Bakšić-Muftić: Folk kultura osnažuje mačo muškarca

Integracija rodnog aspekta u ključne političke tokove je jedan od preduslova za napredak BiH u evropske integracije. Evropska unija je u tom segmentu pooštrila kriterije za nove članice, a što se dalje proces odvija kriteriji bivaju stroži.

Tim povodom u razgovoru za Fenu prof. dr. Jasna Bakšić-Muftić, profesorica Pravnog fakulteta i suvoditeljica Rodnih studija na Univerzitetu u Sarajevu, ističe da je zakonodavni nivo rodne ravnopravnosti BiH veoma dobar u odnosu na zapadnoevropske zemlje.

"Po zakonodavstvu smo se približili zapadnoevropskim zemljama, a ako uzmemo da je Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije sastavni dio Ustava, što nema nijedna zemlja onda bi tu BiH bila još izuzetak", kaže Bakšić- Muftić.

Objašnjava da u samom provođenju rodne ravnopravnosti postoji veliki raskorak, pogotovo kada su u pitanju pozicije koje se odnose na moć.

"Distribucija moći je sigurno neravnopravna, što se vidi po političkoj participaciji zastupljenosti žena i njihovoj realnoj moći u političkom životu. Dakle, kada vidite da ima više žena u određenim profesijama na nekim mjestima, budite sigurni da te pozicije gube društveni ugled ili finansijsku poziciju",  tvrdi Bakšić-Muftić.

Osim zakonodavnog nivoa, kao drugi važan segment navodi vladavinu prava, što podrazumijeva "ne samo donošenje zakona i usvajanje politika, nego i njihovu realnu implementaciju i realno provođenje zakona".

Prema tome, vladavina prava je druga ključna riječ od koje zavisi ova prva rodna ravnopravnost.

„Sve što se radi pod pritiskom, a radi se pod pritiskom, međunarodne zajednice i ukoliko zaista ne bude usklađeno sa stvarnim stanjem i prihvatanjem teško da može ići. Kad pogledamo, samo slučaj Sejdić-Finci, koji četiri godine traje i opet ništa“, ističe Bakšić-Muftić.

Komentirajući da se ipak BiH mora suočiti s izazovom rodne ravnopravnosti da bi se razvila u pravu liberalnu demokratiju kaže da je bitan princip pravde.

„Dakle, ostvarivanje pravednog društva i ono na čemu ne tolika liberalna demokracija i neoliberali, gdje ne mislim na SAD, nego na evropski tip demokracije insistiraju, jeste socijalna pravda i politika jednakih mogućnosti kao jedna od važnijih vrijednosti. To još nije vrijednost u bh. društvu“, mišljenja je suvoditeljica Rodnih studija na Univerzitetu u Sarajevu.

Odgovarajući na pitanje da li je rodna neravnopravnost u BiH prepoznata kao problem ona kaže da jeste na verbalnom i nivou deklarativne podrške, izraza. Međutim, kada se „stvarno razgrne teren šta ima“ onda se ne može reći da je rodna neravnopravnost u BiH prepoznata kao problem.

Budućnost je svjetlija

U radu sa studentima na Univerzitetu u Sarajevu, profesorica Bakšić-Muftić primjećuje da je kod mladih situacija nešto bolja iz razloga što edukacija u smislu rodne ravnopravnosti traje već posljednjih nekoliko godina.

„Studenti su mnogo otvoreniji za nove koncepte i odnose muškarca i žene i koncepata društva, demokracije. Znači, jedan dio, gdje ne možemo zanemariti ni mlade nacionaliste, šoviniste, desničare...“, navodi.

Na upit gdje bh.omladina, studenti osjećaju najveću diskriminaciju odgovara da je prisutna u muško-ženskim odnosima kada je u pitanju ostvarivanje partnerskih odnosa.

„Tu još  postoje stereotipi koji u posljednje vrijeme uz folk kulturu osnažuju mačo muškarca“, rekla je u razgovoru za Fenu prof. dr. Jasna Bakšić-Muftić.