FOTO: Znate li ko je bila Laura Papo Bohoreta?

Kulturni život Sarajeva između dva svjetska rata bio je veoma živ. Grad koji je predstavljao ogledalo suživota, riznicu različitosti, europski Jerusalem, doživljava kulturni preporod. 

Jedna od kulturnih djelatnica bila je Laura Papo Bohoreta (1891- 1942.), sefardska spisateljica i prosvjetiteljica. Ugled i popularnost je stekla i pozorišnim komadima koje je pisala na ladinu - jeziku sefardskih Jevreja koji su živjeli i još uvijek žive u Sarajevu. 

Svojim spisateljskim radom Laura Papo je htjela sačuvati od zaborava i potpune propasti one kulturne tekovine španskih doseljenika koje su s njima živjele, umirale i nestajale. 

U Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine večeras je na svečanoj promociji predstavljena Publikacije rukopisa Laure Papo Bohorete iz fondova Historijskog arhiva Sarajevo.

Knjigu su pred velikim brojem gostiju predstavili v.d. direktor Historijskog arhiva Sarajevo mr Sejdalija Gušić, doc. dr Edina Spahić sa Odsjeka za romanistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, umirovljeni profesor David Kamhi, ambasador Kraljevine Španije nj. e. Juan Bosco Gimenez Soriano, te Ana Cecilia Prenz Kopušar sa Univerziteta u Trstu.

Jedan od razloga što je ova zaostavština, iako vrijedna, čekala na objavljivanje cijele 54 godine, jeste jezička barijera, pisana je jevrejsko-španskim (judeo-espanjol) jezikom, rečeno je na promociji.

Španski ambasador u BiH Juan Bosco Gimenez Soriano, jedan od promotora, rekao je za autoricu da je jedna od najznačajanijih predstavnica hispanske kulture na Balkanu i naglasio da njena književnost svjedoči i o kulturnoj tradiciji sefardskih Jevreja u Sarajevu te o bogatom kulturnom nasljeđu jevrejske zajednice u BiH.

Profesor David Kamhi, kao i drugi promotori, naglašava ulogu obitelji a posebno figuru žene-majke kao čest fokus u Laurinom literarnom obraćanju.

"Od tri najavljena toma, prvi donosi rukopise dramskih djela. Objavljivanje drame Esterka u digitalnoj verziji 2012. godine, najpoznatije i najizvođenije od svih, dalo je odlučujući poticaj realizaciji projekta, s porastom svijesti o potrebi studioznijeg bavljenja cjelokupnim dramskim opusom ove autorice, čuvarice i promotorice tradicionalnih vrijednosti sefardske zajednice u Bosni, kojoj je i sama pripadala", naglašava Kamhi.

Prvi svezak koji otvara seriju od tri planirane knjige čine upravo dramski tekstovi čiji će dragocjeni rukopisi napokon prestati biti puka arhivska građa i ekskluzivni predmet zanimanja rijetkih istraživača, znalaca judeošpanjolskog (sefardskog) jezika, te postati dio javnog kulturnog dobra, rekao je također.

Digitalnu formu prvog toma Laurinih rukopisa, direktor Historijskog arhiva Sejdalija Gušić najavio je za period odmah nakon promocije.

Objavljivanje je realizirano u projektu obilježavanja 450 godina od dolaska Sefarda u BiH.

Rukopisna građa Laure Papo Bahorete su eseji, dramski tekstovi, slike o običajima, zbirke romansi. Gotovo cijelog života sakupljala je veliki broj španskih romansi iz daleke prošlosti, koje se početkom 20. vijeka nisu više mogle čuti u Španiji jer su tamo nestale, ali su pjevane i govorene u Bosni.

Njena studija La Mujer Sefardi de Bosna (Sefardske žene u Bosni) prva je na svijetu kulturografska i etnografska knjiga o sefardskoj ženi.

Historijski arhiv Sarajeva je objavilo ovo izdanje digitaliziranih rukopisa Laure Papo Bohorete u saradnji sa ambasadom Kraljevine Španije i Filozofskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu. 

Iz Bohoretinog života: 

Kćerka Jude i Estere Levi u Sarajevu je provela čitav svoj život. Godine 1911. udala se za Danijela Papu i u braku dobila dva sina: Leona i Kokija. Na samom početku rata, 1941. godine, oba su joj sina ustaše odveli u Jasenovac. Slomljena tugom i brigom, Laura Papo Bohoreta se razbolila i umrla u sarajevskoj bolnici 1942. godine. Nije znala da su joj sinove ustaše ubile već na putu prema logoru. Bila je književnica i prevoditeljica, a ističe se njen rad na istraživanju prošlosti sefardske bosanske žene. Njena studija La Mužer Sefardi de Bosna (Sefardske žene u Bosni) predstavlja prvu na svijetu kulturografsku i etnografsku knjigu o sefardskoj ženi. Taj dragulj kulturno-historijskog naslijeđa u BiH reizdan je 2005. (izdavačka kuća Connectum) u prijevodu prof. dr. Muhameda Nezirovića.

"Glumci-amateri okupljeni u dramskoj sekciji »Matatje« sa velikim entuzijazmom pripremali su njena djela. Sa njima Bohoreta sarađuje, a često, oblikujući pojedine likove, neke uloge piše za određenog glumca. Tako jednom od najtalentovanijih i najpopularnijih glumaca, tumača karakternih uloga u njenim pozorišnim djelima posvjećuje svoj pozorišni komad Renado, mi nuera grande ovim riječima: "Šalomu Danitiju koji umije da zasmije i da rasplače sarajevsku publiku i kojeg mnogo volim. Bohoreta, 1933. godine." (odlomak iz Spomenice - 400 godina od dolaska Jevreja u Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo, 1966.)

Iz recenzija Publikacije rukopisa Laure Papo Bohorete:

"Djela iz zaostavštine Laure Papo Bohorete zainteresovala su po drugi put sefardologe koji su proučavali jevrejsko-španski jezik i književnost, 1962 g. nakon što je u beogradskoj štampi pisalo da se ista djelomično nalaze u Historijskom arhivu Sarajevo i kod njene nećake Gordane Kujić u Beogradu. Prvi put su između dva Svjetska rata o njoj pisali poznati sefardski filolozi i kritičari, uglavnom u jevrejskoj štampi i to: dr Kalmi Baruh, dr Samuel Kamhi, dr Samuel Romano, na jevrejsko-španskom (judeo-espanjol) jeziku, što zbog jezičke barijere nije bilo dostupno široj publici. Luna - Laura Papo rođena Levi, je bila prvorođena kćerka (Bohoreta), Jude Leona Levija i majke Estere, 15. marta 1891. u Sarajevu. Od 1900 g. do 1908 g. porodica je živjela u Carigradu. Nakon toga sve do 1942 g. kad je umrla skrhana bolom zbog smrti oba sina u ustaškom sabirnom logoru u Jasenovcu, živjela je u Sarajevu. Govorila je moderni španski, francuski, te djelomično engleski i turski i naravno judeo-espanjol. Posebno je važno da je tokom skoro cijelog života sakupila veliki broj španskih romansi iz daleke prošlosti koje se početkom 20.og vijeka više nisu mogle čuti u Španiji, jer su tamo nestale, ali su se pjevale i govorile u Bosni." (prof. David Kamhi) 

"Projekt Digitalizacija i publikovanje ličnog fonda Laure Papo Bohorete konačno je dospio do prve etape svoje realizacije. Od tri najavljena toma, ovaj prvi donosi rukopise dramskih djela Laure Papo Bohoreta. Objavljivanje drame Esterka, Ritrato social de nuestros dias en tre actos (1930), u digitalnoj verziji 2012. godine, najpoznatije i najizvođenije od svih,  dalo je odlučujući poticaj realizaciji pomenutog projekta, s porastom svijesti o potrebi studioznijeg bavljenja cjelokupnim dramskim opusom ove autorice, čuvarice i promotorice tradicionalnih vrijednosti sefardske zajednice u Bosni, kojoj je i sama pripadala. Prvi svezak koji otvara seriju od tri planirane knjige, čine upravo Bohoretini dramski tekstovi, čiji će dragocjeni rukopisi napokon prestati biti puka arhivska građa i ekskluzivni predmet zanimanja rijetkih istraživača, znalaca judeošpanjolskog (sefardskog) jezika, te postati dio javnog kulturnog dobra. Tek činom objavljivanja, oni se punopravno upisuju u tradiciju ne samo sefardske, ne samo bosanske, nego i znatno šire književne i općenito kulturne tradicije ovih prostora. Stoga je izlišno i govoriti o značaju objavljivanja ovih rukopisa, ali i cjelovite realizacije projekta, o čemu svjedoči sve veći interes istraživača za iznimno bogatu povijest Sefarda u Bosni." (prof. dr Vesna Kreho) 

Pratite forum portala Radiosarajevo.ba - registrirajte se, komentirajte, predlažite teme!