Intervju / Guverner Senad Softić upozorava: Inflacija i cijene će i dalje rasti!

18. 05. 2022. u 08:25:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CB BiH) nedavno je objavila zabrinjavajuće vijesti za sve građane. Značajno su korigirane brze procjene inflacije za prvo polugodište 2022. godine, u odnosu na očekivanja iz decembra 2021. godine.

Od tada svakodnevno svjedočimo rastu cijena, posebno osnovnih životnih namirnica, odnosno umanjenju vrijednosti novca, što u situaciji jednakih ili manjih primanja bitno otežava život građana Bosne i Hercegovine, ionako prepun izazova.

Nažalost, umjesto ključnih ekonomskih tema i pitanja kako - nakon pandemije – preživjeti i ekonomsku krizu, dominiraju jalove političke i druge rasprave.

Guverner Centralne banke BiH, prof. dr. Senad Softić nema radosnih vijesti, ali iskazuje odlučnost ove institucije za održavanje finansijske stabilnosti - da se život građana BiH ne bi još i otežao. Za portal Radiosarajevo.ba guverner Softić govori inflaciji u drugom polugodištu 2022., njezinim mogućim kretanjima, refleksijama agresije Rusije na Ukrajinu, stabilnosti bosanske marke (BAM), te komentira istupe Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, nerijetko usmjerene upravo protiv Centralne banke.

Razgovarao: Faruk Vele

Radiosarajevo.ba: Centralna banka BiH (CBBiH) objavila je koncem marta da BiH očekuje vanredno snažan inflatorni šok. Bliži smo se kraju prvog polugodišta, šta pokazuju nove analize CBBiH? Da li Centralna banka, također, ima projekcije za drugu polovicu godine kako bi se inflacija trebala kretati i šta to znači za građane?

Softić: Trenutno smo u procesu izrade brzih procjena inflacije u prvom polugodištu 2022. godine. Vrlo je izvjesno da će brze procjene inflacije u prvom polugodištu biti znatno revidirane na više u odnosu na posljednje, iz novembra 2021. godine.

Tada smo komunicirali da je izvjesno kako će inflacija u toku prvog polugodišta, vjerovatno, znatno premašiti 4%. Uzeli smo u obzir bazni efekat, tadašnje informacije o cijenama nafte i gasa na međunarodnim tržištima za isporuku u prvom polugodištu 2022. godine, trendove u cijenama hrane i ostalim relevantnim robama i uslugama.

U momentu izrade jesenjeg kruga srednjoročnih projekcija i brzih procjena, nije bilo rata u Ukrajini, sankcija koje su nametnute Rusiji, niti dodatnih frikcija u lancima opskrbe i proizvodnim lancima. Kolike turbulencije u cijenama na svjetskim tržištima izaziva rat u Ukrajini, te uticaj na globalne lance snabdijevanja, govori i činjenica da su centralne banke i supranacionalne institucije značajno revidirale svoje procjene i projekcije inflacije, pa i mi u BiH.

Prema našim baznim procjenama iz marta 2022. godine najavili smo jačanje inflatornih pritisaka. Tako je naša centralna projekcija inflacije za prvo polugodište 2022. godine iznosila 9,2%. Uz to smo prvi put objavili i procjenu, baziranu na ekstremnim neizvjesnostima na tržištu, i iznosila je 12,3%.

Procjenu inflacije za 2022. godinu ćemo objaviti sa proljetnim krugom makroekonomskih projekcija, odnosno na kraju maja. U BiH se, spletom nepovoljnih okolnosti, globalni šok na strani ponude podudario sa našim strukturalnim ranjivostima, koje su dodatno osnažile inflaciju i koje bi mogle uticati na to da inflacija raste još neko vrijeme.

Senad Softić, guverner centralne banke BiH - undefined

Foto: Privatni album: Senad Softić, guverner centralne banke BiH

Radiosarajevo.ba: Uslijed inflacije vrijednost novca opada, odnosno cijene dobara i usluga rastu. Da li Banka ima instrumente da utječe na ove procese? Da li građani, konkretnije, mogu očekivati da se trend rasta zaustavi, iako, jasno, CB nema utjecaja na samo formiranje cijena…

Softić: Svima je jasno da inflacija smanjuje raspoloživi dohodak građana i njihovu kupovnu moć, odnosno standard. CBBiH u okviru svog zakonskog mandata poduzima ono što može, odnosno osigurava monetarnu stabilnost i stabilnost domaće valute što je u ovakvim situacijama od posebnog značaja.

Zamislite kakvo bi stanje bilo da se kurs domaće valute svakodnevno mijenja i dodatno na taj način doprinosi neizvjesnosti i promjeni kupovne moći.

Naravno, neophodno je razmišljati i o dodatnim mjerama koje je potrebno poduzimati, a koje nisu u nadležnosti CBBiH u smislu jačanja kupovne moći i standarda, te mjerama subvencioniranja i zaštite najugroženije kategorije stanovništva, barem u kratkom periodu. Značajan dio trenutnih pritisaka je strukturalne prirode i rješenja moraju biti vezana za dugoročne ekonomske politike, implementirana kroz proces niza reformi.

Možda je trenutni problem sa inflacijom najbolji pokazatelj posljedica neprovođenja neophodnih reformi i usporavanja konvergencije ka članicama EU, te brži pristup EU integracijama.

Uvjeren sam da će vlasti u BiH poduzeti sve što je neophodno kako bi olakšale građanima i privredi trenutnu situaciju. U svakom slučaju, rješenja problema u vezi s inflacijom moraju biti vezana za dugoročne ekonomske politike i implementirana kroz proces niza reformi. U protivnom, produktivnost domaćih industrija će se smanjivati, uslijed čega će inflatorni pritisci biti sve snažniji.

Uz trenutni nivo raspoloživog dohotka i demografske trendove, ustrajni inflatorni pritisci doprinosit će daljem usporavanju konvergencije ka članicama EU u smislu kvaliteta života. Postoji više instrumenata kako se ovaj globalni inflatorni udar na standard građana može ublažiti. Privremenim mjerama, poput subvencija za najugroženije kategorije stanovništva, moratorija nad akcizama, moratorija primjene poreza na dohodak i dobit, može se postići efekat ublažavanja inflatornog udara. Vjerujem da će nosioci fiskalne vlasti u BiH donijeti adekvatne mjere, kako je to bilo na početku pandemije, u proljeće 2020. godine.

Mi u CBBiH poduzimamo sve što je u našoj nadležnosti kako bi obezbijedili monetarnu stabilnosti u zemlji kao osnovni preduslov za stabilnost i razvoj naše ekonomije.

Kriza u Ukrajini i posljedice po nas

Radiosarajevo.ba: Koliko je invazija Rusije na Ukrajinu utjecala na stabilnost finansijskog sektora u BiH i konkretno na rad Centralne banke? Kako generalno Vi vidite njezin utjecaj na našu ekonomiju?

Softić: Ruska Federacija imala je većinsko vlasništvo u dvije banke iz Sber grupacije koje su poslovale u BiH kao zasebna pravna lica. Odmah po isključenju ruskih banaka iz sistema SWIFT-a, upravljanje ovim bankama preuzele su entitetske agencije za bankarstvo, a zatim su nad ovim bankama pokrenule proces restrukturiranja. Proces je uspješno okončan u svega nekoliko dana.

Banku u FBiH otkupila je ASA banka dd Sarajevo, a banku u Republici Srpskoj Nova Banka ad Banja Luka. Banke su nastavile sa redovnim poslovanjem i ovi događaji, generalno govoreći, nisu imali značajan uticaj na finansijsku stabilnost u BiH. Ostale banke u BiH gotovo da i nemaju direktne poslovne aktivnosti sa Rusijom. Ukupna potraživanja domaćeg bankarskog sektora prema Rusiji, prema podacima s kraja 2021. godine iznose zanemarivih 2,9 miliona KM.

CBBiH nema potraživanja prema Rusiji s obzirom na to da ne vrši investiranje deviznih rezervi u državne obveznice Rusije, ruske banke ili neke druge finansijske instrumente.

Ukrajina, koja je u prethodnoj godini učestvovala sa svega 0,2% u ukupnoj trgovini BiH, ne može se smatrati značajnim trgovinskim partnerom BiH. U robnoj razmjeni sa Rusijom, BiH je neto uvoznik, a učešće u ukupnoj trgovini iznosilo je 2,1%. Glavne uvozne proizvode iz Rusije predstavljaju nafta i plin.
Uvoz iz Rusije u proteklih deset godina značajno se smanjio, sa 10,5% u 2011. na 2,9% u 2021. godini. Rusija predstavlja tek sedmu najznačajniju zemlju kada je riječ o bh. uvozu, te se može zaključiti da trenutni direktni efekti rata u Ukrajini ne bi trebali biti posebno dramatični.

Senad Softić, guverner centralne banke BiH - undefined

Foto: Privatni album: Senad Softić, guverner centralne banke BiH

Međutim indirektni efekti uticaj rata su već vidljivi, kroz značajan rast inflacije, koji je prvenstveno uzrokovan strukturnim poremećajem na tržištu energenata i rastom cijena hrane. Izvjesno je očekivati da će poremećaji na tržištu nafte i plina, slijedom sužavanja lanaca isporuke, dovesti do nastavaka rasta cijene goriva.

Poremećaji na strani ponude mogli bi usporiti ekonomsku aktivnost u evropskim zemljama koje su glavni trgovinski partneri BiH, te pritiske možemo očekivati kroz trgovinsku razmjenu. Smanjenje inozemne potražnje moglo bi dovesti do dodatnog rasta troškova domaće proizvodnje i daljeg pada raspoloživog dohotka u BiH. Raspoloživi dohodak posebno je osjetljiv na dugotrajne inflatorne šokove i već je na vrlo niskim razinama. Sve navedeno ukazuje da je izvjesno usporavanje ekonomske aktivnosti u BiH, uz nastavak inflatornih pritisaka u 2022. godini.

Bosanska marka je stabilna

Radiosarajevo.ba: U kakvoj poziciji je trenutno bosanska marka (BAM) i je li njezina pozicija na bilo kakav način ugrožena?

Softić: Pozicija konvertibilne marke je ista kao i prethodnih godina, dakle stabilna i fiksna.
Monetarna politika BiH, odnosno Centralne banke, ogleda se kroz mehanizam valutnog odbora, a on podrazumijeva da svaka novčanica i kovanica KM ima svoje potpuno pokriće u eurima. Građani mogu biti sigurni da svaka konvertibilna marka ima puno pokriće u eurima, a to je i zagarantovano zakonom, što znači da konvertibilna marka ne može devalvirati u odnosu na euro. S obzirom na to da je KM vezana za euro, kupovina KM se vrši po fiksnom kursu koji je svih ovih godina doprinio postizanju ciljeva monetarne politike kroz, između ostalog, očuvanje monetarne stabilnosti, kao i očuvanje finansijske stabilnosti.

Neosnovane tvrdnje Milorada Dodika

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate, recimo, tvrdnje člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da vezivanjem sa eurom CBBiH uništava bosansku marku (BAM)?

Softić: S vremena na vrijeme u javnom prostoru pojavljuju se komentari na račun monetarne politike BiH. Tvrdnje prema kojima vezivanje KM za euro uništava KM su potpuno neosnovane. Prvo, kurs KM i eura je fiksan, dakle nismo izloženi oscilacijama deviznog kursa, drugo, najveći broj vanjskotrgovinskih partnera BiH je sa prostora EU.

Treće, KM uživa povjerenje javnosti upravo zbog svoje stabilnosti i vezanosti za euro. Trebamo li rizikovati stabilnost valute koju imamo i ugroziti bh. ekonomiju i građane? Zašto bi se mijenjalo nešto što je stabilno i pruža sigurnost? Bilo kakve promjene u domenu monetarne politike su krajnje rizičan odgovor na krizu u maloj i otvorenoj ekonomiji kakva je bosanskohercegovačka.

CBBiH će ostati dosljedna Zakonu o CBBiH kojim je, između ostalog, utvrđen fiksni kurs KM i eura. Odgovor je u onom što se zove „reforme“, a to je izvan domena monetarne politike. Dakle, konkurentnost, dobre politike, odgovorna fiskalna politika, napredak institucija, integracija i saradnja sa međunarodnim institucijama, to su pitanja kojima se treba posvetiti.

Pad deviznih rezervi

Radiosarajevo.ba: Banka je potvrdila pad deviznih rezervi. Zašto se događa navedeni proces i kakve su moguće posljedice?

Softić: Devizne rezerve CBBiH su na kraju aprila iznosile oko 15,68 milijardi konvertibilnih maraka i u odnosu na kraj prošle godine bilježe smanjenje. Na smanjenje deviznih rezervi najveći uticaj je imao negativan saldo kupoprodaje KM, što je uobičajeno za prvi kvartal. U martu je bila izražena povećana potražnja za euro gotovinom što je dodatno uticalo na smanjenje deviznih rezervi.

CBBiH je uspješno odgovorila na sve zahtjeve komercijalnih banaka.

Moramo biti svjesni da u aranžmanu valutnog odbora nivo deviznih rezervi ovisi o potražnji za domaćom valutom i sasvim je normalno da nivo deviznih rezervi oscilira. U momentima povećane potražnje za deviznim sredstvima centralna banka kupuje svoju domaću valutu, a zauzvrat prodaje rezervnu stranu valutu. U momentima kada raste potražnja za domaćom valutom centralna banka sprovodi obrnutu transakciju u odnosu na prethodnu, odnosno kupuje devizna sredstava, a prodaje domaću valutu. Tokom 2021. godine je zabilježen značajan rast deviznih rezervi. Sve ovo, pa i promjene u nivou deviznih rezervi, potvrđuje da CBBiH uspješno obavlja svoju funkciju i zadovoljava zahtjeve komercijalnih banaka, a time i građanstva, bilo da se radi o kupovini ili prodaji KM.

CBBiH prilikom upravljanja deviznima rezervama polazi od principa sigurnost i likvidnosti uz nastojanje da u aktuelnim uslovima ostvari adekvatan nivo prihoda. U skladu sa svim navedenim devizne rezerve se pretežno ulažu u lako utržive finansijske instrumente – državne obveznice zemalja članica eurozone - kojima se svakodnevno i u velikom obimu trguje na finansijskim tržištima, a koje se mogu u kratkom roku unovčiti radi blagovremenog izmirenja svih dospjelih i potencijalnih obaveza poštujući kriterij likvidnosti investicija.

Ulaganjem u kvalitetne vrijednosne papire i plasiranjem sredstava kod finansijskih institucija kao što su centralne banke, međunarodne finansijske institucije i inostrane komercijalne banke najboljeg kreditnog rejtinga, nastoji se obezbijediti sigurnost investiranja deviznih rezervi.

Prilikom investiranja deviznih rezervi CBBiH u obzir uzima sve relevantne dostupne informacije i očekivanja tržišnih kretanja, primarno sa finansijskih tržišta eurozone budući da je zbog Zakonom utvrđenog okvira na finansijskom tržištu eurozone investirana skoro cjelokupna devizna rezerva.

Zbog očekivanja rasta tržišnih prinosa na obveznice država članica Evropske monetarne unije izvršeno je blagovremeno prilagođavanjenje strukture portfolija deviznih rezervi kojima CBBiH upravlja na način da je znatno smanjena izloženost deviznih rezervi riziku kamatne stope i osjetljivost deviznih rezervi na promjene tržišnih prinosa kao specifične forme kamatnih stopa.

Zašto je smanjen kapital Centralne banke?

Radiosarajevo.ba: Istovremeno kapital banke navodno pada, što dovodi do špekulacija o mogućoj dokapitalizaciji. Da li je to tačno? U slučaju da jeste, šta bi značio takav scenarij?

Softić: Prema zadnjim raspoloživim podacima, ukupni kapital CBBiH na dan 30.4.2022. godine iznosi 689 miliona KM, a na dan 31.12.2021. godine iznosio je 861 milion KM. Prema tome, u prva četiri mjeseca tekuće 2022. godine kapital CBBiH je smanjen za 172 miliona KM.

Bitno je napomenuti da je ovo smanjenje primarno posljedica smanjenja cijena vrijednosnih papira koje CBBiH drži u svom portfoliju deviznih rezervi. Cijene vrijednosnih papira su smanjene zbog porasta inflatornih očekivanja u Eurozoni kao i očekivanja da će Evropska centralna banka početi sa procesom povećanja kamatnih stopa.

Očekivani rast kamatnih stopa na relevantnim finansijskim tržištima može imati određeni negativan efekat na kapital CBBiH, ali procjenjujemo da će taj efekat biti ograničen.

Centralna banka Bosne i Hercegovine nema direktan uticaj na kretanje tržišnih kamatnih stopa, kao i na inflaciju u eurozoni, tržište na kojem ulaže svoje devizne rezerve. Upravo zbog očekivanja snažnog rasta tržišnih prinosa na euroobveznice država članica Evropske monetarne unije, izvršeno je blagovremeno prilagođenje strukture portfolija deviznih rezervi kojima upravlja CBBiH na način da je znatno smanjena izloženost deviznih rezervi riziku kamatne stope i osjetljivosti deviznih rezervi na promjene tržišnih prinosa kao specifične forme kamatnih stopa.

Centralna banka Bosne i Hercegovine kontinuirano poduzima mjere prilagođavanja portfolija, sve u cilju očuvanja vrijednosti neto deviznih rezervi, odnosno monetarne stabilnosti valutnog odbora.

Ne podržavamo uzimanje rezervi Centralne banke

Radiosarajevo.ba: Da li postoje osnove za tvrdnje da pojedine političke snage poput Dodika i njegove stranke stoje iza udara na CBBiH i kako vidite zahtjeve za, primjerice, izdvajanje 400 miliona KM za Robne rezerve RS iz deviznih rezervi? Da li ti pritisci dolaze eventualno i sa drugih političkih adresa?

Softić: Kao što sam već rekao, CBBiH će dosljedno provoditi Zakon o CBBiH i valutnu odbor. Valutni odbor se pokazao dobrim sidrom za bh. ekonomiju i garant je monetarne stabilnosti. Inicijative koje imaju za cilj uzimanje bilo kakvih rezervi Centralne banke ne podržavamo, jer se time narušava monetarna stabilnost zemlje i Zakon o CBBiH. Dobri poznavaoci prilika u monetarnoj ekonomiji znaju da ne postoje nikakvi ”viškovi“ rezervi u CBBiH i da svaka rezerva ima svoju svrhu.

Zajednički cilj držanja svih rezervi je jačanje valutnog odbora, odnosno monetarne stabilnosti kao osnovnog preduslova za razvoj naše ekonomije. U tom smislu, CBBiH će se dosljedno držati zakonskog mandata u ostvarivanju monetarne stabilnosti. Pored toga, podsjetio bih da su se vlasti u BiH, pa i oba entiteta, prilikom zaključivanja sporazuma sa Međunarodnim monetarnim fondom obavezale da neće pokretati bilo kakve inicijative koje se odnose na Zakon o CBBiH.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

KOMENTARI (3)