Dvije godine nakon presude Sejdić - Finci

Piše: Aleksandar Milošević za portal manjine.ba

Političari Bosne i Hercegovine napokon su odlučili, dvije godine nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić I Finci protiv BiH”, krenuti u izmjene zakona koji bi omogućili “ostalima” da uđu u Dom naroda i Predsjedništvo.

U skladu sa presudom formirana je Privremena komisija oba doma Parlamenta BiH koja za zadatak ima da pripremi i posredstvom ovlaštenog predlagača u parlamentarnu proceduru dostavi prijedloge amandmana na Ustav BiH i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.

Šta je potrebno izmijeniti u Ustavu
Šta je zapravo potrebno izmjeniti objasnio je stručnjak za ustavno pravo Bosne i Hercegovine docent doktor Goran Marković.

“Potrebno je u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH postići dvotrećinsku većinu prisutnih poslanika da bi odredbe u članovima 4. i 5. Ustava BiH bile promjenjene. Nakon što se promjeni Ustav onda bi se mjenjao i izborni zakon. Za njega je potrebna većina kojom se inače usvajaju zakoni u Skupštini – rekao je Marković za manjine.ba.

Još jedna stvar koju bi trebalo uzeti u obzir jeste Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina, Član 3. (na snazi od 2003. godine) koji nije precizno definisano šta je „nacionalna manjina“, niti koliki broj ljudi treba da bi neki dio stanovništva dobio taj status.

Po popisu iz 1991. godine nacionalne manjine su brojale 35.660 pripadnika. Ovaj broj je danas upitan, kako zbog  ratnih dešavanja i masovnih migracija, tako i zbog izjašnjavanja određenog broja građana kao Jugoslovena, Katolika, Hercegovaca, Bosanaca…

Takođe, Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina ne pominje Bosance i Hercegovce. Naša država ne priznaje ni po Ustavu ni po Zakonu ljude koji nose obilježje njenog državljanstva.

Promjena u dvije rečenice
Jedno od riješenja kako bi nove odredbe mogle glasiti predložio je Jakob Finci a sastojala bi se u promjeni dvije rečenice u Ustavu BiH i Izbornom zakonu BiH.

“Dovoljno je napisati da se bira jedan član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske  i dva člana iz Federacije BiH, koji ne mogu biti pripadnici istog konstitutivnog naroda ili reda ostalih. Time se sve rješava, jer se otvara mogućnost kandidovanja svih građana” – izjavio je ranije Finci.

Međutim, Marković ne smatra da bi takva formulacija suštinski riješila problem.

“Taj član bi mogao da glasi i tako ali se postavlja pitanje saglasnosti tri političke elite u sadržaju tog člana. Tu se ne radi samo o tome da se izmjeni ta odredba, već se tu potežu i druga pitanja, kao pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva. To praktično znači – ako se usvoji ovo riješenje, Hrvatima ne bi bilo garantovano da imaju svog predstavnika kojeg su oni birali a ni “ostali” ne bi imali garanciju da će neko od njih bilo kada moći da bude izabran zbog njihove malobrojnosti. U principu to riješenje bi formalno otklonilo diskriminaciju ali suštinski se ne ništa ne bi promjenilo I ostalo bi pitanje da li bi nekonstiutivni narodi  bili izabrani – zaključuje Marković.

Izborni zakon i manjine
Izborni zakon BiH je tek 2008. godine omogućio manjinama da imaju svoje predstavnike u opštinskoj vlasti. On propisuje barem jedno mjesto u organu opštinske vlasti ako u izbornoj jedinici nacionalna manjina učestvuje sa najmanje 3% u stanovništvu. Po popisu iz 1991, samo pet opština je ispunjavalo taj uslov.

Uz to, predlagači kandidata za predstavnike nacionalnih manjina na posljednjim lokalnim izborima (2008.) najčešće su bile političke stranke. Predstavnici udruženja manjina su zbog toga izrazili strah jer vjeruju da će stranački kandidati pratiti uputstva (naredbe) svojih političkih lidera, umjesto da rade za dobrobit „ostalih“.

Ovo su sve problemi koje Privremena komisija mora imati u vidu ako želi riješiti problem diskriminacije nekonstitutivnih naroda u BiH koji koči njen put prema Evropskoj uniji.

Međutim, zadati rokovi  za pripremu ustavnih amandmana – 30. novembra, te  za pripremu izmjena i dopuna Izbornog zakona – 31. decembra ove godine mnogi smatraju preambicioznim.

Čak su i Jakob  Finci i Dervo Sejdić nedavno izjavilli da ne vjeruju “da će ikada u Republici Srpskoj biti izabran za člana Predsjedništva BiH neko ko nije Srbin, ili da će u Federaciji biti izabran Rom, Jevrej, Čeh, Italijan…” ali i da “postavljeni rokovi ne oslikavaju ni dovoljno vjere niti dovoljno vremena da se ovom problemu priđe ozbiljno”.

Vezano:

Svi prijedlozi za provođenje presude Sejdić - Finci