Civilno društvo o provedbi presude Sejdić-Finci

Javno organizirani okrugli stol na kojem su predstavnici dvadesetak organizacija civilnog društva ukazali na nedostatke 'radnog materijala' sporazuma SDP - SBB - HDZ i HDZ 1990 o primjeni presude Sejdić-Finci, bio je de facto prva prilika u kojoj su predlagači saslušali mišljenje civilnog društva. 

Istina, prije nekoliko dana je iz SDP-a stigao poziv za sastanak gospodinu Dervi Sejdiću, kao još nekim predstavnicima nevladinih organizacija, ali su sastanci bili zatvorenog tipa. Stoga se koalicija nevladinih organizacija odlučila da sazove javni okrugli stol, te da se na taj način čuje i njihov glas. 

Pozivu su se odazvali članica SDP-a Lidija Korać, pravnica koja je direktno učestvovala u kreiranju dokumenta za koji sama kaže da je to 'najbolji dokument koji je SDP uradila, poslije Aprilskog paketa', te njen stranački kolega Ferid Buljubašić, kao i koalicioni partner Zijad Alajhbegović iz SBB-a. Na žaljenje prisutnih predstavnika civilnog društva, pozivu se nisu odazvali predstavnici jednog od dva HDZa. 

Uvodničarka Tjana Cvjetićanin ispred UG ‘Zašto ne’  iznijela je nedostatke ovog materijala kroz tri bitne tačke:

1. Na ovaj način se presuda u slučaju Sejdić-Finci ne bi adekvatno sprovela
2. U ovom prijedlogu se pojavljuju pitanja koja nisu predmet presude. Kao posljedica, onemogućava se građanska participacija u vlasti i to na duži vremenski rok.
3. Osim što bi se primjenom ovakvog sporazuma održala postojeća diskriminacija ostalih, došlo bi i do diskriminacije pojedinih konstitutivnih naroda na područjima gdje se brojčano nalaze u manjini uz odnosu na druge konstitutivne narode.

Takođe, predstvnici civilnog društva smatraju za grešku da je do sporazuma između stranaka došlo bez konsultacija sa civilnim društvom, a radi se o jednom od najvažnijih pitanja trenutno u BiH od kojeg će zavisiti i evropske integracije, ali i daljnje članstvo BiH u Vijeću Evrope.

Drugi uvodničar, Dervo Sejdić pohvalno se izrazio na brojnost nevladinih organizacija iz cijele BiH koje su uzele učešća u ovoj raspravi, rekavši da je to dokaz da njegov predmet pred sudom nije protiv Bosne i Hercegovine kao društva.

Sejdić misli da ovakav dokument nema za cilj uklanjanje diskriminacije prema nacionalnim manjinama nego se bavi zaštitom prava konstitutivnih naroda, naglašavajući da u ovaj sporazum nisu bili uključeni oni na koje se presuda Suda za ljudska prava direktno odnosi.

Podsjetio je da parlamentarna komisija koja je formirana kako bi implementirala ovu presudu nije postigla značajne rezultate, kazavši da je zbog činjenice da se nije mogao kandidirati na općim izborima zbog neprovedbe presude, a nakon njegovog obraćanja Centralnoj izbornoj komisiji i Ustavnom sudu BiH, 12. oktobra 2010. godine podnio novu apelaciju Sudu za ljudska prava zbog neprovedbe presude, a održavanja izbora.

Lidija Korać je naglasila da se radi o dokumentu koji ima saglasnost stranaka i ‘dovoljan broj ruku’ da bi mogao ući u  parlamentarnu proceduru, te da je u političkim procesima ponekad važno pronalaziti i kompromisna rješenja. Ovaj materijal koji su potpisale četiri stranke ima realni politički konsenzus. Napomenula je kako je SDP svoj stavi izrazio još sa  ‘Aprilskim paketom’ kada su predlagali jednog Predsjednika i jednu izbornu jedinicu za cijelu BiH.  Korać tvrdi da nije tačno da se ovim materijalom cementira diskriminacija, nasuprot, njime se ‘de iure’ implementira presuda  Sejdić-Finci.

Budući da je u radnom materijalu tretiran i izbor u Dom naroda Federalnog parlamenta ponovila je da je izbor izaslanika dovodio u diskriminaciju birače u BiH, jer da bi neko bio izaslanik iz Bosanskopodrinjskog kantona iz reda hrvatskog naroda bilo mu je potrebno oko 900 glasova, a ako dolazi iz tog konstitutivnog naroda iz Tuzlanskog kantona potrebno mu je 11.962 glasa.

Predstavnik SBB-a Zijad Alajbegović nije puno rekao osim da njegova stranka, kao nova u vlasti ne snosi posljedice za diskriminaciju ‘ostalih‘. “Nemate razloga da nas optužujete jer mi smo tek ušli u vlast. Mi u SBB-u apeliramo na cjelokupnu javnost – akademsku, političku i medijsku, da dignu svoj glas i nađu rješenje kako bi se sprala ljaga sa BiH” rekao je on.

Nakon ovih uvodnih izlaganja došlo je do razmatranja pojedinačnih odredbi sa kojima se predstavnici civilnog društva ne slažu. Za neke od nedostataka autori dokumenta kažu kako se radi o slučajnim greškama – na primjer, nepostojanje ‘kluba ostalih’ u Domu naroda BiH.

Za očekivati je da će predlagači ‘radnog materijala’ uvažiti primjedbe civilnog društva u cilju sastavljanja što optimalnijeg dokumenta koji ne samo da će imati ‘dovoljan broj ruku  da uđe u parlamentarnu proceduru’ već će i odražavati istinsku spremnost da diskriminacija u bh. izbornom sistemu ukine u svojoj suštini, a ne samo ‘de iure’.

manjine.ba