Hikmet Karčić: Zašto Katolička crkva posvećuje misu za nacističke kolaboratore?

Dok su se nacije širom svijeta odlučile na društveno distanciranje, hrvatski nacionalisti u Bosni osmislili su novu ideju: komemoraciju fašistima iz Drugog svjetskog rata u srcu teritorije na kojem su ti isti fašisti počinili genocid.

Piše: Hikmet Karčić za Haaretz.com

Dana 29. aprila 2020., Bleiburški počasni vod je objavio program za ovogodišnju komemoraciju 75. godišnjice „Bleiburške tragedije“. Ovo je događaj koji organizuju hrvatske državne vlasti i hrvatska Katolička crkva u cilju obilježivanja masakra domaćih nacističkih kolaboratora, primarno hrvatskih ustaša i domobrana, od strane pobjedničkih partizana u austrijskom selu Bleiburg na kraju Drugog svjetskog rata. Jedan broj neboraca je, također, ubijen.

Neofašistički praznik

Komemoracije ovog događaja intenzivirane su nakon pada komunizma, ali je nasljeđe Bleiburga dostiglo novi nivo 1990-tih, kada je odigrao veliku ulogu u etničkoj mobilizaciji i izgradnji nacije u Hrvatskoj. Ove komemoracije održavale su se u Bleiburgu i bile su posjećene od strane visoko-rangiranih hrvatskih političara. U posljednjih nekoliko godina Austrija je počela da zabranjuje ovaj događaj jer je postala središte okupljanja neofašističkih simpatizera i neonacista: zaista, privukla je titulu evropskog najznačajnijeg neofašističkog „praznika“. 

Takozvana Nezavisna država Hrvatska uspostavljena je na dijelovima okupirane Jugoslavije od strane nacističke Njemačke i fašističke Italije 1941. godine i bila je pod kontrolom ultra-nacionalističkog ustaškog pokreta. Ustaše su bile antisemiti. Srbi, Romi i antifašisti bili su, također, objekti njihove smrtonosne mržnje. 

Ustaše su ubrzo primijenili nacističke rasne zakone i uspostavili koncentracione logore, uključujući Jasenovac, u kojima je ubijeno 20.000 Jevreja. Tek 25 posto jevrejskog stanovništva tog područja je ostalo živo do kraja rata. Procijenjeno je da je pod vlašću Nezavisne države Hrvatske ubijeno 320.000-340.000 Srba i 30.000 Roma.

Prošle sedmice, međutim, Bleiburški počasni vod izazvao je ogorčenje svojom najavom čak i većeg događaja nego ranije. Zakazana je mise u sarajevskoj katedrali Srca Isusova koju će 16. maja predvoditi katolički nadbiskup Vinko Puljić. To bi bio dio veće komemoracije organizirane u Zagrebu.

Bijes javnosti

Najava je izazvala bijes javnosti. Gradske vlasti Sarajeva brzo su reagirale, a gradonačelnik je osudio "revitalizaciju fašističkih parola", kao što je to učinilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i glavne bošnjačke političke stranke.

Ovo je bilo za očekivati. Ustaški teror pod vodstvom Maksa Luburića u Drugom svjetskom ratu još su dio kolektivne traume grada.

Jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini oštro je reagovala, navodeći da se “ovom misom za zločince nad građanima Sarajeva, među kojima su Maks Luburić, Jure Francetić i da ne nabrajamo dalje, komemoriraju krvnici naših majki, očeva, djedova, naših sunarodnjaka i svih drugih nevino stradalih od ruke fašista paradržavne tvorevine NDH".

Svjetski jevrejski kongres, također, je imao oštru reakciju, naglašavajući kako je "užasavajuće" vidjeti "kako fašisti koji su pokušali da očiste Hrvatsku od jevrejske i etničke srpske populacije… dobivaju priznanje” kao da su “doprinijeli slobodi i nezavisnosti moderne hrvatske države…čiji je Ustav baziran na antifašizmu i borbi protiv nacističkog režima i njegovih saradnika"

Izrealska ambasada u Tirani, koja nerezidentno pokriva Bosnu i Hercegovinu, izdala je saopštenje u kojem podržavaju Jevrejsku zajednicu i primjećuje "da je jasno da takve pokušaje osuđuju i cijenjeni građani Bosne i Hercegovine, od kojih većina može biti ponosna na doprinos svojih porodica u antifašističkoj zaostavštini i ratu protiv nacizma i njihovih saradnika".

Iako je planirano da lokalni imam učestvuje u komemoraciji u Zagrebu, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini brzo je odbacila legitimitet događaja, navodeći da "nije i neće učestvovati u obilježavanju događaja u Bleiburgu".

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini objavila je na Twitteru:

"Pozivamo one koji organiziraju bleiburšku komemoraciju u BiH da se suzdrže od historijskog revizionizma i retrogradne retorike".

Kao odgovor, vodeća bosanska hrvatska nacionalistička stranka, HDZ, na čelu sa Draganom Čovićem i njenim posrednikom Hrvatskim narodnim saborom, poviknuli su da je riječ o "napadu na Hrvate i Katoličku crkvu".

Zatim je uslijedio iznenađujući odgovor Milorada Dodika, srpskog nacionalističkog lidera i saveznika Čovića, kao i Srpske pravoslavne crkve. Dodik je izjavio kako je, "bez želje da ijednoj crkvi ili vjerskoj zajednici spori pravo na služenje" samom najavom mise je "duboko uznemiren".

Nacistički nadbiskup

Osude se nisu stale. Hrizostom Jević, mitropolit dabrobosanski kazao je da se osjeća "izdano" te je dodao “izvitoperene vrijednosti"!

"Zar je ovo moguće u jednoj crkvi?... Nadali smo se da možemo započeti put zajedništva. Ali kako možemo ići zajedno?", kazao je mitropolit,  te najavio je prekid odnosa sa Katoličkom crkvom.

Prije gotovo desetljeća Katolička crkva u Bosni i Hercegovini uspjela je tiho vratiti posmrtne ostatke ustaškog saradnika i antisemitskog nadbiskupa Ivana Šarića u Sarajevo iz Madrida. Šarić je Drugi svjetski rat proveo objavljujući govore punih mržnje protiv Jevreja i Srba, uključujući tu eulogiju Ante Paveliću:

"Jer sam Bog je bio s tobom, ti si dobar i jak… Možete izvršiti svoja djela za Domovinu ... I protiv Židova koji su imali sav novac ... Tko je želio prodati naše duše ... bijedni izdajnici ... Dr. Ante Pavelić! Drago ime! Hrvatska ima u njemu blago s neba".

Poslije rata, uspio je pobjeći uz pomoć Katoličke crkve, izbjegavajući potencijalne optužbe za ratne zločine. Nakon što je osigurala njegovu ponovnu sahranu u Sarajevu, na prizoru svojih zločina, Crkva je čak organizovala konferenciju o njegovom životu.

Komemoracija Bleiburga planirana u Katedrali u Sarajevu značajno je pojačala ove kontinuirane pokušaje hrvatske države i Katoličke crkve da rehabilituju ubilački ustaški režim. Paradoksalno je da su pristalice historijskog revizionizma u Bosni zapadne diplomate ocijenile kao "šampione evropskih integracija", kako je čelnik Delegacije EU u Bosni i Hercegovini nazvao Dragana Čovića i njegovu ekipu.

Iako je ohrabrujuće vidjeti neviđeno raznoliku koaliciju ujedinjenosti protiv ovih pokušaja, pokreti za prikrivanje groznih zločina i genocida samo se ubrzavaju na ovom dijelu Balkana.

Dubina ovog problema je najbolje prikazna u samom odgovoru Franjevca Bosne Srebrene koji su osudili “lov na vještice” povodom Bleiburške mise, te su izrazili njihovu "apsolutnu odbojnost" prema "klevetničkim napadima na Katoličku crkvu i hrvatski narod" u Bosni, "zemlji u kojoj dominiraju takozvani "antifašisti".