Đemal Memagić za Radiosarajevo.ba: Zašto sam svoju načelničku plaću odlučio davati studentima

Načelnici općina u Bosni i Hercegovini "potrošili" su više od pola mandata koje su osvojili na proteklim lokalnim izborima. Još jedna godina je preostala do kraja mandata koje su osvojili 2012. godine.

U nastavku vam predstavljamo načelnika Općine Olovo Đemala Memagića. 

U intervjuu za naš portal, Memagić govori koji su to prioriteti njegove administracije, s kojim se izazovima suočava, te o odluci da svoju platu daje studentima.

Razgovarala: Sanja Šabanadžović, Radiosarajevo.ba

"Kada sam izabran za načelnika Olova prvo sam se posvetio uvođenju reda u samoj Općini. 

Zaustavio sam neprofesionalan odnos prema radnom mjestu, te pokrenuo društveno angažovanje svih. Jedan od najznačajnijih projekata je popravljanje fasada na lokalnim zgradama. Da bi što prije završio taj projekat dogovorili smo da podjednako u tome učestvuje Općina, firme koje održavaju zgrade i građani. Vrlo brzo su nekadašnje sive zgrade obojene veselim bojama. 

Pogledajte kako smo uredili grad. Istina, već smo ga jednom bili sredili, međutim, desile su se majske poplave iz 2014. godine. No, nije nas spriječilo da krenemo ispočetka", kaže na početku razgovora za Radiosarajevo.ba načelnik Memagić. 

Uveden je sistem participacije građana u projektima. Nekada je uz samu magistralu stajao niz zgrada sa otužnim fasadama i drvima za loženje razbacanim ispred njih. Sazvani su vlasnici stanova i firme koje održavaju stanove i ubrzo je počela realizacija projekta.  

"To sam uradio i sa mnogim drugim projektima, jer samo tako možete ljude natjerati da čuvaju ono što se uradi. Obnovili smo gradsku tržnicu i preuzeli rukovođenje njome, zajedno sa Komunalnim preduzećem. Rezultat je takav da su sada godišnji prihodi od tržnice 90 hiljada KM, a ranije su kada je njome rukovodilo samo Komunalno, iznosili jedva 17 hiljada. Isto smo uradili i sa hotelom Aquaterm, u koju smo uložili 900.000 KM. Sada taj hotel prihoduje više za tri mjeseca nego što je prije za godinu dana. 

U hotelu namjeravamo zaposliti još 12 ljudi i sada on liči na mjesto u kojem će ljudi poželjeti da odsjednu. Trenutno je u izgradnji i sportska dvorana, potpuno smo obnovili dva mosta, sredili smo gradsku i prigradsku rasvjetu, vodovod za prigradska naselja. Dosta toga smo uspjeli srediti sa malo sredstava i malo volje. Ljepotu čine male stvari," dodaje Memagić.

Započeti su projekti koji imaju budućnost, kao što su: banjsko-rekreativni centar koji treba napraviti da bi se više ljudi privuklo zbog turizma, rudnik koji treba početi da radi, te drvno-prerađivačka industrija po kojoj je Olovo bilo prepoznatljivo. Isto tako, radi se u dijelu poljoprivrede kao što je malinarstvo i stočarstvo. 

Olovo i Tešanj su jedine dvije općine u Federaciji koje bilježe rast zaposlenosti. Mislim da kada bismo zaposlili još 350 do 400 ljudi, ne bismo više mogli govoriti o nezaposlenosti u Olovu

"Ljudi moraju vjerovati u sebe i u to da se nešto može promijeniti. Trebaju se pitati šta je do mene i šta mogu uraditi. Olovo radi na tome pa smo tako u okolnim selima zasijali zemlju, podigli plastenike i kupili stoku. Ne trebamo se okretati od zanata i moramo uskladiti tržište rada i radne snage. Privatni biznis treba da bude glavni pokretač privrede. Osim toga, smatram da je Olovo jedna od najuređenijih Općina u Bosni i Hercegovini i da upravo zbog izgleda i prirodnog bogatstva kojim obiluje predstavlja za potencijalne investitore pun pogodak. 

Naravno, da to ne bi ništa moglo da uspije bez općinske administracije. Nastojimo da što efikasnije i bolje riješimo zahtjev stranke što podrazumijeva i saradnju sa višim nivoima vlasti.

Dakle, dosta toga se doprinosi da Olovo nastavi jedan fini trend koji smo započeli 2012. godine. Trenutno u Olovu vlada pozitivna atmosfera koju smo definitivno potakli. 

Napredak se osjeti, naročito kada je u pitanju privreda. Olovo prestaje biti grad sivila.

Potencijali općine Olovo u šumskom bogatstvu su veliki s obzirom da je 70 posto područja naše općine prekriveno šumom. Šuma svake godine ima prirast, i obnavlja se. Ako se ispravno bude vršila sječa, naše bogatstvo može dugo potrajati", pojašnjava načelnik koji je između ostalog i član Radne grupe za izradu Zakona o šumama FBiH ispred Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. 

Naknada za korištenje šumskog bogatstva, koja je prirodni resurs lokalne zajednice, ako se usvoji ovaj zakon će biti manja za općine, a obračunavat će se ‘s panja’, a ne od ukupnog prometa.

"To je neprihvatljivo kao i brojne druge odredbe kojima se minimizira nadležnost lokalne zajednice. Federacija će prigrabiti vlasništvo nad šumskim zemljištem, kantoni će dobiti mogućnost da, posredstvom šumsko-privrednih društava, vrše eksploataciju, dok se općine isključuju iz upravljanja šumama. Mora se stati u kraj devastaciji šuma na području Olova, a i šire, koja sa sobom nosi ogromne ekonomske i ekološke posljedice, kao i nedostatak pitke vode na izvorištima", poručuje naš sagovornik.

Na području Općine Olovo djeluju: Fudbalski klub Olovo, Odbojkaški klub Olovo koji bilježi jako dobre rezultate na kantonalnom nivou, Taekwondo klub Olovo - državna prvakinja je građanka Olova Fatima Bjelić, a izuzetne rezultate u atletici je ostvario i Samir Hodžić seniorski državni prvak u skoku uvis. 

"Imajući u vidu ograničena budžetska sredstva sa kojima Općina Olovo raspolaže, osigurali smo u okviru svojih mogućnosti, sredstva u budžetu Općine Olovo za transfer klubovima i podršku sportistima. 

Raduje me činjenica što je nedavno pokrenuta inicijativa registrovanja biciklističkog kluba Olovo od strane omladinaca Olova.

Želim naglasiti da su u toku majskih poplava 2014. godine, mladi ljudi cca 18-28 godina iskazali spremnost, požrtvovanost i hrabrost u pružanju pomoći ljudima koji su bili zarobljeni u svojim domovima. Spomenuti omladinci/volonteri su članovi Kajak kanu rafting kluba Olovo i povjerene zadatke obavili su efikasno i profesionalno. 

Penjačka sekcija koja djeluje u okviru Planinarskog društva Smolin se šest sati prije plavnog talasa stavila na raspolaganje OŠCZ i bili su angažovani na evakuaciji stanovništva iz poplavljenih objekata.

Moja želja je da se takvim mladim ljudima koji su učestvovali u odbrani svoga grada pomogne", govori Memagić. 

Jedan od načina je stavljanje na raspolaganje načelničke plaće svaki mjesec u svrhu stipendiranja učenika i studenata i omogućavanje volontiranja u Općini Olovo i zapošljavanja u privrednim društvima na području Olova, zatim izgradnja sportske dvorane, doma kulture i gradskog muzeja. 

"Ja sam rano ostao bez oca, sa samo 14 godina, a iza mene su bile dvije mlađe sestre i brat, tako da sam, u neku ruku, kao najstarije muško u kući, u to doba postao i roditelj. Rano sam se počeo brinuti za njih i uvijek sam želio da nam neko pomogne da se odškolujemo. 

Zbog nedostatka finansija, a ne zbog nedostatka želje i volje, ni sam nisam uspio dovršiti školovanje o kojem sam sanjao. Danas, kada imam svoju kompaniju, kada sam u stanju osigurati plaće za 950 radnika, nemam potrebe uzimati plaću načelnika, niti bilo šta drugo što drugi uzimaju. Također, preusmjeravam lična sredstva za humanitarne svrhe. Ne pitam ko su ta djeca koja dobiju stipendije, koje je njihovo ime, iz kojeg su sela, samo mi je stalo da se školuju. Jedino što od njih tražim je da i oni nekada nekome pomognu. Ništa mi više ne treba. 

Svake godine raspišemo konkurs i prioritet imaju oni koji se školuju za deficitarna zanimanja za lokalnu zajednicu i naravno najbolji učenici, odnosno studenti. Do sada sam za stipendije dao oko 75 hiljada maraka. U 2013. stipendirao sam pet studenata i deset učenika. Visina stipendija za studente je iznosila 170 KM, a za učenike 120 KM. Te prve godine nije se prijavilo dovoljno kandidata, jednostavno zbog toga što ljudi nisu vjerovali u moje predizborno obećanje. 

A kada su vidjeli da ga ja ispunjavam, iduće, 2014. godine, puno više mladih se prijavilo. Tada je stipendiju dobilo 17 studenata i 40 učenika. Učenici su jednokratno dobili po 400 KM, a studenti po 500 KM. Lani je dodijeljeno 99 stipendija i to 77 za učenike i 22 za studenta, i to tako da su učenici dobili po 200 KM jednokratno, a studenti 400 KM", poručuje načelnik Memagić.