FHMZ: 'Ne griješimo mi, griješe mediji koji ne prezentiraju našu vremensku prognozu'

Meteorologija u našoj zemlji je jedna od mnogih naučnih oblasti koje su prilično zapostavljene, i malo je onih koji čine nešto više na njenoj popularizaciji. 

Kada je riječ o počecima i prvim meteorološkim zapisima u našoj zemlji, njih nalazimo u hronici Osmana-ef. Šuglije koji je zabilježio da je u Sarajevu 1665. godine padao snijeg neprestano tri dana i tri noći, a sličnih zapisa imamo i u putopisima Evlije Čelebije. 

Razgovarala: Hilma Unkić, Radiosarajevo.ba
Foto: Velija Hasanbegović, Radiosarajevo.ba

Ipak, historija zvanične meteorološke službe u Bosni i Hercegovini započela je '80-ih godina 19. vijeka u vrijeme austrougarske okupacije, kada je vojska za svoje potrebe postavila meteorološke stanice u Sarajevu, Mostaru i Tuzli. 

Svi oni koji se žele baviti ovim poslom u našoj zemlji, mogli bi se naći pred mnogim poteškoćama, prije svega, jer u BiH ne postoji poseban studijski odsjek za meteorologiju.

Ibrahim Hadžismailović, FOTO: Radiosarajevo.ba, V.H.
„Što se tiče samog studija, najbolje bi bilo upisati studij meteorologije, međutim, kod nas u Sarajevu takvog studija nažalost nema, te su najbliži gradovi za to Zagreb i Beograd. U našem gradu je najpoželjnije završiti studij fizike, i to opći smjer, iako u obzir dolaze i studij matematike i geografije. Sam posao zahtijeva širi spektar znanja, to nije samo jednostavno prognoza vremena, postoje i dodatna zaduženja, koja se odnose na informatiku, ili na programiranje“, kaže Ibrahim Hadžismailović, meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda za portal Radiosarajevo.ba.

Hadžismailović dodaje da ljudi generalno imaju vrlo malo znanja o ovoj profesiji, ali da se interes za meteorologiju, ipak, povećava zbog sve učestalijih priča o klimatskim promjenama, kao i zbog ekstremnijih padavina i poplava koje su zadesile i naš prostor. Upravo zbog toga, i mediji, iako generalno nedovoljno, počinju davati više prostora meteorolozima kako bi upoznali javnost o tome kako i šta oni zapravo rade.

Stalna edukacija je jedan od preduvjeta za dobar tim stručnjaka u ovoj oblasti. Ipak, naša zemlja i tu ima mnogo problema, jer je malo onih koji su zainteresirani za slanje meteorologa na kurseve i dodatne edukacije koje se održavaju širom svijeta.

Federalni hidrometeorološki zavod, FOTO: Radiosarajevo.ba, V.H.
„Mi nismo u mogućnosti plaćati školovanje i treninge izvan Bosne i Hercegovine jer su to zaista visoki troškovi. Zahvaljujući Svjetskoj meteorološkoj organizaciji koja organizira te skupove i financira ih, naši kadrovi su u mogućnosti da se dodatno školuju u polju meteorologije. Ipak tu nastaje veliki problem. Država BiH ne ulaže gotovo ništa u meteorologiju, jer je to stvar entiteta, što je nama veliki problem. Radi se o tome da Svjetska meteorološka organizacija i druge međunarodne institucije traže jednog predstavnika iz BiH, i tu uvijek dolazi do problema među entitetima. Meteorologija ne može biti jedna za prostor Republike Srpske, a druga za Federaciju, ona ne poznaje granice“, kaže Almir Bijedić, direktor Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Bijedić dodaje kako Bosna i Hercegovina nema nijednog radara, pa se ti podaci dobivaju iz Hrvatske. Međutim, i kada se radar jednom kupi, potrebno je osposobiti stručna lica koja će znati koristiti takav uređaj, i analizirati podatke koje on pruža.

Već je postalo tradicionalno da javnost u našoj zemlji nema povjerenje u vremensku prognozu koja se prezentira na televizijskim stanicama u našoj zemlji. Upravo zbog toga, mnogi traže alternativne izvore informacija, ili, što je posebno popularno, prate vremenske prognoze koje objavljuju mediji u regionu. Direktor zavoda kaže da problem leži u činjenici da javni servis u Federaciji BiH ne koristi podatke Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Federalni hidrometeorološki zavod, FOTO: Radiosarajevo.ba, V. H.
„Mediji u Bosni i Hercegovini, počevši od Federalne televizije do državne televizije, ne koriste oficijelne vremenske prognoze, odnosno prognoze entitetskih zavoda. Oni koriste vremenske prognoze od drugih izvora, ali te prognoze nisu naše. Naše prognoze koriste određene privatne televizije. Javni mediji to ne čine“, kaže Bijedić.

„Mi kao institucija ne tražimo da se koriste naše vremenske prognoze, ali tražimo da se navedu izvori vremenske prognoze koja se prezentira. Nestručni ljudi prezentiraju vremensku prognozu, a nestručni ljudi i prave tu vremensku prognozu. To su najčešće kojekakvi urednici – ako neko uređuje dnevnik - on uređuje i vremensku prognozu, postavi manekenku, ona odradi svoj posao, a kako ga odradi to narodu manje-više nije bitno. Tako dolazimo do situacije da imate tri televizijske stanice i da sve imaju različite vremenske prognoze. Neko mora nametnuti da državne televizije moraju koristiti oficijelne prognoze, a to su prognoze hidrometeoroloških službi. Naravno da dolazi do zabune kod naroda pa kažu da je bolja prognoza na hrvatskim televizijama. Zašto je bolja? Oni koriste vremenske prognoze državnog zavoda i prezentiraju ih profesionalci koji to obavljaju mnogo kvalitetnije“, zaključuje direktor Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

U fotogaleriji vam donosimo i fotografije nastale u Federalnom hidrometeorološkom zavodu na kojima možete vidjeti na koji način se zapravo obavljaju mjerenja i dolazi do podataka koji su ključni za formiranje jedne vremenske prognoze.