Oko 1700 pjevačica i pjevača pjevat će Svetu misu na stadionu Koševo (VIDEO)

Oko hiljadu i sedamsto glasova pjevat će u najsvečanijem trenutku pastoralnog pohoda pape Franje katolicima Bosne i Hercegovine - na Svetoj misi koja će biti održana u subotu 6. juna na sarajevskom stadionu Koševo. Pjevačice i pjevači dolaze iz crkvenih i svjetovnih horova iz cijele BiH, kao i iz susjedne Hrvatske i Srbije. 

Sve njih, na subotnjoj centralnoj svečanosti na Koševu objedinit će dirigentska palica Marka Stanušića, profesora muzike na sarajevskoj Bogosloviji. 

Velečasni Stanušić ponosan je što se našao u ovako odgovornoj ulozi. 

Sudeći prema muzičkom programu koji je odabran za Svetu misu, bit će to doživljaj za slušanje. 

Na generalnoj probi pred odlazak na Koševo, velečasni Stanušić posvetio je malo vremena i za portal Radiosarajevo.ba.
Pitamo na koji način je bilo moguće raditi s velikim brojem horova koji su iskazali interes: 

"Svi zborovi koji sudjeluju u Svetoj misi dobili su na vrijeme notni materijal i određeni rok do kada to treba navježbati i poslati nam demo snimke da čujemo da li to odgovara onome što smo zamislili. Na osnovu toga imao sam uvid da li je to navježbano ili nije, kojim tempom, da li je prebrzo ili presporo. na osnovu toga slao sam im korekcije. Drukčije se nije moglo, nije bilo praktično moguće da osobno obiđem sve njih, to bi iziskivalo i vrijeme i novac. Tako smo činili i ranije, za 'Drinske mučenice' i pokazalo se kao moguće. Svima je ovo velika motivacija, jer je ovo najveća čast za jednog crkvenog glazbenika da pjeva na misi koju predvodi papa", kaže Stanušić.   

Na stadionu Koševo pjevat će Udruženi zborovi biskupija Bosne i Hercegovine: Vrhbosanske nadbiskupije, Mostarsko-duvanjske biskupije, Banjalučke biskupije, zborovi iz Republike Hrvatske i Republike Srbije, a pratit će ih orguljaš Danijel Žontar, te puhački orkestar Oružanih snaga BiH. 

"Zvanično je prijavljeno oko 1700 pjevača, ali bilo je još mnogo solo pjevača koji ne pripadaju nijednom zboru, a izrazili su želju da pjevaju s nama. I oni će se priključiti tako da možemo očekivati oko 1800 glasova", kaže dirigent. 

Pitali smo ga da li će logistika u tehničkom smislu biti dostatna da podrži ovoliki broj pjevača. Da li će biti dobro ozvučeni, da li će čuti jedni druge? 

"To je jedan veliki aparat... bit će postavljeno preko 120 mikrofona, dinamičkih i širokopojasnih, mnoštvo monitora. Doći će ljudi iz raznih krajeva, iz Splita, Beograda, Zagreba, putovat će satima te noći do Sarajeva, vjerojatno će biti umorni. Uzdamo se u njihovu snažnu volju. Perfektno ne može biti, jer u toj masi ne možemo tražiti perfekciju, ali sam uvjeren da će zvučati dobro. Svi su izuzetno motivirani za ovaj događaj i svrha svega je da on objedini što više ljudi. Mi glazbenici ćemo odahnuti tek kada sve to prođe."

Pjevanje nakon višesatnog noćnog putovanja

Prva zajednička proba bit će održana na sam dan papine posjete, u jutarnjim satima. 

"To je bio jedini mogući termin. Svi pjevači na stadionu moraju biti do osam sati kada počinje meditativni pretprogram. U sklopu toga, bit će održana tonska proba. Kao što znamo, Sveta misa počinje u 11 sati."

Velečasni Stanušić zaslužan je za koncipiranje muzičkog dijela mise. Bit će to kombinacija sakralnih i pučkih pjesama. Za detaljnu listu pogledajte ovaj link

"Nastojao sam da zadovoljim kriterije koje crkva preporuča po pitanju crkvene glazbe. Na prvom mjestu je gregorijanski koral, zbog svoje starine i ljepote. To je službeno pjevanje crkve koje je niklo još od samih njenih početaka i raslo s njom. Na drugom mjestu je polifonija, stara i nova. Na trećem mjestu je pučka popijevka koja je nikla u narodu i koja odražava našeg čovjeka, vjernika. Npr. pjesma Zdravo tijelo Isusovo - jedna prekrasna melodija čiji tekst odražava Evanđelje u malom, slike iz života Isusa. Na četvrtom mjestu je ono što će Danijel Žontar svirati, a to je sveta orguljska glazba, preludiji i korali", pojašnjava naš sugovornik. 

Poruka mira za sve nas 

Svečanost na Koševu nije prvi susret Marka Stanušića s papom. Kao što kaže, dirigirao je i 1997, prilikom dolaska Ivana Pavla II.

"Tada je bila drukčija situacija i bili smo prisiljeni ograničiti se samo na pjevače iz Sarajeva, njih oko 170. bilo je to drugo vrijeme, ljudi su se plašili doći u Sarajevo, i tada smo imali jedan malo teži program, jer smo pjevali jednu polifonu misu. A i tijekom posjete izmijenila su se, kako se to kaže, sva četiri godišnja doba, puhao je jak vjetar, bilo je sunca, susnježice, samo, Bogu hvala, nije bilo kiše. I to je bio jako lijep doživljaj. 

Na kraju, pitali smo profesora Stanušića šta njemu kao vjerniku, svećeniku, ali i građaninu Bosne i Hercegovine, znači posjeta pape Franje. 

"Mnogi krivo tumače da će nam odmah biti bolje. Papa ne donosi nikakvu ekonomiju, to zavisi od nas. Neće riješiti naše tekuće probleme. Ali donijet će malo mira! Motiv da živimo jedni pokraj drugih u miru, da ne gledamo jedni druge poprijeko... ako ništa drugo, mi ćemo ga dočekati kao prijatelja ove zemlje. Koliko vidim, to je papa koji nema dlake na jeziku, on je na strani malih, potlačenih. Pa evo, i ovo priznanje Palestinske države od strane Vatikana je jedan dobar znak da papa ne gleda ni tko je tko, ni kakve je vjere, ni kojem narodu pripada. Jednostavno, on je na strani ugroženih i obespravljenih. Želi i nas potaknuti da među sobom širimo više duha ljubavi i prijateljstva", zaključuje velečasni Stanušić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba 

Razgovarala: Vesna Andree Zaimović; Video: Faruk Zametica