Sjećanje na velikog pjesnika i putopisca: Ja, Muhlisi hadži Mustafa, Bosanac...

1
Radiosarajevo.ba
Sjećanje na velikog pjesnika i putopisca: Ja, Muhlisi hadži Mustafa, Bosanac...
Foto: Kolaž / Ali-paši Hekimogluu, banjalučki boj

Srce, ovaj svijet je zloban prema svakom gostu... (Muhlisi)

Ovih dana navršilo se 286 godina od čuvenog Boja pod Banjom Lukom, bitke koju bosanskohercegovački historičari smatraju jednom od najvažnijih od brojnih u teškoj i krvavoj historiji naše zemlje. Iako su, kako je pisao naš historičar Hamdija Kreševljaković, "rijetki ratovi između stambolskih sultana i bečkih česara za koje ne zna povijest Bosne".

Piše: Faruk Vele, za Radiosarajevo.ba

Sarajevo izgubilo velikog humanistu: Preminuo Taip Fidani, drago lice iz Bosne

Sarajevo izgubilo velikog humanistu: Preminuo Taip Fidani, drago lice iz Bosne

Nedvosmisleno je da je Bojom pod Banjom Lukom bila pobjeda "bosanskog inata" i da su u njemu ti istinski bosanski junaci sačuvali svoju domovinu, svoju Bosnu...

Ovim povodom prisjećamo se značajne ličnosti hadži Mustafe Bošnjaka Muhlisija, pjesnika-putopisca, kadije, diplomate, autora nadaleko poznatog putopisa o njegovom odlasku na hadž iz davne 1748. godine, napisanog u stihovima na osmanskom turskom jeziku.

Taj naš Mustafa Muhlisi ili Al-Bosnawi "sudjelovao je i istakao se u Bici pod Banjom Lukom augusta 1737. godine, te je za te zasluge bio i odlikovan".

Nauka i struka u Sarajevu raspravljaju: Kako sačuvati bosansku usmenu tradiciju?

Nauka i struka u Sarajevu raspravljaju: Kako sačuvati bosansku usmenu tradiciju?

Od Vakufa do Meke

Podaci o životu ovog velikana vrlo su oskudni. Zna se da je rođen u Gornjem Vakufu početkom XVIII vijeka i da je bio kadija.  

O sebi Muhlisija kaže:

"Ja sam ubogi siromašni rob moćnoga Allaha Muhlisi hadži Mustafa, privremeni kadija u Agribuzu (Grčka), Bosanac po rođenju i stanovanju, hanefija po islamskom učenju".

Kako u svom radu iz 1973. "Hadži Mustafa Bošnjak Muhlisi" piše poznati bh. orijentalist Omer Mušić (Prilozi za orijentalnu filologiju 18-19:89-119.), Muhlisi je službovao u Sarajevu, Foči, Mostaru, Duvnu, Užicu, kao i Banjoj Luci. Od maja 1737. do februara 1739. godine. Upravo tokom banjalučkog službovanja desila se i čuvena bitka.

Pregovori sa Austrijom

Očito je da je Muhlisi, odigrao značajnu ulogu u banjalučkom boju, jer ga je bosanski vezir Jegen Mehmed-paša u augustu 1742. godine, kada je već bio na dužnosti kadije u Foči, imenovao za "člana komisije za razmjenu zarobljenika", ali i razgraničenje između Turske i Austrije poslije mira: 1739. godine!

Što se tiče Muhlisijinog pjesničkog rada, on je, također, dijelom vezan za Boj pod Banjom Lukom. Znalo se da je ispjevao hvalospjev bosanskom beglerbegu, namjesniku, Ali-paši Hekimogluu (turski Hekimoğlu) povodom njegove sjajne pobjede nad austrijskom vojskom pod Banjom Lukom 4. avgusta 1737. godine.

Inače, kako bilježi Kreševljaković, Hekimoglu je bio, "čovjek vrlo energičan, a u narodu je uživao simpatije kao malo koji carski namjesnik na ovom mjestu".

"Čovik veoma mudar"

Bio je čak u tri navrata veliki vezir tj. premijer velikog Osmanskog carstva.

Savremeni kroničar fra Nikola Lašvanin piše, da je Hekim-oglu bio "čovik veoma mudar i u vojnički zanat razuman i kripak i po narod dobar".

"Bio je odličan državnik i vojskovođa", dodaje Kreševljaković.

Uspjeli hvalospjev Muhlisije Hekim-oglu Ali-paši nakon njegove pobjede nad Austrijancima pod Banjom Lukom 4. avgusta 1737. god. ispjevan je na tri jezika: arapskom, turskom i perzijskom naizmjenično u dvadeset sedam stihova. Ova pjesma pokazuje Muhlisijino odlično poznavanje navedenih jezika, piše Omer Mušić.

Tekst te pjesme iza naslova koji je stavio prepisivač glasi:

Pjesma koju je napisao Muhlisi efendija poštovanom veziru, njegovoj ekselenciji Ali-paši Hekimogluu, 12. »r« godina 1150.

1) Onaj koji je znamenit u zemlji

    istaknut je ili u nauci iii u borbenom redu.

2) Hvaleći tebe jezikom pjesnika, zatajilo je,

    o Asafe, znanje Imadovo

3) Nad mojom hvalom nema veće hvale,

    slava tvoja spominje se u svoj zemlji.

4) Tvoj dolazak donio je našoj zemlji duhovno osvježenje,

    Tvoja čista osoba donese milost ljudima.

5) Muhamedov šerijat dobi sjaj tvojim dolaskom,

    i carski zakoni postadoše cijenjeni.

6) Položaj učenih ljudi postade visok,

    boravišta pobožnih, obasuta velikom milošću,

7) Sreća dođe pjesnicima,

    utopiše se u dobroti, nek im niko ne zavidi!

8) Oni koji traže nauku, mudrost i spoznaju,

    tvojim dobročinstvom ostvariše želju.

9) Razbiše se grupe pokvarenih ljudi,

    u našoj zemlji nestade smutljivaca.

10) Tvoj dolazak donese snage borcima za vjeru,

      nevjernicima unese straha u srce.

11) Tvojom odlučnošću slavna bosanska krajina

      postade čvrsta kao zid Aleksandra.

12) Ti si razvio zastave pobjede,

      gdje god si bio vođa u boju.

13) Tvoja sablja učini da su i Kizilbaši

      poslušno oborili glavu u zemlji.

14) Rasporedom poput junaka Hajdara

      donio si Irancima smirenje.

15) Zbog reda koji si uspostavio država je dobila ugled,

      plodovi tvojih djela su dovoljni za sreću.

16) U tvom vremenu Istanbul, sa svojim stanovnicima,

      s kraja na kraj postade veseo.

17) Nema većeg dobra od tvog lijepog spomena,

     a tvojim dobrim djelima nema broja.

18) Svi muslimanski borci rekoše:

      "Ti si vođa pobjednika u borbi".

19) Potpuno razbijena austrijska vojska,

      božjom pomoći i tvojim rasporedom osta poražena.

20) Ove dvije pobjede, tvojim divnim zalaganjem,

       Obradovaše sve građane ove zemlje.

21) Tvoja darežljivost je obilno more na zemlji,

      tvoja dobrota je okean koji obuhvata ljude.

22) Da je živ Hatem-Tai, koji je uživao glas

      zbog darežljivosti, danas bi bio tvoj šegrt.

23) Nijedan dar kao dar tvog dobročinstva,

      Ne vidje Dara niti učeni Kejkubad.

24) Tvoja dobrota svijetu je blistajuće svjetlo,

      Tvoje znanje je nadvisilo učene ljude svijeta.

25) Da je Platon živ danas na svijetu,

      Sigurno bi od tebe učio znanje i mudrost.

26) Muhlisija, kojim jezikom ćeš hvaliti

      Asafa svog vremena, a snagu imaš kao mrav.

27) Neka štiti Uzvišeni njega i njegove namjere,

      i nek bude prvi u pročelju vesela srca.

Među relativno malim brojem Muhlisijinih pjesama, sačuvala se jedna ljubavna pjesma od devetnaest stihova. Muhlisija, kao i svi ostali pjesnici u islamskom svijetu, prije i poslije njega, koji su pjevali ljubavne pjesme uzima motive i ličnosti koje su postali ustaljeni i legende.

Kao mjesec brzo zađe u pomračinu

Ali i pored toga, po našem mišljenju, Muhlisija je, prema mišljenju Omera Mušića, napisao "veoma lijepu i originalnu ljubavnu pjesmu kako u stilu i pjesničkoj formi isto tako i u sadržini".

Isto tako treba istaći i njegov kronogram, koji je spjevao djevojci Fatimi, kćerki nekog Hasan-čauša iz Gornjeg Vakufa.

Konogram smrti Fatime, kćeri Hasan-čauša iz Gornjeg Vakufa

1) Srce, ovaj svijet je zloban prema svakom gostu, i kad bi te odnio na planinu Kaf.

2) Ovaj prolazni svijet je nevjerna baba,

    koliko je kao srebro bijelih tjelesa stavio u grob!

3) Ovaj put Fatimu, sunce ljepote,

    zbog zavisti povuče u pomračinu.

4) Toj carici ljepote nije mjesto ovaj svijet,

    jer je ona, bez sumnje, rajska ljepotica.

5) Njoj ravne nije vidjelo oko svijeta

    glas o njenoj ljepoti stigao je do stanovnika Kafa.

6) Kad je popila smrtnu čašu,

    Sav svijet je briznuo u plač.

7) Nek joj bude mjesto u raju Meva!

    Nek ne bude na onom svijetu obuzeta strahom.

8) To tijelo poput čempresa, u pravom smislu rajska ljepotica

    Nek uživa, Bože, u dobroti i milosti!

9) To lice, sjajno kao mjesec, da mu ne bi naudilo

    Oko suparnice, ode u grob.

10) Rastuži se ovaj iskreni (Muhlisi), reče kronogram:

"Kao mjesec brzo zađe u pomračinu".

Rebi 1145.

Ovaj kronogram, također, spada u uspješna pjesnička ostvarenja Muhlisije, a svojim stilom i sadržajem među bolja ostvarenja u ovoj vrsti poezije uopće...

Muhlisija je kao kadija Agriboza (Grčka) otišao je na hadž 1161/1748. godine u društvu sa svojim bratićem.

Taj put je opisao u pjesmi od 888 stihova na turskom jeziku.

Pred Kabom izriče stihove:

O ljepotice, kojoj hrli svijet,

O pogledu ljudskog roda!

Grešnik sam, siromah sam, bijednik sam,

Bolesnik sam, crna obraza sam, nevoljnik sam,

Kapiji Tvoje dobrote došao sam po dobročinstvo,

Bezvrijedan sam, prosjak sam, Caru došao sam,

Slab sam, iz daleka sam, putnik sam,

Tuđinc sam, Tebi dobrom vladaru došao sam,

Moja žarka nada je pred Tvojim vratima,

Da me zagovaraš pred Gospodarom.

Da mi bude oprošteno, da budem obradovan Njegovim

pogledom

Moje hodočašće da bude blagoslovljeno hodočašće.

Da budu brisani grijesi mojih roditelja,

Da ne budem dužan nikom na ovom svijetu.

Da bude oprošteno mojoj braći i djeci

Da nam bude svima podaren raj i ljepota.

Da bude oprošteno našem porodu i rođacima,

Da nam boravište bude uzvišeni raj.

Da budemo susjedi cara poklonika,

U njegovim vrtovima pod sjajnim prijestoljem,

Da ne budemo kažnjeni, a svi grijesi da nam

Budu oprošteni od Boga, divan je On darovatelj!

Da svom narodu budu oprošteno,

Da im rajski vrtovi budu ugodna mjesta.

Nakon obavljenog hadža, vratio se u svoje rodno mjesto Gornji Vakuf, gdje je i umro. Datum smrti nije poznat.

Ko je bio hafiz Omer Mušić?

Omer Mušić, čijim istraživanjima dugujemo uvide u djelo pjesnika i putopisca Muhlisije, rođen je 1902. godine. Bio je učenik Okružne medrese, pitomac Meketbi-nuvaba (šerijatske sudačke škole) u Sarajevu, hafiz Kur’an-i kerima, vjeroučitelj i profesor arapskog jezika za srednje škole, profesor Druge muške gimnazije u Sarajevu, honorarni nastavnik u Gazi Husrevbegovoj medresi, knjižničar (bibliotkar).

Završio je studij na Filozofskom fakultetu na katedri za Orjentalistiku. Bio je redovni član Orijentalnog instituta a radni vijek je okončao u zvanju višeg stručnog saradnika na ovom institutu. Bio je predavač arapskog i perzijskog jezika na Filozofskom fakultetu. Od svojih kolega dobija zvučni nadimak „Ustaz“- Rahmetli Omer Mušić 1969 g. bio je korektor jednom od izdanja prijevoda Kur’ana Časnog od Čauševića i Pandže. Njegovo ime nosi Osnovna škola u Brežanima pokraj Kaknja.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije