Borba protiv gladi u svijetu 'pametnom' poljoprivredom

Do sada se u borbi protiv gladi u svijetu najčešće posezalo za pojačanom proizvodnjom hrane. No stručnjaci upozoravaju da nije presudno koliko hrane se proizvodi nego o kojim namirnicama se radi, javlja Fena. 

"Ako malo bacite pogled na statistike proizvodnje jedino što ćete vidjeti je kukuruz, kukuruz i opet kukuruz. U Africi, Brazilu ili u Americi možete proći stotine kilometara, a da nećete vidjeti ništa drugo nego samo polja kukuruza. I to za proizvodnju etanola ili stočne hrane. To je potpuno krivi pristup", upozorava Hans Rudolf Herren, predsjednik zaklade Biovision za održiv razvoj i dobitnik ovogodišnje alternativne Nobelove nagrade. 

Više od 50 posto svjetske proizvodnje žitarica odlazi za proizvodnju energije ili kao stočna hrana, moglo se saznati na nedavno održanom Svjetskom zdravstvenom samitu. 

To znači da manje od pola globalne žetve biva direktno upotrijebljeno za prehranu ljudi. I to usprkos činjenici da je još uvijek više od 800 miliona ljudi diljem svijeta, uglavnom u subsaharskoj Africi i Aziji, pogođeno glađu, prenosi portal Croenergo.eu. 

Toj činjenici pridonosi i praksa kojom razvijene zemlje godinama glad pokušavaju spriječiti time što će jednostavno pogođenim regijama slati namirnice. 

"Prije svega je u SAD-u bila teorija: pomozimo našim poljoprivrednicima da proizvode dovoljno hrane, a ako će hrana biti potrebna zemljama u razvoju, jednostavno ćemo ju im poslati", kaže Roger Thurow iz čikaškog Vijeća za globalna pitanja. 

Polazilo se od logike da afričke zemlje ne treba poticati na proizvodnju nego na uvoz hrane. U slučaju epidemije gladi Zapad će već pomoći. No da ta logika ne funkcionira, zna se već odavno. Lokalni poljoprivrednici, koji u mnogim afričkim zemljama čine više od tri četvrtine stanovništva, su umjesto da proizvode postali puki primatelji pomoći. 

Poljoprivreda u tim zemljama je još na razini srednjeg vijeka. I u dobrim sezonama urod afričkih poljoprivrednika ne iznosi ni desetinu onog što proizvode poljoprivrednici na istoj površini u nekoj od razvijenih zemalja. 

Daljnji problem je katastrofalna infrastruktura. 

"Više od trećine uroda redovno propada zbog lošeg skladištenja. Daljnji problem je nedostatak prometnica kojima bi se urod doveo do krajnjih korisnika", kaže Thurow.