Analiza: Zašto Rusi ne mogu ucjenjivati Sarajevo dotokom plina?

Jučerašnja vijest o smanjenju dotoka ruskog plina u BiH izazvala je priličnu nervozu u glavnom gradu BiH koja je namjerno forsirana iz nekih medija. No, u Sarajevu ne postoje stvarni razlozi za tu vrstu nervoze.

Na svu sreću pokazalo se da vijest nije istinita, ali i u slučaju da je bilo suprotno, da je Rusija stalno odlučila smanjiti dotok plina u BiH, Sarajevo ima spremno alternativno rješenje. Naime, sve toplane u Sarajevu mogu raditi i na plin i na mazut i u slučaju da nestane plina istog dana bi se počeo koristiti mazut.

Međutim, postoji još jedan razlog zbog kojeg Rusi ne mogu ucjenjivati Sarajevo dotokom plina: kompletno Istočno Sarajevo snabdijeva se plinom preko Sarajeva, pa u slučaju da plina nema za Sarajevo, ne bi ga bilo ni za Istočno Sarajevo!

Pri tome je važno napomenuti da za razliku Sarajeva koje se može u slučaju nestanka plina grijati na mazut, kotlovnice u Istočnom Sarajevu mogu trošiti isključivo plin.

No, FBiH mora užurbano raditi na izgradnji alternativnog plinovoda kako bi ne samo smanjila ovisnost od ruskog plina nego i podstakla tržišnu utakmicu među dobavljačima koja je sada nemoguća budući da Rusi na tržištu BiH imaju plinski monopol.

Stvari oko izgradnje alternativnog plinovoda razvijaju se prilično dobro i prema predviđanju stručnjaka tzv. južna plinska interkonekcija trebala bi biti u funkciji krajem 2024. godine. Podsjećamo, predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan zvanično je sredinom 2018. godine otvorio plinovod TANAP (Trans-Anatolian Natural Gas Pipeline) a samo dan kansije Evropska banka za obnovu i razvoj odobrila je kredit za izgradnju plinovoda TAP (Trans Adriatic Pipeline) koji se izravno nadovezuje na TANAP.

Plinovod TANAP kao i njegov evropski nastavak TAP, dopremao bi plin iz Azerbejžana, a potencijalno i drugih nalazišta izvan Rusije.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zvanično je saopćila da je njen upravni odbor odobrio kredit od 500 miliona eura za izgradnju plinovoda TAP.

"Ukupni troškovi projekta su 4,5 milijardi eura. Odbor Evropske investicione banke ranije ove godine odobrio je zajam za TAP od 1,5 milijardi eura, a trenutno se razmatraju dodatni doprinosi agencija za izvozne kredite Francuske, Nemačke i Italije", naveo je EBRD u saopćenju za javnost nakon sastanka njegovog upravnog odbora.

"S početnim godišnjim kapacitetom od 10 milijardi kubnih metara - što odgovara potrošnji energije od oko sedam miliona domaćinstava u Evropi - plinovod TAP će značajno doprinijeti diversifikaciji ponude energije u Evropi", istakao je EBRD u svom saopćenju.

Plinovod TAP protezao bi se od Turske preko Grčke do Albanije, gdje bi se račvao u dva smjera: jedan krak plinovoda išao bi po dnu Jadranskog mora do italijanske obale, a drugi prema državama Balkana, uključujući i BiH.

Plinovod TAP od vitalnog je značaja za BiH koja s drugim zemljama regije sudjeluje u njegovoj realizaciji jer će poboljšati energetsku stabilnost i smanjiti ovisnost od ruskog plina.

Naime, projektom je predviđeno da se jedan krak plinovoda TAP u Albaniji odvoji za Balkan - protezao bi se od Albanije, preko Crne Gore i Hrvatske do BiH. Važno je naglasiti da je dogovorena spojna tačka Hrvatske i BiH u Pločama, što otvara mogućnost da se ovim plinovodom distribuira i plin iz LNG terminala koji Hrvatska namjerava izgraditi na Jadranskoj obali.

Plinovod TAP je važan za cijelu BiH, a osobito za Hercegovinu i za Aluminijski kombinat Mostar zbog mogućnosti izgradnje kogeneracijske termo-elektrane u kojoj bi se paralelno proizvodila struja potrebna za Aluminijski kombinat i toplotna energija za cijeli Mostar, piše Slobodna Bosna.