Dobrovoljačka: Nemoral, historija i pravo

Radiosarajevo.ba
Dobrovoljačka: Nemoral, historija i pravo


Slučaj Dobrovoljačka, isto kao i slučaj Tuzlanska kolona, jeste u osnovi pravni slučaj, ali u javnostima Srbije i BiH ona funkcioniše kao jedno od najvažnijih političkih pitanja koje opterećuje odnose dvije zemlje, postajući čak mjesto ispisivanja ili prekrajanja historije.

O Dobrovoljačkoj su jučer u Beogradu na panel-diskusiji, u sklopu festivala Dani Sarajeva u Beogradu, govorili novinari, nevladini aktivisti, tužioci i pravni stručnjaci. Na diskusiji koja se održala u okviru konferencije Srbija i Bosna i Hercegovina – jučer, danas, sutra, govorili su: Maja Kapetanović, pravna savjetnica predsjednice Suda BiH, Munib Halilović, tužilac Tužilaštva BiH, Dženan Karup-Druško, novinarka magazina Dani, Ivan Ivanović iz OSCE-a, Tanja Tagirov, novinarka nedjeljnikaVreme i Nenad Šebek, predsjednik Centra za demokratiju i pomirenje.

Znakovito je, da uprkos nastojanjima organizatora, na konferenciju nije došao nijedan predstavnik srbijanskih pravosudnih institucija.

Predmet pri kraju, neophodna saradnja Srbije

Tužilac Halilović je kazao da Tužilaštvo BiH, koje istragu o Dobrovoljačkoj privodi kraju, ovo pitanje gleda samo kao pravno. Međutim, priznaje njegovu političku dimenziju, koje su u Tužilaštvu svjesni, pa tako na Dobrovoljačkoj rade četiri tužitelja: Srbin, Hrvat, Bošnjak i stranac.

Na pitanje da li će sporazum koji se uskoro treba potpisati riješiti ovakve i slične probleme, Halilović kaže da i bez sporazuma postoji dovoljno instrumenata da BiH i Srbija kvalitetno sarađuju na ovom i sličnim predmetima, ali da je problem nedostatak volje.

„Ta krivična djela su počinjena u BiH, osumnjičeni žive u BiH... svi su argumenti na strani BiH. Ne vidim razloga da Srbija poseže za svojom istragom i svojim procesom. tim. Puno je urađeno, predmet je pri kraju. Da bi ga završili – treba nam saradnja Srbije. Oštećeni i svjedoci žive u Srbiji, a tu nam treba pomoć Srbije. Neophodna nam je saradnja! Uz saradnju, mi možemo veoma brzo donijeti tužilačku odluku“, kazao je Halilović.

Druško i Halilović

Sporazumi otvoreni za nesporazume

Maja Kapetanović je naglasila da je svaki predmet koji potpada pod međunarodno pravo uvijek političan, jer je međunarodno pravo politično, pošto su pravni subjekti države a ne pravosudne institucije.

„Ratni zločini regulišu se prema domaćem krivičnom pravu, ali je problem nadležnosti u regionalnim odnosima. Tu nastaje politika, pa je neophodan sporazum. Drugi predmeti su regulirani dobrim kriterijima, kao kriminal. Ali ratni zločini nisu. Sporazumi su uglavnom okvirni, pa onda ostaju nejasnoće“, kazala je ona.

Svi slučajevi ratnih zločina jesu pravni problemi, ali imaju i svoju političku dimenziju i društvenu važnost, smatra Ivan Ivanović iz OSCE-a. Dodaje da postoji dovoljno regulativa i instrumenata za saradnju, ali da nema dovoljno volje, uglavnom sa srbijanske strane.

I Srbija i BiH imaju pravo procesuirati Dobrovoljačku, ali po svim činjenicama, BiH ima prednost. U Srbiji se Dobrovoljačka i Tuzlanska se predstavljaju kao veliki zločini nad srpskim narodom... Čak se sa Srebrenicom poredilo. U BiH se doživljava da Srbija želi mijenjati historiju. Odbrana od agresije ne isključuje zločine. Jeste bila agresija, ali su bili i zločini“, kazao je on.

Rat nije počeo 3. maja u Sarajevu

Novinarka Dana Dženana Karup-Druško smatra da je Dobrovoljačka politički slučaj i da se Srbija i Republika Srpska njime pokušavaju dokazati da je rat počeo 3. maja u Sarajevu.

A prije toga je pola Bosne gorjelo. Osim Bijeljine, Višegrada, Foče... desio se i 2. Maj, dan prije Dobrovoljačke, kada je JNA pokušala zauzeti Predsjedništvo BiH i presjeći Sarajevo“, kazala je novinarka Dana.

Dodaje da Tužilaštvo BiH, pored problema u saradnji sa Srbijom, ima i problem saradnje sa svjedocima, mirovnjacima UN-a, koji su bili prisutni 2. maja u Dobrovoljačkoj, jer pripadnici snaga UN-a imaju povlastice i mogu odbiti svjedočiti, a neki od njih upravo to čine.

Nemoral države Srbije

Tatjana Tagirov iz nedjeljnika Vreme smatra da su sva tri slučaja, i Jurišić i Ganić i Divjak, pa i Purda, potpuni fijasko srbijanskog pravosuđa, ali da država ipak ne odustaje.

„Ali, sve to je i moralno pitanje! Srpska država ima gomiliu zločina koji su počinili njeni stari i novi državljani! Ljudi koji su odavde išli organizirano u BiH i Hrvatsku činili su zločine i sada žive u Srbiji“, kazala je ona.

Dodaje da Srbija prvo mora počistiti u svom dvorištu, a onda pomoći susjednim državama u procesuiranju ratnih zločina.

Karup-Druško dodaje da je cilj Srbije kroz Dobrovoljačku procesuirati vojni i politički vrh Bosne i Hercegovine i time dati drugu sliku rata u BiH.

„Haaški sud je dokazao da je vojni i politički vrh Hrvatske bio dio udruženog zločinačkog poduhvata. Sudilo se Miloševiću, sudi se Perišiću, načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije, sudi se prvom čovjeku bezbjednosne službe Jovici Stanišiću. Niko iz političkog vrha BiH i Armije BiH nije osuđen za udruženi zločinački poduhvat, a neće ni biti jer niko nije optužen za to u Haagu“, dodaje ona.

Nenad Šebek

Prošlo je šesnaest godina

Nenad Šebek iz Centra za demokratiju i pomirenje podsjetio je na tezu Žarka Puhovskog da pravda, istina i pomirenje nemaju ništa jedno s drugim. On smatra da jeste važno procesuirati ratne zločine, izreći istinu, ali da je također važno ići naprijed i prevazići prošlost.

Šesnaest godina nakon II svjetskog rata Njemačka i Francuska su već bile temelj Evropske unije. A mi se šesnaest godina nakon rata u BiH bavimo svime time i grizemo sami sebi rep“, kazao je Šebek.

Dobrovoljačka je putem medija, organizirano i planski, predstavljena kao mjesto pisanja historije. Pravnički su stvari ipak puno prostije: Haag je rekao da nema odgovornosti, ali je Haag imao dokaze koje prikupio MUP Republike Srpske, što će reći da su to dokazi prikupljeni samo na jednoj strani.

Tužilaštvo BiH, podsjeća Halilović, daje sve od sebe da prikupi dokaze za svih strana, za šta je od ključne važnosti pomoć Srbije.

„Srbijanska strana nema razloga da nam ne vjeruje“, poručio je na kraju Halilović.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije