Zavirite u tajne odaje Narodnog pozorišta Sarajevo

Jedna od najljepših građevina u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, zgrada Narodnog pozorišta Sarajevo, izgrađena je prema projektima češkog arhitekte Karla Paržika 1897. godine.

Prema podacima koji se mogu pronaći na službenim stranicama Kuće na Obali, današnja zgrada Narodnog pozorišta Sarajevo otvorena je 2. januara 1899. godine i tada je bila u funkciji zgrade Društvenog doma.

Kako navodi Mirela Latić, početak rada Narodnog pozorišta Sarajevo vezuje se uz dva datuma: 27. novembar 1920. kada je Pozorište održalo svoju prvu predstavu u Tuzli u hotelu Bristol: Šantićevu Hasanaginicu i Jedva steče zeta Labiša i Mišela, i za zvanični početak rada i otvaranje prve sezone u adaptiranoj zgradi Društvenog doma, 22. oktobar 1921. godine.

Trending

Svi amandmani na Izborni zakon BiH koje je nametnuo Schmidt stupili na snagu

Danas je Narodno pozorište Sarajevo centralna i najznačanija teatarska kuća u Bosni i Hercegovini,  u okviru koje djeluju Drama, Opera i Balet, a pod istim krovom nalazi se i Sarajevska filharmonija.

Dodajmo i da je zgrada Narodnog pozorišta Sarajevo u septembru 2008. godine proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

13.01.24. 08:00

Dino Mustafić: 'Sa filma me možda možete otjerati, a iz pozorišta ćete me samo iznijeti'

Većina posjetitelja najstarije teatarske kuće u Bosni i Hercegovini upoznata je sa izgledom dvorane u kojoj se održavaju predstave, koncerti, svečane akademije, komemoracije, ali i filmske projekcije tokom trajanja Sarajevo Film Festivala, no mali broj građanki i građana Sarajeva imala je priliku zaviriti u tajne odaje Narodnog pozorišta Sarajevo.

Za fukcionisanje Nacionalne kuće potrebno je mnogo toga, a ekipa portala Radiosarajevo.ba ušla je u prostorije u kojima se odvija magija i čuva pravo blago.

Kako smo saznali, u Narodnom pozorištu Sarajevo čuva se više od 10.000 kostima, a prema kazivanju uposlenika najstariji kostim kojim se mogu pohvaliti datira iz 1960. godine i dio je baletne predstave Giselle.

U muškoj i ženskoj garderobi teško je izdvojiti kostime koji su najljepši, ali kako nam kažu uposleni, njihove simpatije imaju oni iz baletne predstave Sjećaš li se Dolly Bell i drame Hasanaginica. Dodaju da Narodno pozorište Sarajevo ima i klasični fundus u kojem se čuvaju stari kostimi, koji se mogu posuditi ako neko pošalje dopis ili za potrebe neke nove predstave.

Zavirili smo i u pozorišnu arhivu u kojoj su smještene monografije, teatrografije, biografije, dramski tekstovi koji su nekad izvođeni na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, nagrade koje je osvojila najstarija teatarska kuća u BiH, fotografije, plakati i afiše.

Zanimljivo je da se Kuća na Obali može pohvaliti i jednom od najstarijih biblioteka u našoj zemlji. Na ovom mjestu vjerno se čuvaju dokumenti nastali 1920. godine, a neki su čak pisani i rukom.

Knjižna građa čuva se u posebnim uslovima, a biblioteka Narodnog pozorišta uz Parlamentarnu skupštinu, Gazi Husrev-begovu biblioteku, Akademiju scenskih umjetnosti i Biblioteku za slijepa i slabovidna lica spada u specijalne biblioteke.

Uposleni nam otkrivaju da stol u sredini biblioteke služi za čitačke probe kad se radi na novoj dramskoj predstavi, a u ovoj prostoriji za vrijeme Sarajevo Film Festivala održava se press cliping.

Posjetili smo i dvije krojačnice (mušku i žensku op.a.) Narodnog pozorišta u kojima se kroji, šiva, priprema kroj u odnosu na kostimografa tj. potrebe predstave i vrši proba.

Izdvojit ćemo da je četvero krojača za potrebe opere Madama Butterfly za dvadeset dana sašilo čak 47 kompleta.

Zavirite u tajne odaje Narodnog pozorišta Sarajevo
(VIDEO) @NPSarajevo pic.twitter.com/1CrmC5aZV8

— Radio Sarajevo (@radiosarajevo) February 27, 2024

I na kraju, stigli smo i do muškog i ženskog šminkeraja. Osim zavidnog arsenala šminke, ovdje se nalaze maske, vlasulje i perike. Važno je dodati da bez šminke, kostima , svjetla i scenografije nema predstave, tako da su šminkeri jedan od fundamentalnih dijelova predstave.

Prije nego vas pustimo da uživate u fotogaleriji portala Radiosarajevo.ba i tajnim odajama najstarije teatarske kuće u Bosni i Hercegovini, dugujemo jedno veliko hvala uposlenima u Narodnom pozorištu Sarajevo koji su nas pustili u svoj čarobni svijet.