"Periphery Art 2024": Asim Đelilović otvorio izložbu u Umjetničkoj galeriji BiH

0
Radiosarajevo.ba
"Periphery Art 2024": Asim Đelilović otvorio izložbu u Umjetničkoj galeriji BiH
Foto: N.G./Radiosarajevo.ba / Izložba Asima Đelilovića "Periphery Art 2024"

U Umjetničkoj galeriji BiH večeras, 13. aprila u 20 sati, otvorena je izložba "Periphery Art 2024"-autora Asima Đelilovića.

Ovaj cijenjeni bosanskohercegovački dizajner i umjetnik, inače redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, o fenomenu "periferne umjetnosti" govrio je već u svojoj istoimenoj knjizi te kroz izložbu, realiziranu u UGBiH 2022. godine.

Riječ je inače o autoru koji oporu, gorku, a često i bolnu realnost, umjetničkim sredstvima prevodi u artefakt-autentični umjetnički iskaz koji postaje čin protesta ili upozorenja.

Putujtete kroz Hrvatsku? Pred Zagrebom se stvorila kolona od tri kilometra

Putujtete kroz Hrvatsku? Pred Zagrebom se stvorila kolona od tri kilometra

Povodom otvaranja Đelilovićeve nove postavke, ponovo u okrilju njegovog  prepoznatljivog "kriričkog" umjetničkog izraza, sociologinja kulture prof.dr. Sarina Bakić je napisala sljedeće:

"Izraz 'periferno' u umjetnosti se odnosi na kontekstualni okvir ili perspektivu koji se fokusira na istraživanje i preispitivanje tradicionalnih, ustaljenih normi, struktura moći i dominantnih narativa. U savremenom sociološkom kontekstu, razmatranje koncepta periferije s aspekta umjetnosti i umjetničkog djelovanja jeste izrazito relevantno i intrigantno stavljajući u fokus dinamičnu interakciju između umjetnika, umjetničkog djela i različitih društvenih konteksta.

Donesi pravu odluku: Dani otvorenih vrata na Akademiji likovnih umjetnosti

Donesi pravu odluku: Dani otvorenih vrata na Akademiji likovnih umjetnosti

Đelilovićeva 'periferija', u svim njegovim konceptima koji su pred nama i ovaj put, a koji nam pokazuju Đelilovićevu moć vizualne percepcije, istančanu, intuitivnu moć uočavanja onoga što većina ljudi ne može percipirati konstantno reflektira društvo u kojem nastaje baveći se širokim rasponom tema poput socijalne nepravde, ratova, savremene kulture nasilja, ekonomske nejednakosti, ljudskih prava, alijenacije pojedinca od drugih, društva, alijenacije od samog sebe.

U srži umjetnikovog karaktera jeste da sebi postavlja pitanje o smislu egzistencije. Asim Đelilović, svojom specifičnom igrom putem umjetničkog izražavanja to pitanje sebi neprestano ponavlja, i gotovo uvijek na drugačiji način zbog konstantne izražene borbe između onoga što danas Čovjek jeste i onoga što bi trebalo da bude. Upravo ovakav Đelilovićev konceptualni okvir postaje relevantna rekapitulacija postavljenih pitanja i datih nam odgovora na pitanja smisla ljudske egzistencije danas. Bitno je, međutim, da se u pregrštu odgovora na razna pitanja nazire jedna opšta vrijednost, vrijednost humanizma.

Đelilović svojim umjetničkim izrazom nudi alternativne perspektive i narative koji se razlikuju od onih koji preovladavaju u samom 'centru' umjetnosti pa i kulture uopšte. Otvoren prema različitim  perspektivama i iskustvima, Đelilović potiče dijalog između različitih kultura, identiteta i društvenih grupa stavljajući Čovjeka na prvo mjesto, njegov položaj u današnjem beskrupuloznom postmodernom svijetu te u isto vrijeme kritikujući i provocirajući postojeće političke, ekonomske i društvene norme i strukture moći na globalnoj razini.

Budući da njegovi umjetnički koncepti jesu platforma za kritiku institucionalizirane umjetnosti, političke i ekonomske nepravde, komercijalizaciju kulture pa i samog života, Đelilovićeva angažirana umjetnost igra važnu ulogu u savremenom bosanskohercegovačkom društvu, potičući već utihnulo kritičko promišljanje i poticanje drugih na mišljenje i akciju u vezi različitih društvenih pitanja.

Asim Đelilović
Foto: N.G./Radiosarajevo.ba: Asim Đelilović

Autor nam otkriva sadržaje koji se svima nama nalaze pred očima ali ih mi ne primjećujemo jer su naši izbori (a samim tim i naša očekivanja) usmjereni na pronalaženje argumenata za ispravnost svojih sudova, ili, već ranije, utvrđene slike svijeta. U tom smislu njegov umjetnički angažman je postupak kojim on i sebi i nama “skida paučinu s očiju” i čini “brišući prašinu sa slike” da nam ta slika izgleda jasnijom, intenzivnija u svome sadržaju i bogatija svojom faktografijom, izdašna po svemu", zapisala je povodom izložbe sociologinja kulture prof.dr. Sarina Bakić (njen tekst objavila Umjetnička galerija BiH).

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije