Građani BiH zaduženi rekordnih 9,66 milijardi KM: Sve više živimo na kredit

Prema posljednjim raspoloživim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, stanje kredita koje su bh. banke plasirale stanovništvu na kraju juna 2019. godine je bilo 9,66 milijardi KM, što čini 47,8 posto od ukupno plasiranih kredita svim domaćim sektorima, rečeno je iz centralne banke BiH za portal Radiosarajevo.ba.

Dodali su da u poređenju sa stanjem kredita stanovništvu na kraju juna 2018. godine zabilježen je porast od 668 miliona KM ili 7,4 posto, a u odnosu na kraj 2018. godine krediti stanovništvu su porasli za 420,6 miliona KM ili 4,6 posto.

„Ukoliko se posmatra stanje kredita stanovništvu plasiranih posredstvom bh. banaka može se zaključiti da se u posljednjih pet godina uočava konstantan blagi porast kredita na godišnjem nivou koji se kreće između 3,9-7,3 posto. Tako je stanje na krajevima godina iznosilo: 2014. godine 7,43 milijarde KM, 2015. godine 7,78 milijardi KM, 2016. godine 8,08 milijardi KM, 2017. godine 8,61 milijardu KM, 2018. godine 9,24 milijarde KM a u junu 2019. godine 9,66 milijardi KM što predstavlja i najveću zaduženost sektora stanovništva do sada“, pojašnjeno je.

Prema podacima CBBiH, a posmatrano po namjeni kredita plasiranih posredstvom bh. banaka na kraju juna 2019. godine, potrošački nenamjenski krediti učestvuju sa 75,6 posto u ukupno plasiranim kreditima stanovništvu, stambeni krediti učestvuju sa 19 posto, krediti po kartičnom poslovanju 3,2 posto, za preduzetništvo 2,1 posto, za kupovinu automobila 0,1 posto.

„Učešće nenamjenskih kredita stanovništvu od 2015. godine kada su uključene sve banke u anketu, do kraja juna 2019. godine se kreće u rasponu od 72-75,8 posto od ukupnih kredita, dok stambeni krediti učestvuju u rasponu od 18,4-20,5 posto, a znatno manje učešće je kredita po kartičnom poslovanju od 3,3-3,7 posto, kredita za preduzetništvo u rasponu od 2,2-3,8 posto i kredita za kupovinu automobila od 0,1-0,2 posto“, istakli su.

Ekonomista Admir Čavalić za portal Radiosarajevo.ba kazao je da porast broja kredita i nije toliko problematičan, koliko struktura navedenih.

„Naime, uglavnom je riječ o nenamjenskim, potrošačkim kreditima koji u značajnom broju slučajeva služe za održavanje tekuće potrošnje domaćinstava. Kada je riječ o rastu, on je predvidljiv i očekuje se, ceteris paribus, da će u narednim godinama doći do još većeg rasta plasmana fizičkim licima. Brojni su razlozi za navedeno, eksterni, neovisni o domaćinstvima – konkurencija banaka, relativna stabilnost finansijskog i monetarnog sistema, blago povećanje broja zaposlenih tj. kreditno sposobnih i slično. Zašto je struktura kredita bitna? Šire posmatrano, realni sektor još uvijek ne koristi kreditni potencijal u punoj mjeri, naročito mala i srednja poduzeća“, pojasnio je Čavalić.

Dodao je da u okviru sektora stanovništva (fizičkih lica), uglavnom je riječ o kreditima kojima se održava potrošnja, a ne investira u kapital ili neku drugu vrijednost (kroz namjenske kredite, npr. stambeni, kredit za obrazovanje i slično).

„Potrošnja tj. konzumiranje dobara u sadašnjost, ne stvara pretpostavke za blagostanje u budućnosti (za razliku od štednje/investicija). Kada je riječ o 'preživljavanju', vjerovatno da se dati krediti/pozajmice većim dijelom odnose na mikrokreditne organizacije, a ne bankarske institucije – mikrokreditne organizacije obično rade sa ugroženim slojevima stanovništva, društveno marginalnim grupacijama itd. Bankarske institucije su još uvijek dosta konzervativne po pitanju kreditiranja, i to je posljedica dugogodišnje diskriminatorske prakse spram radnika u realnom sektoru“, istakao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, tradicionalno u BiH, zaposleni u javnom sektoru kao jednu od radnih beneficija dobivaju privilegovanu mogućnost za brže i jednostavnije kreditiranje.

„Kako građani 'preživljavaju'? Dosta je odgovora na dato pitanje, pored navedenih kredita, vjerovatno da je značajnu ulogu imaju (ne)prijavljene dotacije iz inostranstva (dijaspora), zarada na sivom tržištu, određene socijalne naknade po raznim osnovama, periodični honorari, uz svakako ograničavanje potrošnje. Napominjem da je 'potrošačka korpa' precjenjena kao instrument pa je zbog toga još samo objavljuju domaći sindikati i to zbog vlastitih lukrativnih motiva“, smatra Čavalić.