Da li se Srbija i Vučić udaljavaju od Rusije i šta to znači za Dodika?

Da li se Srbija i Aleksandar Vučić stvarno udaljavaju od Moskve? 

Ovo pitanje danas postavljaju brojni analitičari u regionu, ali sve više i na Zapadu, te, naravno, itekako zainteresiranoj Rusiji. 

Možda dio odgovorn na ta pitanja daje snažan zaokret Vučićevih tabloida koji se u toj zemlji tumače kao neslužbeni glasnogovornici režima, ali i u državnim listovima poput beogradske "Politike". Umjesto dosadašnjeg rusofilstva, ovi mediji, izneđajujuće, sve češće upozoravaju na maligni ruski utjecaj.  

Čini se da su prijelomna tačka bili julski protesti. Iako nema dokaza za direktnu umiješanost Rusije u proteste u Srbiji, piše Maksim Sanorukov, saradnik u moskovskom centru Karnegi, protesti su već doveli do promjena u rusko-srpskim odnosima. 

U tekstu objavljenom na sajtovima Balkan Insight i Carnegie.ru primijetio je da su se nemiri desili nekoliko dana prije dugo očekivanog nastavka razgovora između Kosova i Srbije, što je izazvalo sumnje da je cilj bio podrivanje eventualnog dogovora. 

Inače, kako je primijećeno i u Rusiji, posljednjih sedmica gotovo da nije bilo medija, televizije i novina, koji nisu izvještavali o umiješanosti Moskve u organizaciju nasilnih protesta u Beogradu. 

"Okrivljujući proruske radikale za poticanje nedavnih nasilnih protesta, srpske vlasti su srušile tabu o tradicionalno prijateljskim odnosima Rusije i Srbije, koji možda više nikada neće biti isti... Brojni posmatrači optužili su Rusiju da raspiruje probleme na Balkanu - na Moskvu se gleda kao na protivnika rješenja pitanja Kosova, koje bi vjerovano olakšalo evro-atlantsku integraciju dugogišnjeg saveznika Rusije", ističe Samorukov. 

Međutim, ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko, diplomata koji je ranije boravio u Sarajevu, oštro je odbacio kao izmišljotine navode objavljene u Vućiću bliskom "Srpskom telegrafu" da "duboka država Rusije ruši Vučića". 

Kad Sputnik vrišti 

Istovremeno, Sputnik, dio medijskog sistema Russia Today (RT), kojeg direktno plaća Moskva, vršiti sa svojih platformi: 

"Po tragikomičnom receptu iz Crne Gore, jadno, nedorečeno, primitivno, šuplje, al‘ sa puno lažnog samopouzdanja, samo da bi se ispunio naloženi zadatak — optužuje se Moskva maltene za pokušaj državnog udara u Srbiji. Polazište koje se uzima kao „dokaz“ te somnabulne teorije toliko je na klimavim nogama, da logički razotkriva svu prizemnost i zlu namjeru specijalne medijske akcije", navodi ruski medijski agent sa sjedištem u glavnom gradu Srbije, čiju redakciju je Vučić ranije imao običaj posjećivati. 

Mlađan Đorđević, jedan od osnivača Saveza za Srbiju i bivši savjetnik Borisa Tadića, kojeg Vučićev režim optužio da je "čovjek ruske službe" i da je rukovodio nedavno protestima u  Beogradu, također, navodi da je u toku promjena vanjske politike Beograda. 

"Aleksandar Vučić pravi otklon od Rusije, zato što su pri kraju dogovori o sveobuhvatnom sporazumu Beograda i Prištine", napisao je Đorđević u autorskom tekstu za portal ruske federalne agencije Regnum, te dodao: 

"Odavno na ovom sajtu, a još duže u razgovorima s mojim ruskim prijateljima upozoravam na činjenicu da aktuelni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sprema ono što sam u tekstu objavljenom na Dan pobjede nazvao „đukanovićevski obrt“: otklon od svoje lažne rusofilije ka otvorenoj, neskrivenoj rusofobiji, poput onog koji je načinio predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, okrenuvši leđa vjekovnom rusko-crnogorskom prijateljstvu i uvevši Crnu Goru u NATO". 

On dodaje da  historijski situacija neodoljivo podsjeća na 1948. godinu i pripremu za čuveno „ne“ Josipa Broza Tita koje je označilo početak hladnog sukoba tadašnje Jugoslavije, s jedne strane, i Staljinom, SSSR i čitavim Informbiroom, s druge. 

Tražeći od Vučića potvrdu da je čovjek ruske službe, Đorđević je čak predsjedniku Srbije zaprijetio.

"Tvoj kraj je počeo", poručio je Đorđević i predvidio da će Vučić ostati sam "u svojoj pećini sa 40 razbojnika". 

Rusi ne vjeruju Vučiću 

Da se nešto, ipak, dešava ukazuju i druge činjenice. Prije dva mjeseca, dakle prije protesta u Beogradu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija prestati da kupuje naoružanje od Moskve i da će se okrenuti drugim snabdjevačima poput Amerike, Izraela i Velike Britanije. Upravo kupovina naoružanja jasan je, ali ne i jedini signal, da su odnosi Beograda i Kremlja davno prošli zenit, primijetio je Milivoje Pantović u tekstu na Al Jazeeri Balkans. 

"Pritisci rastu, teško bi bilo zaključiti da je predsjednik Vučić ruski čovjek jer mu i Rusi ne vjeruju. Misle da bi on mogao da uvede Srbiju u NATO i da je spreman da završi kosovski problem, a to bi značilo da Rusi gube osnovni kanal utjecaja na Srbiju i RS. Pošto se doveo u tu poziciju, postoji realan strah da će doći do paničnih diplomatskih akcija", izjavio je Boško Jakšić, poznati  srbijanski vanjskopolitički analitičar i komentator. 

Proces otklona Beograda od Moskve je neupitan, kaže za Radiosarajevo.ba direktorica Centra za euroatlantske studije Srbije Jelena Milić, koju je svojvremeno poznati američki portal Politico uvrstio među 28 ličnosti koje će "oblikovati i mijenjati europsku politiku". 

Ona godinama ukazuje na "maligni ruski utjecaj" u Srbiji.

Komentirajući skeptičnost lidera i javnosti u regionu u pogledu odgovora na pitanje iz naslova teksta, Milić govori: 

"Ja sam vrlo zabrinuta zato što se na političkom Zapadu i u regionu taj trend tendenciozno diskvalifikuje i nipodaštava, ili mu se ne vjeruje. Pogledajte samo istraživanje javnog mnijenja, koji smo mi proveli s najrelevantnijom organizacijom u Srbiji, CeSID-om, na reprezentativnom uzorku. To istraživanje je pokazalo da 63 posto građana Srbije daje podršku jačanju saradnje Srbije u oblasti ekonomije, bezbjednosti i odbrane sa Sjedinjenim Američkim Državama. To je stvar koja je od suštinskog značaja, to je trend kojeg je Vučić i sadašnja administracija u SAD podstakli, ali se vjerovatno bazira i na svemu što je Srbija u posljednjih 20-tak godina učinila da se ogradi od onog što je bila devedesetih", kazala je Milić za Radiosarajevo.ba. 

Smatra da generalno politika aktuelne američke administracije u jugositičnoj Evropi uopće nije loša, imajući u vidu da su dvije zemlje regiona postale članice Saveza, te da su poboljšani odnosi sa Grčkom. 

"Srbija je značajno unaprijedila svoju saradnju u oblastima energetske nezavisnosti, što je suština kada je u pitanju naš odnos sa Rusijom. Unaprijedila je infrastrukturu sa tri zemlje članice NATO kroz tzv. kvadrilateralu. To su, pored Srbije, Bugarska, Rumijnija i Grčka. Cijelo vrijeme unapređuje odnose sa jednom zemljom koja je, također, članica NATO-a, a to je Mađarska. To mnogi ne žele uzeti u obzir", pojašnjava Milić. 

Za dugoročnu analizu odnosa Srbije sa Rusijom ili Kinom, po Milić, neophodno je iz jednačene izvući Kosovo. Srbija je shvatila da je vrijeme da priču završi, ali Rusija i Kina, koji su do sada podržavali Beograd, ne žele to zbog svojih interesa. Eto razloga za probleme. 

Win-win situacija 

Milić kaže da ju, također, jako brine i to što lideri Zapadnog Balkana ne shvataju da je Srbija jače učvršćena na političkom Zapadu win-win situacija za sve. 

"To nije zero-sum game, gdje ako je Srbija u boljim odnosniam sa Washingtonom - to je na uštrb Sarajeva, Prištine ili čak Brisela. Ne. Pa to je win-win (gdje svi dobijaju) situacija. Za to je potrebno samo malo hrabrosti... U tom smislu približavanje Srbije Zapadu, SAD-u, prije svega, je nešto što nikako ne bi smjelo da bude opstruirao od zemalja članica EU, a čini mi se da se sada dešava. Srbija se stavlja u nemoguć izbor između EU i SAD-a. To je istorijska odgovornost EU i onih koji sada predsjedavaju EU (Njemačka, op. a.)", upozorava Milić. 

Ako je već tako, pitali smo Milić, šta eventualno približavanje Beograda Zapadu znači za politiku Milorada Dodika koji je de facto ruski igrač na Balkanu. 

"Srbija pod Vučićem je uspješno implementirala prvi ciklus Individualnog akcionog plana partnerstva (IPAP) s NATO-om, te započela drugi ciklus. Dodik je dolazio u Beograd i Vučić mu je podržao kompromis u kojem je deblokiran proces što se tiče saradnje sa NATO-om i reformama. To se, također, tendenciozno previđa. Jačanje rusko-američkih odnosa, pozitivnija retorika SAD-a, prepoznavanje uloge Srbije u dva svjetska rata, spašavanje američkih pilota, sve je to ovdje prepoznato. Nama sve to treba. Da ne budemo jedni zločinci od ameba naovamo", ističe Milić.