Anatomija jedne hajke: Šta je stvarno napisala novinarka Der Standarda?

Analiza austrijskog dnevnog lista Der Standard posvećena Lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini izazvala je buru reakcija, i to zbog jednog svog djela koji ima najmanje veze s izborima.

Naime u tekstu od 16. novembra pod naslovom "U Bosni i Hercegovini kažnjen etnički svetonazor", list ističe da je "bošnjačko-nacionalistička SDA na lokalnim izborima u Sarajevu zabilježila ogroman gubitak glasova" i da su se "građani izjasnili protiv decenijama prisutne korupcije i nepotizma" i protiv partije koja je "pod vodstvom Bakira Izetbegovića u prvom redu klijentelistički orijentisana" i nema "gotovo nikakve vizije i reformske programe".

Građani Sarajeva su na lokalnim izborima glasajući protiv bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) rekli NE korupciji i nepotizmu, a i građani Banja Luke su pokazali da su nezadovoljni autokratskom vladavinom SNSD-a u entitetu RS, piše Der Standard.

Muslimansko ime

Der Standard je dalje naveo i da je u sarajevskoj općini Centar kandidat progresivno građanske i multietničke Naše stranke, po ocijeni lista "jedine reformske i evropskim vrijednostima privržene stranke", Srđan Mandić dobio tri puta više glasova od kandidata SDA.

Kako su mediji prenijeli, a najprije, čini mi se, beogradska Beta, čiju su vijest potom koristili mnogi bh. mediji, austrijski list je, također, konstatirao da je izborom kandidata Naše stranke ta općina "istakla i znak modernosti, pošto Srđan Mandić ne nosi muslimansko ime".

Pozivajući se na ovaj dio mnogi su na društvenim mrežama ubrzo osudili cijeli tekst, pitajući se da li sporna muslimanska imena i da li to znači da nositi muslimansko ime predstavlja nešto suprotno modernosti i civiliziranosti?

Neki su toliko daleko otišli u tretiranju ovog teksta da su iznijeli ocjene da se "ova šovinistička ocjena austrijskog dnevnog lista potpuno uklapa u trenutne islamofobne diskurse koji oblikuju javni prostor u Austriji"!

Autorica teksta je novinarka austrijskog Der Standarda Adelheid Wölfl koja dugo izvještava sa Balkana.

U isto vrijeme prije godinu dana ova autorica je svojim tekstovima snažno ustala protiv dodjele Nobelove nagrade upravo austrijskom piscu Peteru Handkeu.

U tekstu "Handke i bajka o osvetničkom masakru u Srebrenici", Wölfl, uz ostalo, prenosi kritike na račun austrijskog pisca zbog tvrdnji "da je ubistvo više od 8.000 ljudi, i to zato što su imali muslimanska imena, bilo osvetnička akcija".

Ista novnarka našla se na meti napada zbog svojih odličnih tekstova u kojima je pisala kako je Heinz-Christian Strache, vicekancelar i šef desničarske Slobodarske partije, odlikovan na proslavi neustavnog dana RS u Banjoj Luci. Upravo je Adelheid Wölfl svojim tekstom iz Sarajeva pokrenula lavinu osuda koje su se sručile na austrijskog ultradesničara, a koji će poslije poznate afere i kompromitantog snimka morati odstupiti!

Autorica je dobrim dijelom zaslužna jer je javnost u Evropi spoznala ko je ustvari Strache, taj poznati prijatelj Milorada Dodika. Štaviše, zbog tekstova ju je napadao i dopisnik DW-a iz Srbije, Nemanja Rujević, koji je tada stao u odbranu austrijskog desničara. Naravno, iz BiH su pozdravljani njezini tekstovi!

Zato je u najmanju ruku neukusno, poslije svega, tvrditi da bi takva autorica bosanskohercegovačke muslimane, Bošnjake, i njihova imena stavila pod znak pitanja u kontekstu modernosti! Upravo suprotno!

Prof. dr. Vahidin Preljević, književnik i ugledni profesor sa Odsjeka za germanistiku na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, koji je i sam snažno digao glas protiv dodjele priznanja Handkeu, pokušao je u cijelu raspravu unijeti dozu razboritosti.

"Novinarku Standarda znam jako dugo i poznajem njezin rad. Napadi na nju su besmisleni jer je citat o "nemuslimanskom imenu", pogotovo u prijevodu, potpuno istrgnut iz konteksta i karikaturalno se prenosi", upozorio je prof. Preljević na Twitteru.

Apsurdna tvrdnja

Smisao je bio kada se pročita cijeli tekst u originalu sljedeći:

"Većinsko bošnjačko stanovništvo je izabralo čovjeka s nemuslimanskim imenom za načelnika, što je znak modernosti, jer je znak nadvaldanja etnopolitike". Za nju (etnopolitiku) ona u prethodnom pasusu govori da je relikt 19. stoljeća. Smisao je, dakle, potpuno drugačiji od onog koji mu se daje. Autorici članka, koja je od svih stranih dopisnika najveći prijatelj Bosne i Hercegovine, što je nebrojeno puta dokazala, ni u primisli nije da muslimanska nemoderna. To je apsurdna tvrdnja".

Enver Robelli je regionalni ekspert koji već godinama analizira procese kroz koje prolazi Balkan, a posebno države nastale iz raspada nekadašnje SFRJ.

Dopisnik je njemačkog lista Süddeutsche Zeitung i švicarskog lista Tages Anzeiger sa Balkana. Redovni je komentator najpoznatijeg kosovskog dnevnika Koha Ditore.

On je, također, ocijenio da je tužno vidjeti kako se napadaju poznati prijatelji, i to ne samo Bosne.

"Citati su iskrivljeni, rečenice izvučene iz konteksta, zloupotrebljen je jezik. Protiv koga? Protiv novinara koji brane Bosnu i žrtve", napisao je Robelli.

Strankama koje su izgubile na izborima, ili su ostvarile bitno slabije rezultate, kao i medijima kojih podržavaju, naravno, odgovara "lov na mutnom", te da u vrijeme kada se analiziraju izborni rezultati skrenu pažnju javnosti i optuže svakoga – za bilo šta! No, nije li ovo ona opasna mantra po kojoj su "svi protiv nas"? Ne zvuči li nam to pomalo poznato?

Možda će, istrgnuta iz konteksta, rečenica poznate autorice nekome zasmetati, ali tekstove zato treba iščitavati integralno i u kontekstu, a to, kako je primijetio i medijski i PR ekspert, dr. Nenad Memić, malo ko kod nas radi. Zato makar ne tražimo neprijatelje tamo gdje ih nema!