Uspjeh / Admir Greljo jedini iz BiH na CERN-u: Istražuje najdublje tajne univerzuma

30. 12. 2019. u 08:05:00 Benamin Turković

Shares: 104

Dr. Admir Greljo, mladi bh. fizičar i jedini Bosanac i Hercegovac angažiran na čuvenom CERN-u (Evropska organizacija za nuklearna istraživanja),  posljednjih dana boravio je u Sarajevu. 

Iako je angažiran u najvećem svjetskom laboratoriju za fiziku, u kojem je napravljen i Veliki hadronski sudarivač, najveći svjetski akcelerator čestica od kojeg se očekuje da će unaprijediti ljudsko znanje o zakonima prirode, Greljo je našao vremena da prenese znanje na mlađe. Održao je niz predavanja studentima Prirodno-matematičkog fakulteta, na kojem je svojevremeno studirao, ali i srednjoškolcima.

Angažman dr. Grelje omogućen je kroz aktivnost Prenos znanja iz dijaspore, u okviru projekta Dijaspora za razvoj, koji realiziraju Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Vlada Švicarske, u partnerstvu sa organizacijama UNDP i IOM u BiH.

U pauzi među brojnim obavezama, u razgovoru za Radiosarajevo.ba govorio nam je kako je došlo do njegovog angažmana u gigantskom laboratoriju koji se nalazi na švicarsko-francuskoj granici i koji zapošljava nekoliko hiljada naučnika, kako je raditi u takvom okruženju, ali i aktivnostima Asocijacije za napredak kulture i nauke (ANNT), koju čine mladi ljudi iz BiH koji uspjehe nižu svuda po svijetu. 

Admir Greljo - undefined

Foto: Privatni album: Admir Greljo

Govoreći o svom putu uspjeha, objašnjava nam da se poslije završetka osnovnog studija fizike na PMF-u u Sarajevu, odlučio za doktorat u Sloveniji. Potom su uslijedila različita postdoktorska istraživanja i projekti u Švicarskoj i Njemačkoj. Kako se teorijska fizika, kojom se bavi, eksperimentalno izučava i na CERN-u, 2017. godine je odlučio aplicirati te je dobio angažman, u izuzetno jakoj konkurenciji. Njegov uspjeh još je značajniji imajući na umu da BiH nije članica CERN-a, pa je put puno trnovitiji.

„Poslije četiri godine rada na različitim projektima na univerzitetima u Zurichu i Mainzu, konkurirao sam za stipendiju na CERN-u. Bilo je više od stotinu prijavljenih i od kandidata iz zemalja nečlanica CERN-a, izabrali su samo dva“, objašnjava nam Greljo.

Upitan na kojim poslovima radi, kako izgleda raditi u laboratoriji drugačijoj od bilo koje druge na svijetu, Greljo kaže da je agažiran na Odsjeku za teorijsku fiziku, koji je mali u odnosu na ostale.

„Tamo najveći broj personala predstavljaju eksperimentalni fizičari, injiženjeri, ljudi koji se bave tehnikom, rade praktične stvari u laboratoriju... Naš posao je da pokušamo da razumijemo to što se mjeri, što se eksperimentira u laboratoriju i da teorijski pokušavamo da objasnimo ta mjerenja, rezultate. Isto tako, zadatak nam je da damo ideju šta bi se dalje moglo raditi, da vodimo eksperimentalne fizičare, kažemo kojom putanjom bi trebali da se kreću...“, govori naš sagovornik o kompleksnom poslu i zadacima na kojima je angažiran.

Podcrtava da je rad u CERN-u specifično iskustvo.

„Svaki dan nešto naučim, jer je to mjesto sa naučnicima koji dolaze iz više od 100 zemalja, iako je to evropski laboratorij, radi se o naučnicima iz praktično cijelog svijeta.  Nauka je zajednički jezik, poput muzike, sporta, i ona spaja ljude... CERN je dobar primjer toga, jer ljudi skupa rade, pokušavaju da saznaju neke od najdubljih tajni i istina univerzuma“, priča nam, ne krijući oduševljene radnim okruženjem.

Admir Greljo - undefined

Foto: Privatni album: Admir Greljo

Nažalost, za sada na poslu nema sunarodnjake, ali priča nama da bi se to uskoro moglo promijeniti.

„Koliko je meni poznato, osim mene, više niko iz BiH nije angažiran, ali ide se na proširenje saradnje. CERN je potpisao prvi sporazum sa Univerzitetom u Sarajevu, što je veliki i vrlo važan korak. Također, u proceduri je potpisivanje sporazuma između CERN-a i države BiH. Ja sam, recimo, morao da prođem rigoroznu selekciju kako bih došao do posla. Poslije ovakvih i sličnih sporazuma, pristup laboratoriji za naše naučnike bit će dosta olakšan, bit će jednostavnije konkurisati, dobiti posao... To će, ja se nadam, biti jedna lijepa i pozitivna priča. Evo, i vlast se formirala, pa očekujem da bi u narednoj godini taj sporazum mogao da se privede kraju. Od toga bi recimo, profitirale i bh. kompanije koje se bave naprednim tehnologijama, IT sektor..., mogli bi da konkurišu na tenderima“, kaže Greljo.

„Budžet CERN-a je milijardu i po švicarskih franaka godišnje, tako da je to svakako prilika za BiH“, kaže on. 

U međuvremenu, ne čekajući sporazum, predano radi na odvođenju dvadesetak profesora fizike iz naše zemlje u ovaj sofisticirani laboratorij, što bi se trebalo desiti u februaru naredne godine. Radi se o prvom programu te vrste u našoj zemlji.

„Ideja je da se 20-ak profesora srednjih škola dovede na CERN i da se pripremi poseban program, kakve države iz našeg okruženja imaju već godinama. Zamišljeno je da imaju predavanja, radionice, posjete eksperimente, Veliki hadronski sudarivač, CMS detektor… Ideja je da se profesori motiviraju i informiraju o posljednjim saznanjima iz oblasti fizike elementarnih čestica, a sve u cilju poboljšanja kvalitete nastave i onoga što učenici čuju”, priča sa velikim entuzijazmom.

Kako kaže, učenici u našim srednjim školama vrlo kasno počinju da slušaju o modernoj fizici.

“Nemaju osjećaj da je fizika živuća materija koja se svakodnevno razvija, da postoje hiljade i hiljade fizičara koji rade fantastična otkrića u laboratorijama kakav je CERN”, dodaje on.

Admir Greljo - undefined

Foto: Privatni album: Admir Greljo

Suorganizator u projektu odvođenja bh. profesora u CERN je ANNT, nevladina organizacija na čijem je Greljo čelu. Asocijacija okuplja uglavnom bivše zlatne studente Univerziteta u Sarajevu, koji danas rade doktorate, postdoktorska istraživanja ili su već profesori na nekim od prestižnih institucija u Evropi i Americi.

“Zajedničko nam je da imamo iskustavo i da potičemo iz obrazovnog sistema BiH, ali smo karijere izgradili vani. Udružili smo se sa ciljem poboljšanja uslova infrastrukture za bavljene naučno-istraživačkim radom u BiH”, kaže Greljo.

Najznačajniji projekt na kojem je Asocijacija do sada radila je STEM Youth kamp za 50-ak srednjoškolaca iz svih krajeva BiH, koji se dvije godine održava u Konjicu. Kako kaže, biraju one koji se usmjeravaju u prirodno-matematičkim I tehničkim naukama, dovode im prestižne stručnjake iz određenih oblasti, daju im pregled trenutnog stanja u sitaživanjima, koji su trendovi…

Iako su članovi Asocijacije rasuti po cijelom svijetu, imaju vrhunske karijere…Greljo nas uvjerava da ne gube vezu sa domovinom, da žele svoju pamet iskustvo ponuditi državi.

“Pošto uglavnom svi dolaze kući za praznike, jučer smo imali druženje članova naše Aocijacije. Došli smo s tri kontinenta, to su ljudi koji rade rade u MIT-u u Americi, Googleu u Londonu, zatim u Švicarskoj, Holandiji, skandinavskim zemljama, Australiji... Svi oni su se skupili, izdvojili dio svog vremena i svi su zainteresirani da doprinesu, raspituju se o situaciji. To su mladu istraživači, neki od njih se vide kao profesori Univerziteta u Sarajevu ukoliko im se pruži prilika. Razgovara se o ostalim stvarima vezano za obrazovanje i nauku u našoj državi, budućim projektima. Dakle svi imaju energiju, želju, volju. Iako odlazimo, mi se vraćamo, i nastavit ćemo tako, svi smo vezani za našu državu”, kaže Greljo.

Upitan da li sa druge strane, država pokazuje volju da iskoristi bh. pamet rasutu po svijetu, Greljo kaže da do sada nisu imali ozbiljniju podršku.

“STEM Youth kamp je, npr. finansirala Američka ambasada, za odlazak profesora na CERN tražili smo novac od kompanija…Međutim, nadam se da će se to promijeniti, jer trenutno imamo razgovore sa nadležnim ministarstvima. Pokušavamo da mi, kao nevladin sektor popunimo neke nedostatke ili poboljšamo rad vladinog sektora. Izuzetno smo zainteresirani da idemo u tom pravcu, pružamo našu ruku”, govori Greljo.

Nezaobilazna tema u razgovoru s, obzirom na to da je i gostujući profesor na PMF-u, bila je i obrazovni sistem u BiH. Pitamo ga za manjkavosti bh. obrazovanja, koji su potvrđeni i u nedavno objavljenim rezultatima PISA istraživanja.

“Ti rezultati jesu loši. Pojedinačne uspjehe, recimo članova ANNT-a, ja bih pripisao individualnom radu, a ne sistemu. Dakle, to su bili student koji su dobili zlatne značke Univerziteta, koji su, naravno, dosta toga naučili od svojih profesora na fakultetima, ali mislim da je do toga došlo prvenstveno iz razloga što su dodatno ulagali u sebe, bili su proaktivni, gledali su šta se izučava, kakva je literatura i kako se radi vani. Po tim rezultatima, od tog sloja izvrsnih, mi se ne razlikujemo od zemalja u susjedstvu, ali je istina da je kod prosječnog učenika sistem zakazao”, mišljenja je on.

Opasno je da bolji idu vani, a slabiji predaju u školama

Na pitanje šta treba mijenjati kako bi se stanje u obrazovanju popravilo, Greljo automatski odgovara da je to status uposlenih u obrazovanju.

“Recimo, u Švicarskoj su primanja profesora dosta iznad tamošnjeg prosjeka. Izuzetno je prestižno biti profesor i nastavnik. Moje je iskustvo, barem tako misle studenti na Odsjeku za fiziku, jeste da će oni najbolji među njima otići negdje u inostranstvo i biti naučnici, oni koji su jako dobri, ali ne žele tim putem ići će u IT kompanije, a da je posao nastavnika fizike nešto što je rezervisano za slabije studente. Mislim da je to izuzetno opasno, jer posao nastavnika i profesora je jedan od stubova društva, jedno od najvažnijih zanimanja u jednom društvu, jer oni utiču na obrazovanje i budućnost generacija i generacija učenika. Sistem bi na neki način to trebao promijeniti, da nagradi, da se da čast tom zanimanju. Onda bi studenti imali drugačiju sliku, oni koji su dobri mogli bi da kažu: 'bit ćemo profesori fizike u srednjoj školi, to je zanimanje koje želimo'. Mislim da bi to poprilično pomoglo“, zaključuje Greljo.

NEMA KOMENTARA