Haris Pašović i 'Nadanje Srebrenica' na festivalu u Avignonu

Poznata bosanskohercegovačka glumica Irena Mulamuhić našla se u jednoj od najpotresnijih uloga u karijeri - ulozi srebreničke majke koja traga za sedam članova svoje porodice. Dvadeset godina nakon genocida u Srebrenici, njihovi posmrtni ostaci još nisu pronađeni. Na prestižnom teatarskom festivalu u Avignonu, Irena će svakog dana šest sati stajati u jednoj maloj sobi i čekati. Posjetioci će imati personalni susret sa ženom koja čeka svoje nestale i moći će osjetiti svu dubinu i tugu njenog svijeta. 

Ovo je samo jedan od tri segmenta multimedijalne predstave Nadanje Srebrenica, u produkciji sarajevskog East West Centra, koja će se od 11. do 18. jula neprekidno odvijati na Avinjonskom festivalu, jednom od dva najznačajnija teatarska festivala u Evropi.   

Radi se o novom autorskom projektu Harisa Pašovića, koji je osmislio zajedno sa svojim dugogodišnjim suradnicima, arhitekticom i scenografkinjom Ladom Maglajlić i grafičkim dizajnerom Enesom Huseinčehajićem.  

"U drugoj prostoriji, u prostoru povezanom s malom sobom u kojoj žena čeka, projicirat će se četrdesetominutni film Traganje koji smo snimili na mjestima zatočenja, egzekucija i masovnih grobnica muškaraca i dječaka iz Srebrenice 1995. Film prikazuje kako ta mjesta danas izgledaju, a radili smo ga s Institutom za nestale BiH, na tačnim lokacijama. Odatle posjetitelji idu u treću sobu - prostor DNK identifikacije žrtava. On pokazuje kako se ubijenim ljudima vraća njihov identitet", objašnjava Haris Pašović koncepciju projekta, u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Pitamo poznatog bh. redatelja šta za njega znači uvrštenje ove predstave u glavni program Avignona i kakav je širi značaj toga?  

"Avignon je jedan od dva najveća umjetnička festivala na svijetu. U taj divni grad na jugu Francuske dođe više od milion ljudi tokom festivala i gleda brojne umjetničke projekte. U jeku tog ljetnog bezbrižnog raspoloženja, odvija se jako ozbiljan glavni program. Mi smo dio tog programa u prostoru koji je samo srce Festivala, u Institutu Louis Pasteur. Dok se svijet kreće u svom šarenom obliku, kad gledalac uđe u našu galeriju, suoči se s jednim svijetom tragedije koja traje i danas. Ovo je prvi put da umjetnici i institucija iz BiH učestvuju u glavnom programu ovog Festivala koji je u Francuskoj pandan filmskog festivala u Cannesu. Mi smo mala zemlja i tu smo s odabranim projektima iz Francuske, Njemačke, Španije, SAD-a i Južne Afrike", kaže Pašović. 

Šta projekt Nadanje Srebrenica poručuje svijetu - pitamo autora.

"Mnogi mladi ljudi u Evropi, u svojim dvadesetim, nisu nikad čuli za Srebrenicu, a vjerovatno ni za druge krajeve svijeta gdje ljudi čekaju svoje nestale. Oni stariji gledaoci, pritisnuti drugim događajima: finansijska kriza, terorizam, Ukrajina, Grčka... potisnuli su i ono malo što su znali o Srebrenici. Bilo bi važno da gledaoci razumiju da je ključno da se žrtve pronađu, identificiraju i dostojanstveno, ljudski sahrane. U Srebrenici ima još 1.100 nestalih, u BiH 7.000. To je 7.000 porodica očajnih već 20 godina. Važno je da Institut za nestale BiH i Međunarodna komisija za nestale osobe u BiH, kao i slične institucije u drugim zemljama (Ruanda, Argentina, Čile, Bangladeš, Meksiko, Bolivija...) imaju potporu i istraju u svom časnom i teškom poslu. Pronaći i sahraniti pobijene ljude je minimum civilizacijekoju čovječanstvo mora održati", naglašava Pašović u razgovoru zaRadiosarajevo.ba.

East West Centar je jedini teatar s Balkana koji je učestvovao u glavnim programima dva najveća svjetska umjetnička festivala, u Edinburgu i Avignonu. 

Ovaj projekt prikazuje na dokumentarni, umjetnički i metafizički način epsku tragediju Bošnjaka iz Srebrenice. Kustosica projekta je prof. dr. Aida Abadžić Hodžić, stručni saradnici su istražitelji Instituta za nestale BiH,Amor Mašović, Sadik Selimović i Ismet Musić, a umjetničku saradnju pružili su Irma Saje i Vedad Orahovac. Producentski tim čine Christopher Yggdre, Haris Pašović, Ismar Hadžiabdić, Sylvain Cochard i Lejla Abazović.