. Silvi Rizvanbegović. 

Vesna Bašagić

Šahistkinja Vesna Bašagić je te ratne '92. godine postala najbolja sportistkinja u Bosni i Hercegovini. 

Zilha Šeta

Tetka Zilha je i 20 godina nakon rata simbol Sarajeva. Ova brižna žena u ratu je vodila Narodnu kuhinju, kuhinju spasa za gladne Sarajlije. Zilha Šeta je postala žena koja hrani gladne i bolesne, piše Exyugoslavija.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije