Stogodišnjica Narodnog pozorišta Sarajevo uz hommage Tvrtku Kulenoviću

Tvrtko Kulenović, jedan od najvećih intelektualaca Bosne i Hercegovine, književnik i teoretičar, akademik i predvodnik napredne misli, centralna je figura predstave kojom će zvanično započeti obilježavanje 100-godišnjice postojanja Narodnog pozorišta u Sarajevu. 

Predstava To nikad nigdje nije bilo za polazište ima Kulenovićev postmodernistički roman "Istorija Bolesti" pisan tokom opsade grada. Redatelj Dino Mustafić i dramaturg Darko Lukić predvode autorsko-glumački tim koji je u nastanak predstave utkao značajnu kulturnu ostavštinu Tvrtka Kulenovića i pojedinačna osobna iskustva. 

Sve je spremno za premijeru predstave To nikad nigdje nije bilo koja je najavljena za subotu 27. februar, potvrđeno je na današnjoj konferenciji za medije. Direktor Narodnog pozorišta Izudin Bajrović istaknuo je kako je prdstava rađena u veoma specifilčnim uslovima pandemije: 

"Imali smo izbor, da li da čekamo neka nova vremena, ili da pokušamo da radimo. Mi smo se opredijelili za ovo drugo. Osjećamo obavezu da stogodišnjicu obilježimo dostojanstveno na način kako to priliči pozorištu. Predstava je rađena po roman koji, između ostalog, postavlja i pitanje ima li smisla baviti se umjetnošću u situacijama kao što su opsada Sarajeva, smrt, razaranje i ubijanje, ili u uslovima kao što je pandemija koronavirusa, odnosno COVID-a -19. 

Odgovor je, čini mi se, vrlo jednostavan. Umjetnik se organski bavi umjetnošću i mora se baviti umjetnošću, bez obzira na uslove u kojima se trenutno nalazi. Pitanje je da li okolina odobrava. I, sada pitam, da li okolina odobrava ovo što mi radimo. Neko ovo smatra društveno prihvatljivim i neko smatra drušveno neodgovornim. Naš odgovor je da mi samo radimo ono što nam je posao i što jedino znamo da radimo i ono za šta se ne pitamo ima li smisla, nego jednostavno, to je potreba. Očekujemo da je to potreba i ljubitelja pozorišta i pozorišne umjetnosti", izjavio je Bajrović

Na ovaj način, Narodno pozorište Sarajevo kao krovna teatarska kuća uprizorit će svojevrsni umjetnički hommage Kulenoviću koji je kao dramaturg ostavio i svoj pečat u historiji ove institucije, ali je i njegova profesorska katedra na Filozofskom fakultetu i drugim visokoškolskim ustanovama u Sarajevu oblikovala mnoge sudionike teatarskog i kulturnog života zemlje. Jedan od njegovih studenata je i redalj predstave, Dino Mustafić: 

"U ovim pandenmiskim okolnostima, svaka premijera je podvig, jedan trijumf života. Ova drevna umjetnost je značajna i u najekstremnijim situacijama kao što je pandemija, globalna pošast koja je donijela novo iskustvo čovječanstvu. Išli smo sa digitalnim predstavama, bili smo u sferi virtuelnog, i ponovo smo se vratili pred publiku, gdje jedino odsjetimo da imamo smisla.

Ova predstava je svojevrstan pozorišni esej o umjetniku u hronici ratnih zbivanja. Ovo je predstava i o bolnim, individualnim gubicima. Mislim da smo napravili predstavu koja će zaintersovati publiku, zato što smo pravili priču o univerzalnom vremenu, a to je kada ono stane, kada vidite da vrijednosti u koje ste vjerovali isčezavaju, jer su napadnuti destrukcijom, razaranjemi silom. Ima mnogo analogija zašto smo uzeli ovaj tekst za ovo vrijeme", naglasio je Mustafić. 

Uloga Tvrka Kulenovića u predstavi je povjerena Slavenu Vidaku: 

"Radeći na ovoj predstavi sam preživio sve te sarajevske trenutke, i proživljavam ih još uvijek svaki put na probi. Nadam se da će tako biti i na svakoj predstavi. Vrlo emotivno, veliki posao smo uradili svi u ansamblu. Zahvaljujem se svim kolegama. Nezgodno mi je kad neko kaže da igram glavnu ulogu jer zaista ovo nije glavna uloga. Sve ljude koje vidite na sceni, glume glavne uloge. U to ćete se uvjeriti već u subotu", rekao je Vidak. 

Dramaturginja i glumica u predstavi Vedrana Božinović ističe kako je roman jako potresan i veoma ličan.

"Upravo ta intimnost ispovijesti je to što vas drži da ga ne ispuštate. Mi jesmo radili pod maskama mjesec i po dana, ali ja se ne sjećam takvog intimnog procesa u Narodnom pozorištu, u kojem je svako od kolega i kolegica donosio svoje vlastite ispovijesti jer je to na liniji materijala kojim smo se bavili", otkriva Vedrana Božinović.  

Ulaznice za premijeru, najavljenu u subotu 27. februara, rasprodane su, Stoga na vrijeme nabavite ulaznice za prvu i drugu reprizu koje su najaljene 3. i 15. marta.