Četiri remek-djela Ismeta Mujezinovića u opasnosti: Oficirski dom u Sarajevu propada! (FOTO)

Četiri raskošna ulja na platnu Ismeta Mujezinovića od kojih je svako površine oko 16 kvadratnih metara, samo su dio vrijednosti koje posjeduje današnji Dom Oružanih snaga BiH u Sarajevu, zgrada koja je 1881. izgrađena kao Oficirska kasina. 

Ovaj prostor može se podičiti jednom od najakustičnijih dvorana na Balkanu. Nekada je služila kao prostor za oficirske balove, a već decenijama je poznata kao prostor za održavanje koncerata klasične muzike. 

Nažalost, posjetitelji dvorane posljednjih dana svjedoče uznapredovalim oštećenjima koja se godinama nisu sanirala. Ljupki zlatni kupidoni nastali prije sto godina u radionici čuvenog Josipa Vancaša, danas su ranjeni i sa zidova dvorane zovu upomoć. Malter koji se kruni sa stropa i zidova predstavlja opasnost za posjetitelje, a mehanička oštećenja prijete basnoslovno vrijednim Mujezinovićevim gigantskim slikama.

Kako ne bi dolazilo do nesretnih slučajeva povrede nekog od posjetitelja, odgovorni u Domu Oružanih snaga zagradili su prolaz u jedan dio dvorane. 

U našoj fotogaleriji pogledajte samo neke detalji koji će vas uvjeriti u ozbiljnost situacije.  

Kako je nastala Oficirska kasina iznimne ljepote

Kako su se izmjenjivale vlasti u Sarajevu, tako su se mijenjali i nazivi za ovaj objekt - od Oficirske kasine, Oficirskog doma, Doma JNA, Doma Armije, Doma ljiljana, Doma Vojske Federacije BiH, danas se ovaj prostor naziva Domom Oružanih snaga BiH. 

U prvoj polovici 19. stoljeća u Sarajevu se nisu gradili javni objekti. Zapravo, arhitektonska djelatnost u Bosni i Hercegovini još od kraja XVI stoljeća bila je u stagnaciji, a potom u postepenom opadanju, jer su do tada bili izgrađeni svi značajniji objekti u duhu osmanske graditeljske tradicije, piše poznati profesor Nedžad Kurto, u svom djelu Arhitektura Bosne i Hercegovine. Od šezdesetih godina 19. stoljeća počinju se graditi veći objekti, a njihovi graditelji su mahom stranci. 

Zemljište između tadašnje ulice Franca Josefa i rijeke Miljacke  bilo je neizgrađeno, s jednim manjim grobljem, a sedamdesetih godina kupio ga je austrougarski generalni konzulat za izgradnju katoličke crkve. Međutim, po naređenju poglavara vojvode Wurttenberga 1880. godine počinje izgradnja Oficirske kasine, a naredne godine objekt je svečano otvoren te je sve do izgradnje Društvenog doma (Narodnog pozorišta), bio središte društvenog života Sarajeva. 

U ovoj zgradi je bilo sjedište Militarwissenschaftliches Vereina, a postojala je i velika biblioteka. Lijepo uređeni park koji se protezao do rijeke Miljacke, s velikim drvenim paviljonom, poslužio je kao gradilište za izgradnju filijale austrougarske banke 1912. godine.

Akustika o kojoj se pričalo do Beča

Prvi koncert "spojenih vojničkih glazba ovdašnjih pješačkih pukovnija"održan je 11. decembra 1881. godine, a tadašnji mediji ovo bilježe kao prvorazredni događaj za grad Sarajevo. Ovim koncertom dirigirao je Franz Lehar, kapelnik koji je službovao u Sarajevu i otac poznatog austrijskog kompozitora Franza Lehara mlađeg (1870. - 1948.) koji je kao mali živio i u Sarajevu. 

Današnji izgled i veličina objekta potječu iz 1912. godine, kada je objekt produžen i zgradi kasine dograđen sprat s velikom svečanom salom. Projekt dogradnje je uradio Karlo Paržik, a pretpostavlja se da su bogati reljefni ukrasi nastali su u radionici Josipa Vancaša. 

Koncertna dvorana Oficirskog doma pamti sjajne dane. Sarajevska filharmonija ovdje je vježbala i održavala svoje koncerte tokom druge polovice 20, a u dvorani su nastupila neka od najslavnijih solističkih i dirigentskih imena. U ovoj dvorani održavane su i Sarajevske večeri muzike, festival koji je okupljao rekordan broj publike klasične muzike.   

Mujezinovićeva platna pričaju priču o Drugom svjetskom ratu

U vrijeme socijalizma, Dom JNA od poznatog likovnog umjetnika Ismeta Mujezinovića (1907. - 1984.) naručuje izradu četiri kompozicije s tematikom NOB-a, velikih dimenzija. Slike su smještene lijevo i desno od glavnoga ulaza u dvoranu, a  svaka je velika preko 16 kvadratnih metara, dimenzija 375 puta 452 centimetra. Njihove teme su:

Ustanak 1941. (nastala 1947. – 1949.)

Prelaz preko Neretve (nastala 1952. – 1953.)

U slavu boraca Sutjeske (nastala 1956. – 1960. )

Oslobođenje Jajca 1943. (nastala 1972. – 1975.)

Zgrada uključujući i vrijedne slike Ismeta Mujezinovića koje krase zidove dvorane, u martu 2006. proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, što znači da se na njega primjenjuju posebne mjere zaštite. 

Ko je odgovoran za održavanje nacionalnog spomenika?

Tokom rata, objekt je pretrpio oštećenja od gelera i metaka, a uslijed višegodišnjeg neodržavanja, objekt je oštećen i nepovoljnim vremenskim utjecajima.

 Vlasnik zgrade danas je Ministarstvo za odbranu BiH. Kako je za Radiosarajevo.ba potvrđeno iz ovog ministarstva, oni svake godine ulažu od 30 do 50 hiljada KM u tekuće održavanje objekta, ali nemaju sredstava za temeljnu rekonstrukciju. 

Naime, s obzirom na to da se radi o nacionalnom spomeniku, u procesu rekonstrukcije moraju se zadržati sve nekadašnje značajke objekta, što bi značilo da se pored građevinskih radova moraju angažirati restauratori i konzervatori, slično kako je bilo u slučaju restauracije Vijećnice. A to je posao milionske vrijednosti. Pritom, treba istaknuti, trajanje zgrade premašilo je rok od 100 godina, koliko je u vrijeme austrougarske iznosila "garancija" na izgrađene objekte. 

S obzirom na to da se radi o nacionalnom bogatstvu, troškove bi trebala snositi šira društvena zajednica (Federacija ili država), jer je riječ o nacionalnom bogatstvu. 

Zaposlenici ovog objekta s ponosom ističu da se dvorana, atrij i kino dvorana ustupaju na korištenje javnosti bez naknade, uz jedini uvjet da se radi o programu koji ima svoju društvenu korist. Smatraju da troškove restauracije treba snositi Federacija, a sa žalošću konstatiraju da se do sada moglo prikupiti dio sredstava za rekonstrukciju, samo da se iznajmljivanje naplaćivalo. 

"S obzirom na to da je Dom OSBiH nacionalni spomenik, to podrazumijeva da se njegovo održavanje mora realizirati prema posebnim kriterijima definiranim od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Ministarstvo za odbranu BiH planira u narednom periodu uraditi projekt restauracije, revitalizacije i adaptacije Doma OSBiH u skladu s propisanim kriterijima", rečeno nam je u Ministarstvu za odbranu BiH. 

Oficirski dom i njegovo bogatstvo samo su jedan u nizu primjera kada se nacionalna bogatstva u stanju propadanja ostave na čekanju u kompliciranom spletu odgovornosti, vlasništva i interesa. 

Pratite forum portala Radiosarajevo.ba - registrirajte se, komentirajte, predlažite teme!