Gotovo 200 ljudi živi od rada na zadruzi BIOS kod Visokog

Njihov rad ide i dalje od toga, pa ćete na putu od ulaznih kapija zadruge do rasadnika naići na nekoliko radionica u kojima se prerađuje drvo, metal i plastika.

Nermin Kadrić, jedan od osnivača zadruge, govori o počecima  i razvoju BIOS-a.

"Krenuli smo od nule, sa namjerom da djelujemo kao poljoprivredna zadruga. Na ovoj lokaciji su se nekada nalazile vojne barake, mi smo to obnovili, stalno ulažemo u širenje, radimo na tome da se podigne standard u svakom segmentu. Djelatnosti su nam se proširile, danas imamo gotovo 200 ljudi koji žive od rada pri zadruzi, ostvarujemo višemilionski promet, a sarađujemo sa više od 1.000 kooperanata u ovom kraju. Veći dio proizvodnje plastenika izvozimo u Srbiju, rasad prodajemo širom zemlje. Proizvodimo sisteme za navodnjavanje, traženi smo i stekli smo povjerenje poljoprivrednika", kaže  Kadrić.

Kadrić smatra pozitivnim uključivanje poljoprivrednika u različite razvojne projekte koji omogućavaju pristup međunarodnim tržištima. Saradnju i podršku koju je BIOS dobio u okviru USAID/Sweden FARMA II projekta cijeni važnom, ne samo zbog direktne potpore, koliko zbog povezivanja sa zadrugama i kompanijama širom zemlje.

"Mi smo kao poljoprivrednici osjetili pozitivne efekte rada sa USAID/Sweden FARMA II projektom. Povezali smo se, saznali ko šta radi, učili smo jedni od drugih. Izašli smo na međunarodna tržišta, uveli smo nove tehnologije. Sarađivali smo nedavno i pri nabavci radnih mašina i solarnih panela za farmu pilića u Srebrenici. Širimo se, pokušavamo dati šansu mladim ljudima i stvoriti radna mjesta", dodaje Kadrić.

Kadrić smatra da je za poboljšanje stanja u zemlji potrebno nastaviti vrijedno raditi i ulagati u razvoj. Također, upozorava da je za bilo kakve promjene, reformske procese i poboljšanje odnosa nužno u dijalog uključiti ljude iz poljoprivrede, proizvodnje i privatnog sektora.

"Potrebne su široke promjene strukture i načina kako funkcioniše država. O tome bismo mogli razgovarati danima. Međutim, ono što je možda najvažnije jeste ne mijenjati stvari koje trenutno donose rezultate. Da iskoristim primjer, porez na dobit je trenutno 10%, takav sistem je privukao kompanije, strane investicije, ljudi su ohrabreni da ulažu. Ako sutra neko odluči unositi takve promjene, moramo se nekako svi uključiti, diskutovati, ponuditi naše viđenje iz realnog sektora", zaključuje Kadrić.