Digitalizirane sarajevske novine koje su izlazile po završetku Drugog svjetskog rata

Sarajevo je 1946 godine imalo 95.404 stanovnika. Prva direktorica Radio Sarajeva bila je Razija Handžić. Prvo obdanište u Sarajevu otvoreno je 1945. godine u Čemerlinoj ulici.

Ovo su samo neki od podataka koje saznajemo zahvaljujući projektu digitalizacije  printanih izdanja BiH koje već godinama poduzima 'Infobiro' u sklopu aktivnosti sarajevskog Mediacentra. 

Kroz projekat su digitalizirane novine Sarajevski dnevnik (1945-1946) i 6.april (1950) koji su izlazile po završetku Drugog svjetskog rata. Digitalizacije novina izvršena je iz fonda Historijskog arhiva Sarajevo.

Trending

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

Uvidom u sadržaj ovih novina može se saznati o obnovi grada i zemlje, aktuelnostima tog vremena iz oblasti politike, kulture, sporta i društvenog života, te steći uvid u značajan historijski period na način kako su ga zabilježili novinari i novinarke sarajevskih redakcija, kaže Dragan Golubović, rukovodilac projekta za Radiosarajevo.ba.

Prvi broj Sarajevskog dnevnika objavljen je 1.07.1945.godine, posljednji 31.12.1946.godine izlazio je svaki dan, osim nedelje. Ukupno je objavljeno 467 brojeva.

Prvi broj časopisa 6.april objavljen je 1.7.1950.godine a posljednji 31.12.1950. Izlazio je jednom sedmično. Ukupno je objavljeno 39 brojeva.

Kako bi građanima približili sadržaj digitaliziranih novina i ohrabrili ih da se njima koriste, Fondacija Mediacentar i INFOBIRO digitalni arhiv pripremili su 10.000 razglednica sa zanimljivim činjenicama o Sarajevu nakon Drugog svjetskog rata, na način kako su o njima izvijestile pomenute novine. Razglednice će biti podijeljene građanima i institucijama općine Centar a promotivnoj akciji naziva „Razglednica iz 1945“, do kraja novembra 2022.

Za korisnike sa IP adresama u BiH sadržaj novina je besplatno dostupan za korištenje putem INFOBIRO arhive. Na ovaj način se građanima BiH olakšava pristup novinskom sadržaju na daljinu, za potrebe izučavanja historije društvenog, sportskog, kulturnog života u Sarajevu i BiH, naglasio je Golubović.