FOTO: Maršalov bunker u Konjicu danas ne čuva Tita već umjetnost

Grandiozan, ogroman, gotovo nerealan, Titov bunker u Konjicu zauzima prostor od 6.500 kvadratnih metara. Izgrađen je kako bi prvog čovjeka Jugoslavije i njegove najbliže saradnike zaštitio u slučaju nuklearnog napada na zemlju. Danas, bunker čuva umjetnost...

Ideja je počela prije nekoliko godina kada je grupa entuzijasta bila dovoljno hrabra da povjeruje kako ovo jedinstveno zdanje koje podsjeća na moć izgubljene države, na činjenicu da živimo u svijetu u kojem bismo jedni druge mogli uništavati nuklearnim oružjem, koje podsjeća na rat, podzemlje, strah – može jednostavno postati galerija. Ne onakva na kakvu smo navikli, ali upravo zbog toga jedinstvena.

Bijenale savremene umjetnosti D-0 Ark Underground naziv je projekta kojim Titov bunker dobiva jedno sasvim novo značenje. Postavka umjetničkih djela prvi put je realizirana 2011. godine, zatim se novi ciklus odvija dvije godine kasnije, a ove godine, treći put, umjetnici iz svih zemalja svijeta obogatit će bunker svojim djelima. Otvorenje postavke planirano je za 24. april, a predstavit će se umjetnici iz BiH, Srbije, Albanije, Izraela, Rusije, Njemačke, Danske, Austrije...

Organizatori, umjetnici i oni koji vjeruju u ovaj projekat nadaju se da će uskoro moći govoriti o Muzeju savremene umjetnosti.

"Rekao bih da ovaj projekat prerasta u Muzej savremene umjetnosti. Naime, bijenale je nesretan naziv, jer podrazumijeva izložbu koja traje jedno vrijeme i nakon toga svi radovi idu zajedno s umjetnicima nazad. Kod nas je situacija drukčija – jeste da se organiziramo i postavljamo novu, dopunjenu postavku svake dvije godine i zato je to bijenale, ali trenutno je u bunkeru 80 umjetničkih radova iz prethodna dva ciklusa, to su djela 68 umjetnika iz 28 zemalja svijeta, od Japana, Rusije, Amerike, Njemačke... Od toga je 57 njih predstavljalo njihove zemlje u Veneciji što već govori dovoljno o kvalitetu tih umjetničkih radova, tako da, u biti, mi možemo taj prostor atomske ratne komande već sada nazivati i Galerijom savremene umjetnosti", rekao je za Radiosarajevo.ba direktor projekta Bijenale savremene umjetnosti, Edo Hozić.

O finansijskoj pomoći koje nema

Iako je riječ o projektu koji je izazvao veliku pažnju svjetske umjetničke javnosti, predstavljen je u mnogim medijima širom svijeta, a njegov kvalitet su prepoznala ministarstva za kulturu više zemalja, u BiH, čini se, ne postoji velika zainteresiranost da se finansijski pomogne u njegovoj realizaciji. Upravo iz tog razloga, projekt i nastavlja živjeti zbog volje onih koji su ga osmislili, i pomoći onih koji su daleko od naše zemlje.

"Da smo ovisni o budžetu naših ministarstava, ne bismo napravili ni malu izložbu jer to što mi dobijemo, to je na nivou kulturno-umjetničkog društva s Pala. Ove godine smo od Ministarstva za civilne poslove dobili 7.000 KM, od Federalnog ministarstva 10.000 KM, od Ministarstva KS-a 20.000 KM, znači manje od 40.000 KM, a nama u svakom projektu učestvuje 20 i više internacionalnih umjetnika kojima mi radimo produkciju radova. Te umjetnike moramo dovesti na lice mjesta, jer ovo nije muzej ili galerija, ovo je atomska ratna komanda i umjetnici se moraju upoznati s prostorom. Ovaj pomenuti iznos bi bio dovoljan, recimo, za rad četiri umjetnika. Žalosna je stvar da mi nemamo državno ministarstvo koje zastupa interes države. Mi nemamo ministarstvo za kulturu koje bi znalo otprilike procijeniti šta znači ovaj projekat, jer, hajde da budem neskroman, niti o jednom projektu, uključujući tu i Sarajevo Film Festival i ostale manifestacije koje traju pet dana, a jako mnogo koštaju, nije se toliko mnogo pisalo u svijetu kao o ovom našem projektu. Svaki put se oslanjamo i finansijski, ali i na intelektualnu pomoć dviju zemalja. Ovog puta partneri su Austrija i Albanija. Već smo imali sastanak s ministricom za kulturu Albanije i ona je obećala doći na otvaranje i dati finansijsku pomoć. Također, 20. februara u bečkom MUMOK-u imamo prezentaciju našeg projekta i press konferenciju na kojoj će biti prisutan i ministar za kulturu Austrije, koji je, također, obećao doći na otvaranje. Dosad izabrani umjetnici su definitivno ljudi koji su itekako putovali svijetom, izlagali u značajnim galerijskim prostorima. Posebno nas raduje što ovaj put imamo mlade umjetnike koji su kratkom radnom periodu kao umjetnici postigli dosta toga, osvojili značajne nagrade."

Lošeg rada u bunkeru nema

Iako je mnogo toga što im nedostaje kako bi projekt zaista mogli realizirati u punom kapacitetu, Hozić za Radiosarajevo.ba kaže kako su veoma zadovoljni onime što su dosad uspjeli postići.

"Veoma smo zadovoljni. Kada čovjek nešto radi, i kada se nakon nekog vremena okrene i pogleda šta je to, gdje je potrošio vrijeme i šta je radio, te vidi rezultat, naravno da mu je drago. Ne samo da mi je drago šta je urađeno u bunkeru, meni je drago što sam u ovih pet godina sreo zaista interesantne ljude, pametne ljude koji su i meni otvorili neke nove vidike i spoznaje. Chris Dercon, direktor galerije Tate Modern, koji je jednom prilikom bio u posjeti našeg prostora bio je iskreno fasciniran. Tom prilikom je rekao kako ne postoji umjetnički rad koji može biti snažniji od ovog prostora jer je sam prostor grandiozan. Ali, s druge strane, svi ovi radovi koji su postavljeni jednostavno dobro funkcioniraju s prostorom, ima boljih, ima lošijih, ali nema lošeg rada. To je kompliment od struke koji je nama, koji radimo ovaj projekt, jako važan. Ja mislim da su i Ministarstvo za odbranu, a i vojska u bunkeru veoma pozitivni prema ovom projektu. Ne samo zbog toga što je stvarno taj prostor oživio. Veliki je to prostor, 6.500 kvadratnih metara, sva vrata su ista, isti zvuk, i sada je tu unesen neki život. Samim tim, i interes da se vidi ovaj prostor je nevjerovatno porastao. U zadnjih pet godina, taj prostor je obišlo 45.000 ljudi. To je broj koji je milo izgovoriti i direktoru Louvrea", zaključuje Hozić.