Prof. Smajić o dešavanjima u Mostaru: Neodgovorno, anticivilizacijski, neljudski...

Pitanje širenja zaraze izazvane novim sojem koronavirusa [SARS-CoV-2], koji uzrokuje infekciju COVID-19, pored zdravstvenog, postaje sve ozbiljnije i sigurnosno pitanje.

Razgovarao Faruk Vele

Ugrožena je sigurnost pojedinca, ali i društva, od nivoa zdravstva do ekonomije.

Potvrđuje to i primjer mostarskog slučaja gdje su pacijenti zatajili boravak u Italiji, a nakon što su stigli pozitivni nalazi na COVID-19, poljuljan je cijeli zdravstveni sistem.

Tim povodom za Radiosarajevo.ba govori prof. dr. Mirza Smajić, šef Odsjeka za sigurnosne i mirovne studije Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Radiosarajevo.ba: Uvaženi profesore Smajić, kako sa sigurnosnog aspekta gledate na posljednja dešavanja u vezi s širenjem zaraze izazvane novim sojem koronavirusa [SARS-CoV-2], koji uzrokuje infekciju COVID-19? Po svemu sudeći, ovo, osim zdravstvenog, postaje, prioritetno, pitanje nacionalne sigurnosti naše zemlje?

Smajić: Apsolutno. Na prvoj liniji zasigurno su zdravstveni radnici i, svakako, pripadnici svih hitnih službi, uključujući i policiju, hitnu pomoć, civilnu zaštitu, vatrogasce i, naravno, Oružane snage BiH, koje će, kako vidimo, biti upotrijebljene.

Ovo je nova situacija za sve nas, što vidimo i u zemljama okruženja i šire, ali, prvenstveno, veliki izazov, kako u organizacijskom tako i u operativnom smislu, da se država i sve njezine sigurnosne strukture adekvatno zaštite i pripreme za novonastalu situaciju koja je izazvana koronavirusom.

Više zemalja je uvelo uvele vanredno stanje i ograničenje kretanja ljudi, kao prve mjere, mjere koje se moraju poštivati. Borba protiv virusa zahtjeva i interakciju građana i onih koji su, svakako, zaduženi da prate situaciju, dakle, institucija. To su, prvenstveno, epidemiološke i zdravstvene službe, potom, naravno, sigurnosne agencije koje provode te mjere.

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate informaciju da su, prema medijskim navodima, dvije osobe zatajile da su bile u Italiji, a na kraju se ispostavilo da ne samo da su bili van BiH, već su i pozitivni na COVID-19? To potencijalno može da ugrozi cijeli Mostar i šire. Kako preduprijediti ove incidente? Je li rješenje u sankcijama koje zakon već poznaje?

Smajić: Naravno, s obzirom da se radi o u izvanrednoj situaciji, najmanje što bi u ovom trenutku bilo potrebno jeste da virus uđe u zdravstveni sistem. Svakako, ovakvo ponašanje koje smo vidjeli u Mostaru je neodgovorno, anticivilizacijski, neljudski i se ono treba i mora sankcionisati sukladno zakonskim propisima.

Naravno, apeliramo na ljude da, bez obzira kako se u ovom trenutku osjećali, prijave svoj boravak van zemlje, posebno u onim zemljama gdje se virus ozbiljno proširio. To je potrebno upravo da bi se borba protiv virusa dobila. Dakle, to je jedna interakcija, dvosmjerna akcija građana i države. Moramo zajedničkim snagama djelovati kako bi se borba protiv virusa, na kraju, dobila.

Radiosarajevo.ba: Da li je rješenje u ograničenju kretanja, svojevrsnom policijskom satu kojeg je uveo predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, dakle, da od 20 do pet ujutru nema kretanja? Federacija BiH je uvela određene mjere, proglašeno je stanje stanje prirodne nesreće na nivou BiH...

Smajić: Prije svega, sve mjere koje se donesu od strane nadležnih su mjere koje se odnose na prevenciju, odnosno da se smanji socijalna interakcija ljudi, a kako bi se smanjilo prenošenje virusa, i tako to moramo i shvatiti.

S druge strane, mjere koje su stupile na snagu u Srbiji su posljedica neodgovornosti i nepoštivanja ranije naloženih mjera od strane građana, kao što smo mogli i vidjeti. Ja pozdravljam mjere koje su donesene od strane Federalnog štaba i svakako, svih drugih relevantnih institucija u BiH i entiteta, kako bi, svakako, došlo do suzbijanja novonastale situacije odnosno virusa. Pozivam građane da se svi zajedno pridržavamo datih uputa!

Svjedočili smo i činjenici da se građani ponašaju neodgovorno i prilikom ulaska u zemlju. Opet kažem da je to anticivilizacijski čin jer time možete ugroziti i zdravstveni sistem, ali i svoje najbliže i sve ostale ljude, cijelo društvo. Vanredne mjere se i uvode da bismo dio svoje komocije malo ograničili i da pokažemo o stepen solidarnosti koji može biti izražen. Samo zajedničkim snagama možemo pobijediti ovu pošast koja nas je zadesila.

Radiosarajevo.ba: Što biste u ovom trenutku, gledano sa stručnog sigurnosnog aspekta, savjetovali bh. vlastima, i na državnoj i na nižim razinama? Ovo je, ponavljamo, već sigurnosno pitanje, od nivoa pojedinca, preko zdravstva do ekonomije.

Smajić: Svaki pojedinac čini sistem sigurnosti jedne države, pa i cjelokupnog društva. Jedna karika kada je slaba, to će se u ovakvoj situaciji prenijeti na drugo.

Posljedice na ekonomiju će tek biti vidljive. Vlasti pokušavaju ublažiti posljedice koliko je to moguće. Naravno, koliko mi kao građani shvatimo ozbiljnost situacije, tako će i rezultati biti vidljivi. Ovo je situacija koja zahtjeva solidarnost, jačanja društvene kohezije, slušanje uputstava od nadležnih kako bi što prije izašli iz ovakvog stanja.

Radiosarajevo.ba: Dodatni sigurnosni problem je činjenica velikog broja migranata u našoj zemlji. Veliki broj njih se kreće slobodno, što dodatno usložnjava pitanje širenja COVID-19. Kako ostati human, a osigurati zaštitu građana BiH?

Smajić: Podržavam inicijativu Ministarstva sigurnosti BiH. Mislim da će u tom smislu biti usvojena odluka da se ilegalni migranti, oni koji borave u BiH i glavnom gradu, sklonu s ulica iz humanitarnih, ali i sigurnosnih razloga.

Bosna i Hercegovina ima taj problem već dvije godine. Vjerujem da policijske agencije, u saradnji sa građanima, mogu pružiti adekvatne mjere, da će relevantne institucije pruže zaštitu tim ljudima. Samo da ne bi došlo do prenošenja virusa i neželjenih kontakata, kako se ne bi pogoršala situacija za migrante i za domaće stanovništvo.

Svakako da će i to biti izazov za sve policijske agencije, ne samo policijske već i zdravstvene službe koje će morati adekvatno vršiti triažu migranata, odnosno transport do lokacija koje za to budu određene.

Radiosarajevo.ba: Vi se već duže vrijeme veoma studiozno u naučnom smislu bavite pitanjem migracija. Kako u konačnici gledate sve izvjesniji novi vala migranata koji se kreću iz pravca Turske prema Balkanu. Na koji način, sa sigurnosnog aspekta, pristupiti ovom pitanju?

Smajić: Pitanje migracija nije samo pitanje BiH. To je pitanje cijelog evropskog kontinenta. Evropska komisija je sinoć odlučila da zatvori granice za treće zemlje. To će dodatno usložniti ionako vrlo kompleksnu situaciju na jugu evropskog kontinenta, na tursko-grčkoj granici. Vidjeli smo posljednje dvije-tri sedmice da je došlo do velikih incidenata.

Važan je tu humanitarni karakter jer su među migrantima i žena i djeca. S druge strane vrlo je bitan sigurnosni segment. Opet kažem, to pitanje nećemo moći riješiti sami, već u dogovoru sa svim relevantnim međunarodnim i regionalnim akterima. BiH treba pristupiti jednom novom obliku migracijskog profila odnosno izrade novog modela koji bi slijedio dosadašnju politiku suzbijanja ilegalnih migracija, odnosno upravljanja migrantskom krizom. Teret krize se mora raspodijeliti ravnomjerno u sve dijelove BiH da bismo imali pozitivne efekte, to znači humanitarne i sigurnosne rezultate.