Djeca u BiH - bez uljepšavanja
Bez muzičke podloge 'Djeca su vojska najjača', bez prigodnih recitala u kojima će nam biti saopšteno da su 'Djeca ukras svijeta', bez stotina šarenih balona koji lete u zrak... obilježite i vi 'Svjetski dan djeteta' - 20. novembar. Članci koje smo okupili pod ovim naslovom vrlo ozbiljno svjedoče o tome koliko su odrasli svojim potezima dirketno odgovorni za obrasce razmišljanja i ponašanja koja će najmlađi usvojiti.
Odgoj djece odvija se unutar četverougla kojeg čine roditelji/staratelji - odgojno-obrazovne ustanove - mediji i - šira društvena zajednica. Ukoliko samo jedan od tih segmenata zakaže, to ostavlja trag na buduće generacije. Zato u dugoročnim planiranjima za bolju BiH jedna od najvažnijih ciljnih grupa trebaju upravo biti upravo najmlađi - a tako najčešće nije
Istraživanje o stanju dječijih prava kada je u pitanju predškolsko obrazovanje, izradio je ured Ombudsmena za ljudska prava u BiH. Rezultati su porazni: predškolskim obrazovanjem u BiH je obuhvaćeno tek od 6 do 13% djece. Za usporedbu - procenat obuhvaćenosti djece predškolskim obrazovanjam u zemljama EU je 90%, dok je prosjek u zemljama u razvoju preko 30%. Ispred nas, po tom pitanju, su npr. Vijetnam i Etiopija. U najlošijem položaju su djeca iz manjinskih grupa i iz ruralnih područja BiH, pokazalo je istraživanje. Razlozi za ovako nizak procenat samo su djelimično povezani uz ekonomski položaj roditelja. Naime, jedan od najčešćih razloga za izbjegavanje predškolskog odgoja je uvriježeno mišljenje da 'vrtići služe da čuvaju djecu dok su roditelji na poslu'.
Djeca koja imaju 'privilegiju' da pohađaju vrtiće, pri tom se susreću sa različitim oblicima kršenja njihovih prava, među kojima je najizraženije razdvajanje po nacionalnoj i religijskoj osnovi kao posljedica selektivnog uvođenja nastave vjeronauke.
A da djeca baš i ne vole kada ih se razdvaja pokazuje i istraživanje koje je sproveo UNICEF širom BiH. Npr. i djeca i roditelji i nastavnici se u velikoj većini (i to u ciljnim općinama!) protive praksi zvanoj 'Dvije škole pod jednim krovom. Brojčano, samo je 10% odraslih koji smatraju da je ovakav model prihvatljiv - i zbog njih se iz godine u godinu nastavlja sa ovim oblikom segregacije.
Da su nam prehrambene navike, kada su djeca u pitanju, pogrešne, govori i istraživanje koje je sprovela nutricionistkinja Selma Gičević. Jedna smo od evropskih država sa najvećim procentom pretilosti, a u prehrambenim navikama daje se prednost jelima od tijesta, crvenom mesu, slatkišima, sokovima - umjesto voću i povrću, integralnim žitaricama i običnoj vodi. Loša prehrana u vrtićima najčešće se pravda 'nedostatkom novca' no uz iste treoškove mogao bi se izraditi i zdrav jelovnik - kada bi za to postojala volja i znanje, pokazuje istraživanje
Selma Gičević: Istraživanje o prehrani u vrtićima u BiH
O čemu djeca uče u svojim školama i vrtićima - tema je za sebe. Od udžbenika koji vrve materijalnim greškama, lekcija koje se baziraju na predrasudama, pa sve do stila prezentacije gradiva koji je birokratski i nerazumljiv. A o različitim ideologijama koje se djeci podastiru pod etiketom nastavnog gradiva, da i ne govorimo
Volim mamu, al' više volim Bosnu
Kultura življenja. Ili kultura iživljavanja?
Švedska djetelina je dobila ime po Švicarskoj
Ona rodna, on senzitivan
Osman Zukić: Bog je jedan, a ja sam šehid
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.