Bilbordi: Arhitekti se stavili na raspolaganje gradu

"Onima koji su uklonili bilborde preporučio bih da nađu dobre advokate" rekao je Hamdo Karić, pomoćnik gradonačelnika Sarajeva za komunalne poslove, tokom jučerašnjeg okruglog stola na temu bilborda. 

Događaj su organizirali Udruženje likovnih umjetnika BiH i Asocijacija arhitekata BiH u galeriji Collegium artisticum, kao prvu od predstojećih debata u ciklusu 'Artbitraža'.  

Moderator okruglog stola bio je Srđa Hrisafović, prodekan na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu i autor otvorenog pisma gradonačelniku Aliji Behmenu objavljenog na portalu radiosarajevo.ba, sa kojim je započela uspješna građanska kampanja 'Oborimo bilborde'.

On je ukratko prikazao hronologiju događaja koja je podrazumijevala objavljivanje otvorenog pisma i animiranje šire javnosti, osnivanje Facebook grupe sa oko 5000 članova, potpisivanje pravno valjane peticije od strane oko 5000 građana, te u konačnici, obaranje bilborda od strane općine Stari Grad. 

Pokrenute inicijative

Likovna umjetnica Amra Zulfikarpašić podsjetila je na praksu drugih gradova. Npr. u Ljubljani je u primjeni elaborat koji propisuje šta se smije nalaziti na fasadama, kakvi smiju biti natpisi na dućanima i institucijama, na koje se zgrade smiju postavljati reklame, a u kojim područjima smiju bilobordi. Za primjer je navela da veličina bilborda kakvi se u Sarajevu mogu naći u kulturno-historijskoj jezgri, u Slovniji smiju stajati isključivo izvan urbanih naselja pored brzih cesta.

Zulfikarpašić: "Na Najthartovoj zgradi (Juraj Najthart, arhitekta koji je studirao kod Le Corbisiera, op. aut.) danas imamo reklamu za toalet papir.  Važnije je da se vidi Violeta nego ljepota te historijske gradjevine".

Urednica portala radiosarajevo.ba Vesna Andree Zaimović govorila je o razlozima da se ovaj nezavisni medij uključio u akciju, te o medijskoj ekspanziji cijelog slučaja. Naglasila je da se na radiosarajevu vode paralelne akcije koje se tiču podizanja svijesti građana o javnom prostoru, kakve su npr. 'Parking papak', 'Junaci bez ulica', 'Parkaš', promocija biciklizma i drugo, a koje, zahvaljujući pritisku javnosti, ostvaruju rezultate za dobrobit građana.    

Adnan Harambašić iz Urbanističkog zavoda grada zalaže se da se postojeći interes javnosti iskoristi za pokretanje izrade strategije vizualne komunikacije u Sarajevu - dokumenta kakvi postoje u drugim Evropskim gradovima.

Arhitektica Lejla Kreševljaković smatra da je ovo pravi trenutak za pokretanje još jedne inicijative - a to je raspisivanje anonimnih otvorenih konkukrsa za objekte od značaja za grad. Do sada je to bio slučaj samo jednom: Bazen Otoka je i dan-danas jedini poslijeratni objekat u Sarajevu projektiran na osnovu javnog poziva. Javni anonimni pozivi umanjit će mogućnost da se započne izgradnja urbanistički spornih građevina, kakav je npr. nezavršeni objekad Al Shiddi na Marijin Dvoru koje je u potpunosti izmijenio gradsku vizuru.

Preklapanje Grada i Kantona

Munib Buljina, direktor Zavoda za zaštitu spomenika KS zahvalio asocijaciji arhitekata na podršci koju je imao Zavod "na eliminaciji ove sramote". On je podsjetio kako je Zavod još 1998. izradio elaborat po zahtjevu firme Europlakat. Tim dokumentom na potezu od Marijin Dvora do Baščaršije nije bio predviđen ni jedan bilbord , sa izuzetkom tzv. 'kulturnih informativnih panoa' ispred ALU i narodnog pozorišta.

"Od tada su se bolbordi pokazali kao unosan biznis, pa su uslijedile brojne dopune tog elaborata. Mi smo se u našem domenu pokušavali boriti, nekad i uspješno. Tako smo, npr. spriječili da se na zgradu Šipada (kod Higijenskog zavoda op. aut.) objesi reklamni pano težak jednu tonu. Užasno je i to što na zgradi Reufa Kadića (polukružna zgrada kod okretaljke tramvaja br. 6, op. aut) stoji velika reklama za Coloseum. To je zgrada o kojoj je napisana knjiga, vrijedan primjer moderne, a pločice koje pokriva pomenuta reklama tada su  namjenski izrađene. Prije rata, niste mogli pomjeriti jedan ćepenak na Baščaršiji bez naše saglasnosti, a danas u Zavod zahtjevi više i ne stižu", ispričao je direktor Zavoda za zaštitu spomenika KS. 

Pozivu organizatora odazvao se i Hamdo Karić, koji je u ime gradske uprave  ponovio da su bilbordi u obalnom pojasu Miljacke postavljeni po zakonu. Logika kojom su vođeni pri postavljanju velikih reklamnih panoa bila je ta da Grad Sarajevo kao institucija raspolaže vodotocima, što uključuje i pet metara priobalnog pojasa, pa s tim u vezi imaju pravo na sklapanje ugovora o postavljanju bilborda na obalama Miljacke. 

Grad pri tom nije za mišljenje pitao stručnjake, niti zavod za zaštitu spomenika KS, jer na to nije bio obavezan. Tako je u ovom slučaju, kao i u mnogima do sada, došlo do preklapanju dvaju kompetencija - 'gradske' i 'kantonalne'. 

'Podanički odnos Grada i gradonačelnika neće se dogoditi' 

Karić je u svom izlaganju pozdravio ovakvo okupljanje ljudi iz struke izrazivši spremnost da ih se konsultira za buduća pitanja, no kada su bilbordi u pitanju i dalje insistira da Grad ima pravo da ih postavlja na 'svom' području. Naglasio je kako je slučaj razmotrila i federalna inspektorica, koja je ustvrdila da je Grad postupio u skladu sa zakonom. Štaviše,  Karić smatra da su tri biloborda na priobalnom području u općini Stari Grad 'oborena' nelegalno, te da marketinške agencije sada imaju pravo da tuže općinu.

"Mi nemamo odgovornost za to što vi tvrdite, gradonačelnik je inokosni organ, a ja provodim odluke gradonačelnika" - rekao je Karić."Prihvatamo da ovo nije idealno, da je u nekim pogledima možda i loše rješenje. Ali institucija grada se mora uvažavati. Podanički status grada i gradonačelnika neće se dogoditi", upozorio je Karić, poručujući "Ko misli da su nezakoniti neka pokrene upravni spor".

Dogovor kao prioritet 

Diskusija koja je na momente bila uzavrela, na kraju je ipak usmjerena na pronalaženje rješenja - makar u budućnosti. Arhitekti su se stavili na raspolaganje Gradu za konsultacije u ovakvim slučajevima, a Hamdo Karić je rekao da će on u okviru svoje kompetencije, a to su komunalni poslovi, ubuduće saslušati i mišljenje strukovnih udruga. 

"U gradu stanuju mnoge kolektivne memorije. Pitanje je etike kako će se one njegovati" - zaključak je arhitekata i likovnih umjetnika koji žele sačuvati jedinstvenu ljepotu i kulturno-historijske spomenike Sarajeva.

Vezano: Srđa Hrisafović: Pismo gradonačelniku Sarajeva
Vizuelno zagađanje Sarajeva - potpuno legalno
Može li Grad bez novca od bilborda?
Zvanično: Općina Stari Grad uklonila tri bilborda
Ahmed Burić: Reklama za ništavilo