Bojan Kalnić: Grad sveden na tržne centre

Bojan Kalnić je mladi dizajner iz Sarajeva. Apsolvent je produkt-dizajna na Akademiji likovnih umjetnosti, a proslavio se dizajnom pješačkog mosta koji će se izgraditi ispred ALU.

Radiosarajevo.ba: Možeš li nam reći nešto više o mostu kod ALU, budući da te on i proslavio?
Bojan Kalnić: Da, na konkursu objavljenom za izradu mosta, moje kolege Amila Hrustić, Adnan Alagić i ja, osvojili smo prvo mjesto. Nažalost, taj most, iako je bio prilično zapažen kod nas, još uvijek nije napravljen. Gradnja tek počinje, ali ušao je u knjigu Restart - o arhitekturi u BiH u zadnjih 20 godina, te je izašao u časopisu A10, jednom o najjačih evropskih časopisa za dizajn i arhitekturu. Most je bio prilično iznenađenje za sve koji su ga vidjeli – zbog svog neobičnog izgleda. Htjeli smo da napravimo neki novi simbol grada, budući da istraživanja govore da se turisti u Sarajevu zadržavaju jedan do dva dana i nemaju šta da vide. Mislim da je potrebno što više zanimljivih objekata i sadržaja te da je taj urbani dizajn jako bitan, a da kod nas nije gotovo nikako zastupljen. Grade se samo tržni centri. Taj most i dizajnerski i konstruktivno još nigdje nije viđen niti napravljen. Slali smo ga i u Institut za izgradnju mostova i puteva u Minhenu, koji je najveći u Evropi, i oni su se iznenadili jer nisu nikada vidjeli tako nešto.

Radiosarajevo.ba: Bavio si se i iluminacijom ulica, o čemu se zapravo radi?
Kalnić: Da, to smo radili kao čitava klasa u okviru nastave na Akademiji. Konkretno smo radili prijedlog za iluminaciju Ferhadije i Titove ulice. To je svakako jedan od velikih problema u našem gradu. Kod nas je još uvijek stara rasvjeta koja troši mnogo energije. Postoji i pojam koji se zove „zagađenje svjetlom“, gdje se jako veliki dio energije i svjetla ispušta u atmosferu, a nema stvarnog efekta. To čak i rastjeruje ptice, što dovodi do povećanja broja insekata, što je pravi problem u velikim gradovima. Mi smo napravili prijedlog za jeftiniju i funkcionalniju bijelu rasvjetu, s tim da se radi o velikom projektu i pitanje je da li će se i kada izvesti. Jednog dana će svakako morati.

Radiosarajevo.ba: Šta se podrazumijeva pod modernom iluminacijom ulica i mostova?
Kalnić: Cilj je da se maksimalno iskoristi svjetlo bez gubljenja energije. Kada se uzme period od nekoliko godina - gube se milioni i milioni na energiju koja uopće nije potrebna, a ulice i dalje nisu dovoljno osvijetljene. Stara rasvjeta je jako nefunkcionalna. Može vam se desiti da u centru grada stojite na tri metra od neke osobe, a da je ne prepoznate. Pored toga, stavljena je i na fasade objekata – što uništava arhitekturu, a dovodi do preosvjetljenja nekih dijelova dok druge ostavlja u tami. Nova rasvjeta u gradu bi se čak isplatila za svega nekoliko godina (neke firme su bile i spremne da je daju besplatno), a izgubile bi se i mračne zone. Potrebno je da grad izgleda lijepo noću i da se vide svi ti objekti. Čak, sa pravilnim osvjetljenjem, mogu izgledati ljepše nego po danu. Ideja je da se tako naglase sve lijepe stvari na objektima i sugeriše na neke stvari koje inače možda i ne bismo vidjeli. U centru Sarajeva ima toliko zanimljivih skulptura na objektima koje ljudi vjerovatno nisu nikada ni zapazili. Naša ideja je bila da se postave sajle koje bi rasvjetu držale iznad ulice. Tako ne bi bila na fasadama, niti bi ulazila ljudima u stanove.

Radiosarajevo.ba: Čime se još baviš, pored dizajna?
Kalnić: Fotografijom, u okviru nastave na Akademiji izlagao sam na Prvom studentskom svjetskom bijenalu fotografije u Novom Sadu. Fotografija mi dođe kao honorarni posao. Što se ostalih vidova umjetnosti tiče – dizajn je jedini preostali vid tog kulturološkog diskursa da je spoj svih ostalih oblika umjetnosti. Ostale umjetnosti polako gube svoj značaj i sve nekako prelaze u dizajn. Tako je dizajn istovremeno i video-art, konceptualna umjetnost, skulptura i slika. Nemoguće se kvalitetno baviti dizajnom, a da se ne dotakne i drugih umjetnosti.

Radiosarajevo.ba: Izlagao si i na sajmu Interio?
Kalnić: I to je bilo u okviru nastave na Akademiji. Izlagali smo svoje studentske radove, uglavnom stolove i stolice. To je bilo prošle godine, a ove godine sam učestvovao na konkursu na temu „recesijski namještaj“. To je ipak bilo samo u vidu plakata, radove nismo napravili. Težio sam da napravim stolicu sa minimalnim brojem elemenata. To je stolica na tri noge sa jednakim centralnim dijelom i naslonom, bez spojeva te se sve svodi na uglavljivanje. Moguće je sastaviti i rastaviti za svega nekoliko minuta, a jednostavna je i za proizvodnju.

Radiosarajevo.ba: Koje svoje radove izdvajaš od ostalih?
Kalnić: Osvojio sam nagradu za dizajn suvenira na konkursu Općine Novi Grad. Tu sam na temu Grad na dlanu napravio drvenu ruku sa konturom grada, koja može da se otvara i zatvara. Izdvojio bih još jedan rad sa akademije – tzv. Kljun. Uzeo sam temu dizajna iz prirode ili biomimetike, koji je prilično nezastupljen, a ustvari je jedan od vidova dizajna koji će se sve više širiti u budućnosti. Uzeo sam za model pticu, koja sa svojim kljunom može da uzima i tečnu i čvrstu hranu, pa čak i razbija neke čvrste objekte. Tako sam napravio neki vid zamjene za kompletan escajg. Vrlo je praktičan za izlete ili neke situacije gdje morate da stojite i ne možete da koristite cijeli escajg.

Radiosarajevo.ba: Ima li budućnosti za mlade dizajnere u iluminaciji ulica i objekata?
Kalnić: Svakako. Trenutno je malo pažnje obraćeno na to, ali u svijetu su gotovo svi veći gradovi prešli na modernu rasvjetu. I Sarajevo će neminovno jednog dana morati da pređe, čim se društvo malo razvije. Dizajn ipak zavisi od razvoja društva. Kada društvo dođe na malo višo nivo, počet će i da se radi kompletna obnova urbanog dizajna.