Zijada Krvavac: Aerozagađenje je samo posljedica nepostojanja sistema zaštite okoliša u BiH

Razgovor sa Zijadom Krvavac o zagađenju zraka, problemu kojem su trenutno izloženi građani Kantona Sarajevo, sveobuhvatan je i podrazumijeva dublji uvid u kompleksnu problematiku za koju u našoj zemlji još nije uspostavljen sistem. Gospođa Krvavac je pomoćnica ministra za zaštitu okoliša u Ministarstvu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Kantona Sarajevo, osoba koja već desetak godina radi na ovom području. 

Nažalost, dvadeset godina nakon završetka rata, u globalnim okolnostima u kojima klimatske promjene više nisu ekscesna pojava već pravilo, naša zemlja ima izuzetno neuređenu oblast zaštite okoliša. 

Ne postoji državna strategija adaptacije na klimatske promjene, niti postoji ministarstvo koje bi se na državnom nivou bavilo okolišnom problematikom. A upravo ovih dana, građani Sarajevskog, Zeničkog, Tuzlanskog i Podrinjskog kantona na svojim plućima osjete šta znači kada neuspostavljanje sistema, politička neodgovornost, nedostatak volje i neusaglašenost s evropskim principima zavladaju životno važnim područjima. Osjete to i mnogi drugi građani na čijim se teritorijama uopće i ne vrše mjerenja aerozagađenja, jer takvih je većina u BiH.  

Kanton Sarajevo, za razliku od nekih drugih područja, ima orografsku poziciju koja u velikoj mjeri utječe na kvalitet zraka. S jedne strane to je reljef, a s druge - specifične meteorološke pojave kao što su temperaturne inverzije, odnosno pojava u zimskim mjesecima da je temperatura viša na većim nadmorskim visinama nego u kotlini. Za teritoriju Sarajeva specifično je formiranje dva karakteristična 'toplotna otoka' koji se sudaraju na području naselja Otoka, pa se često može čuti da je upravo na ovoj tački najzagađeniji zrak. Za čist zrak od velike su važnosti prirodna strujanja koja se odvijaju niz tok rijeke Miljacke. Međutim, neplansko građenje objekata u posljednje vrijeme sprječava ove prirodne procese.    

Svjesna uzroka i posljedica ovakvog stanja, pomoćnica Krvavac ističe da se, generalno, nijedan nivo vlasti ne bi trebao amnestirati kada je u pitanju enormno aerozagađenje. 

Razgovarala: Vesna Andree Zaimović, Radiosarajevo.ba

Od državnog nivoa i vlade čija ministarstva nisu u stanju da usvoje neophodne zakone, preko entitetskih ministarstava i nedostatka institucija i kadrova, kantonalnih nivoa vlasti, općina, pa sve do samih građana koji nerijetko biraju rješenja manje energetske efikasnosti koja imaju samo kratkoročnu korist - odgovornost je na svim nivoima, kaže naša sugovornica. 

"Ova godina je ekstremna po pitanju aerozagađenja. Prvi put se pojačana emisija čestica pojavila u Goraždu. Suočavamo se s potpuno novim pojavama uslijed klimatskih promjena, temperaturnih inverzija, prisustva magle i nedostatka padavina. S obzirom na to da cijeli decembar nije bilo padavina, ovo ministarstvo nedavno je usvojilo izmjene Interventnog plana kojima je omogućeno kombiniranje mjera iz različitih epizoda, ukoliko pripravnost traje dulji vremenski period, kao što je sada slučaj. Također, ovaj plan se preispituje i za narednu godinu, kako se ne bi ponovio sličan scenarij", kaže nam gospođa Krvavac.  

Saznajemo da se vrste zagađenja koja trenutno vladaju u bh. gradovima razlikuju. Na području Tuzle i Lukavca trenutno najizraženiji zagađivač zraka je sumpordioksid koji je posljedica loženja uglja u velikim ložištima i industrijskim postrojenjima, dok je na području Kantona Sarajevo, ali i u Goraždu, npr. najizraženiji problem lebdećih čestica PM 10. One su posljedica rastućeg broja betonara, kamenoloma, izvođenja građevinskih radova, niskog stupnja komunalne higijene, velikog broja ložišta na čvrsta goriva i veoma niskog stupnja energetske efikasnosti u domaćinstvima i pojedinim institucijama.    

"Mi planom interventnih mjera imamo propisane tri epizode - pripravnost, upozorenje i uzbuna. Premda se već duži period nalazimo u drugoj epizodi, još nijednom nismo prošli graničnu vrijednost za ulazak u epizodu 'uzbuna' koja bi podrazumijevala čitav sistem mjera, kao što je, između ostalog i redukciju broja vozila na ulicama. Granične vrijednosti koje se utvrđuju za određene epizode rade se prema međunarodnim procedurama vezanim za emisije čvrstih čestica PM 10. Vrijednosti praga tolerancije koje su postavljene kod nas su uspostavljene na bazi iskustava nekih evropskih gradova koji imaju slične probleme kao mi, kakav je npr. Krakow. Zanimljivo je da npr. gradovi Zagreb i Beograd koji imaju neusporedivo drugačije prirodne predispozicije, imaju određene probleme vezane za čvrste čestice", kaže Zijada Krvavac.  

"Interventni plan ni u kojem slučaju ne može nadomjestiti prethodni izostanak strategije, ono što se treba tokom čitave godine kontinuirano raditi u smislu prevencije ovakvih stanja. Plan podrazumijeva mjere koje su radikalne, koje moraju brzo pokazati efekte, a za to je potrebno imati instrumente, institucije i kadrove, koje mi nemamo. Npr. na području cijelog Kantona Sarajevo imamo samo jednog okolišnog inspektora. Zato još jednom ponavljam - ova država nije osposobljena u sektoru okoliša, od nadležnosti koje nema na nivou države, pa po vertikali naniže. sve su to faktori koji kumulativno rezultiraju ovakvim stanjem", kaže naša sugovornica.  

Ističe kako je neophodno da se u tom smislu uskladi regulativa na nivou Federacije.

"Mi za sve ove dane pripravnosti nemamo adekvatan odgovor iz Ministarstva za turizam i okoliš Federacije BiH. To se odnosi na planiranje, izdavanje okolišnih dozvola, tehnološkog osavremenjivanja. Ta odgovornost treba se odvijati svakodnevno, a ne da se zaboravi s prvim jugom koje puhne i rastjera maglu."

Novosti u reguliranju saobraćaja

Pitamo našu sugovornicu šta ona kao profesionalac i njen sektor po tom pitanju rade svakodnevno. 

"Napravili smo registar emisija, kategorizaciju kvalitete zraka, niti jedna dozvola se više neće moći izdati dok se jasno, pomoću savremenog softvera koji smo nabavili Zavodu za planiranje ne projicira kako će taj zahvat djelovati na postojeći kvalitet zraka. Niti jedan prostorno-planski dokument se ubuduće ne bi smio donijeti ukoliko se parametar utjecaja na kvalitet zraka ne uzme u obzir. Sarajevo ima ograničene kapacitete razvoja, ima svoje limite, a imamo intenzivnu gradnju koja prilično djeluje na pogoršanje kvalitete zraka. Posebno se to odnosi na zatvaranje prirodnog koridora strujanja zraka, a to je rijeka Miljacke. U planu imamo izradu studije koja bi pokazala da li je uopće moguće doći do novih koridora kako bismo pospješili strujanje zraka i provjetravanje koje je nužno za Kanton Sarajevo. Mi već sada svakodnevno kroz neizdavanje okolišnih dozvola sprječavamo izgradnju onih objekata koji bi mogli pogoršati kvalitet zraka, znači mijenjamo stanje i radimo konkretne projekte." 

Ukoliko se ventiliranje ne radi po horizontali, dakle uz rijeku Miljacku koja ima prirodne mogućnosti da pospješuje strujanje zraka, vertikalno ventiliranje zagađenog zraka je problematično i ono doprinosi većim koncentracijama zagađivača, ističe naša sugovornica. 

Kada je u pitanju odvijanje saobraćaja, Zijada Krvavac najavljuje novosti: 

"U narednih desetak dana promovirat ćemo projekt koji smo radili u suradnji s BIHAMK-om, u cilju onoga što bi se možda moglo kod nas primijeniti, a već se primjenjuje u nekim evropskim gradovima kao što je npr. Milano. To bi podrazumijevalo da se ograniči saobraćaj u pojedinim centralnim dijelovima grada u posebnim situacijama, te tako rastereti taj najuži dio sarajevske kotline. jedno od važnih rješenja je i izgradnja južne longitudinale i saobraćajnica koje će ubrzati odvijanje saobraćaja. Također, važno je jačanje gradskog saobraćajnog poduzeća i korištenje ekološki ispravnijih vozila. Sve to bi u ukupnosti moglo doprinijeti da se stanje poboljšava".

Kuća bez fasade je energetski rasipan objekt

Ponašanje općina također je od velike važnosti. Naša sugovornica smatra da bi općine trebale imati strožije procedure izdavanja građevinskih dozvola, kao i aktivniji inspekcijski rad:

"Pogledajte koliko individualnih objekata nema završenu fasadu. Ne samo da nisu primijenjena načela energetske efikasnosti, već ih to svrstava u objekte koji su energetski rasipni. Mi do 2009. godine nismo imali toliko problema s aerozagađenjem jer je najzastupljeniji energent bio plin. Ali nakon te godine, kada je nastupila ekonomska kriza, mnoga domaćinstva su se preorijentirala na loženje različitih čvrstih goriva što je trenutno jedan od najvećih uzročnika pojačanog zagađenja zraka. Ukoliko pri gradnji nisu poštovana elementarna načela energetske efikasnosti, pojačava se problem". 

U tom smislu, na nivou Kantona su provedene akcije utopljavanja i povećanja energetske efikasnosti kada su u pitanju javne institucije. Naša sugovornica nas uvjerava da su sva ložišta poduzeća Toplane KS-a redovno pod kontrolom i da emisija iz njihovih dimnjaka ne prekoračuje dozvoljene vrijednosti.          

Aerozagađenje na teritoriji Sarajeva je i međuentitetski problem, s obzirom na to da na teritoriji istočnog Sarajeva djeluje veliki broj asfaltnih baza, pilana i drugih pogona koje imaju velike emisije u zrak. Na ovo Kanton Sarajevo ne može utjecati.

"Što se tiče međuentitetske suradnje u ovoj oblasti, ona je generalno loše regulirana na nivou cijele BiH. Država nema izvornu nadležnost u oblasti okoliša, entitetski nivoi imaju određena stručna tijela koja razmjenjuju informacije, ali nemaju nikakve izvršne mehanizme djelovanja. Nadomak Sarajeva nalaze se veliki kamenolomi i značajni pogoni, te ogroman broj kućnih ložišta, a u tom dijelu grada nema monitoringa da bismo znali vrijednosti. Državna nadležnost je i u ovom segmentu presudno važna da bi se na pravi način regulirali međuentitetski utjecaji na zagađenje", napominje pomoćnica ministra.

"Ja nisam preveliki optimista iako ne odustajem. Ima mnogo toga što svi mi možemo uraditi i samo nam treba jedna razvijena svijest i formiranje fronta onih koji moraju kontinuirano raditi na problematici okoliša", zaključuje naša sugovornica.