Galeb – Titov brod koji je širio mir i mijenjao svijet

Plovio je na njemu 14 puta i proveo ukupno 479 dana, posjetio 18 zemalja i tri kontinenta, pristao u 29 luka, te prešao ukupno 85 nautičkih milja (157.420 kilometara)... 

Brod Galeb bio je "moćno oružje" diplomatije doživotnog lidera Jugoslavije Josipa Broza Tita o kojem je veoma zanimljiv dokumentarni film snimio hrvatski novinar i reditelj Ivan Živković Žika.

 Njegov dokumentarac je, nakon premijere na filmskom festivalu u Puli, prikazan u Takmičarskom programu Trećeg AJB DOC Film Festivala, a bit će dostupan na stranici online.ajbdoc.ba do kraja festivala, i već je izazvao veliki interes.

Cara Haile Selassije 

Živković za sebe kaže da se voli baviti "velikim ličnostima", a Tito je upravo takva. Do sada je snimao dokumentarce o Miroslavu Ćiri Blaževiću u vrijeme dok je vodio nogometnu reprezentaciju naše zemlje, te o fantastičnoj trojci popularne kulture bivše Jugoslavije Arsenu Dediću, Vici Vukovu i Miši Kovaču koji su odrasli "u razmaku od 50 metara" u Šibeniku, gdje je rođen i autor.

Iako nosi naziv Galeb, film se ne bavi samo tim školskim brodom jugoslovenske ratne mornarice koji je služio i kao Titova ploveća rezidencija što su je posjećivali brojni državnici i zvaničnici - od engleskog premijera Winstona Churchila, grčkog kralja Pavla i kraljice Frederike do etiopskog cara Haile Selassija (odjavnu špicu prati pjesma "Haile Selasije" grupe "Zabranjeno pušenje", odnosno našeg kolege Elvisa J. Kurtovića), te marokanskog kralja Hasana II. Ali i: predsjednik SSSR-a Nikita Hruščo, Gamal Abdel Naser, Džavaharlal Nehru, Ahmed Sukarno, general Abud, Kvame Nkrumah, Albert Tabnen, Habib Burgiba, Sirimavo Bandaranaike, U Nu, Ne Vin, Modivo Keita, Seku Ture, arhiepiskop Makarios...

Nakon vijesti o Staljina u martu 1953. godine, koju je dočekao upravo u Sarajevu, Tito na Galebu plovi u Veliku Britaniju, što je bio "prvi posjet zapadnoj zemlji od uspostave komunističke vlasti u Jugoslaviji". I mada će kasnije, posebno u eri Brežnjeva, obnoviti odnose sa SSSR-om poslije čuvenog "NE" 1948. godine, Broz je od Londona balansirao između balokovske podjele svijeta, te, i uz pomoć Galeba, gradio treći put – Pokret nesvrstanih.

"Film nosi ime Galeb, ali to nije samo film o brodu već film o impresivnom projektu Nesvrstanih. Jedinstven je to pothvat u svjetskoj povijesti. Činjeica je da se 1948. godine Jugoslavija našla u jednoj kompletnoj izolaciji, te da je okupljanje Nesvrstanih bio projekt s kojim se Jugoslavija spašavala. Tito je ideju o osnivanju Nesvrstvanih zapravo čuo od dekoloniziranih Indijaca, ali je samo on imao tu političku snagu da je i realizira", govori za Radiosarajevo.ba autor Ivan Živković.

Dokumentarni film kakav Živković "doživljava i želi raditi" jeste film atmosfere.

 "Ja ne radim žurnalistički, informativni film. Uvijek ostavljam prostor da netko koga film zaintrigira, uzme pet knjiga i iscrpno se informira. U sat vremena koliko dokumentarac može držati pažnju je nemoguće potpuno informirati gledatelja, a mislim da to uopće nije važno. Važno je da gledatelj doživi neko vrijeme. To je mogućnost audio-vizuelnog - da nam pruži atmosferu", govori naš sagovornik.

To je, pored ostalog, uspio ostvariti uz pomoć filmskih žurnala iz Filmskog arhiva u Beogradu, jednog od najvećih u Evropi. Riječ je o materijalu koji je snimila filmska ekipa koja je uvijek pratila "najvećeg sina naših naroda i narodnosti". Tito, kao ozbiljan državnik i lider, ništa nije propuštao slučaju. Zahvaljujući toj činjenici ovaj film donosi do sada neviđene snimke sa Titovih putovanja.

Sjajni sagovornici

U filmu govore Budimira Lončara, posljednji živući Titov šef diplomatije, akter  okupljanja Nesvrstanih, Tanja Petovar, aktivistica i advokatica iz Beograda, koja je odrasla uz Titovu vilu na Dedinju, Stanko Crnobrnja, reditelj iz Beograda, sin Titovog sekretara Bogdana Crnobrnje, jako važne figure u stvaranju Pokreta, te Stjepan Mesić, posljednji predsjednik Predsjedništva Jugoslavije.

"Uz sjajne sugovornike koje sam imao, s ove distance sam dobio nekakvu interpretaciju cijelog Pokreta nesvrstanih. Sve do sada ti žurnali u ovom opsegu nisu viđeni. Samo su korišteni neki kadrovi. Doživljavam ih važnim pa sam želio zadržati njihovu autentičnost i narativnost", priča Živković.

Film je nastao po ideji poznatog hrvatskog novinara, pokojnog Denisa Kuljiša, sa kojim je Živković godinama sarađivao. Zanimljivo je da se Živković i Kuljiš poznaju od "studentskih dana". Naime, Žika je bio redovni student žurnalistike u Zagrebu, dok se dojen jugosoveskog novinarstva doškolovavao.

"Tako je kolega", povikao je Kuljiš svojim poznatim glasom jednom prilikom kada je mladi Živković kazao profesorima Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu da se želi baviti "velikim ličnostima".

Intenzivna saradnja trajala je posljednjih 7-8 godina Kuljišovog života.

Inače, osnivač najutecajnijih hrvatskih sedmičnika godinama se bavio temom Tita, istražujući arhive u regionu i svijetu.

Zajedno s povjesničarom Williamom Klingerom, pokojni Kuljiš potpisuje knjigu "Tito: Neispričane priče" (2013.), a u izdanju beogradskog Službenog glasnika je izašla i njegova knjiga "Titov tajni imperij".

Nažalost, samo desetak dana prije snimanja, Kuljiš je umro.

"Denis Kuljiš je imao ideju da taj film realizira u suradnji s poduzetnikom Juroslavom Buljubašićem koji je ujedno vlasnik Galeba 2. Buljubašić je ozbiljan kapitalist, ali i Titofil. On je upravo iz te fascinacije Titom svoj brod nazvao Galeb 2. Sve je bilo spremno za isplovljivanje i snimanje, ali je Denis preminuo! Najprije sam odustao od snimanja, ali je Nada Mirković, Denisova supruga, rekla: "Hajde ti Žika to završi". Tako je nastao ovaj film. Snimali smo godinu dana. Kad snimaš film onda, kako mi u Dalmaciji imamo običaj reći, kao da si upao u "kašetu brokava". Sa svakim filmom upadneš u kašetu brokava i kombiniraš milion shema kako da sve to isproduciraš i zatvoriš", prisjeća se mladi reditelj.

Tito - velika ličnost

Živković planira da se temom Tita bavi i u budućnosti.

"Tito je jedna velika ličnost, višedimenzionalna. U ovom filmu se ne bavim cjelokupnim Titovim životom i njegovom politikom, nego sa tim jednim velikim projektom, okupljanjem Nesvrstanih, najvećim savezom zemalja nakon Ujedinjenih naroda. Fascinantno je što je Tito na ta putovanja krenuo brodom. To je jedinstven slučaj u suvremenoj svjetskoj povijesti", ističe on.

Komentirajući veliku historijsku rolu koju je u svjetskoj politici igrao Tito u odnosu na danas manje-više beznačajne ili marginalne političare na ovim prostorima, te da smo postali isključivo objekt historije, Živković veli da je to bilo "drugo vrijeme".

"Ovo je druga epoha. Danas živimo u drugačijem vremenu. Istina, Tito je uspio uvezivati ne samo male već i velike. Indija je, recimo, ogromna zemlja, jedna od najvećih u svijetu. Veliki su i Egipat, odnosno Indonezija. Danas su drugačiji formati. Mi kao mali ulazimo u evropsku integraciju da bi ostvarili svoj progres, no činjenica je da smo kroz povijest progres ostvarili samo kroz susrete sa drugim kulturama", zaključuje Živković.