Kulturni četvrtak | Fuad Šetić vas poziva na koncert Sarajevske filharmonije i Muzičke akademije

Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu i Sarajevska filharmonija s ponosom nastavljaju dugogodišnju saradnju i sa zadovoljstvom najavljuju tradicionalni koncert kojim zajednički slave talent i kreativnost muzičara svih generacija.

Ovom prilikom će u subotu, 11. januara 2025. godine, s početkom u 20 sati na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, uz pratnju orkestra Sarajevske filharmonije, a pod vodstvom dirigenata Darija Vučića, Emira Mejremića i Fuada Šetića, kao solisti nastupiti nastavnici Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu: Azra Medić (klavir), Vedrana Šimić (sopran) i Wladimir Kossjanenko (viola).

Tim povodom za portal Radiosarajevo.ba govorio je dirigent i klavirski saradnik mlađe generacije Fuad Šetić.

Trending

Dragan Bursać: "Vulin je došao u Banju Luku da brani Vučića od studenata"

Radiosarajevo.ba: Možemo li saznati više o saradnji Muzičke akademije i Sarajevske filharmonije?

Šetić: Muzička akademija i Sarajevska filharmonija imaju već višedecenijsku saradnju. Ove dvije ustanove/institucije višestruko su povezane i u nekoj vrsti simbiotskog odnosa.

Prije 5 dana

Najljepše kompozicije klasične muzike: Koncert Orkestra mladih zapadnog Balkana u Sarajevu i Mostaru

Moji prvi dodiri sa profesionalnim orkestrom upravo su se desili zahvaljujući toj saradnji - kao student Prvog ciklusa studija, dio svog diplomskog programa izveo sam sa Sarajevskom filharmonijom. Već tada sam vidio koliko je važan ovaj zajednički angažman na stručnom i umjetničkom "odgajanju" novih naraštaja muzičara.

Sada imamo dva zajednička koncerta godišnje, a na kojima se publici predstavljaju studenti i uposlenici Muzičke akademije - kao solisti/ce i dirigenti/ce, ali sviraju i u orkestru. Sarajevska filharmonija na ovaj način daje prostor i mladim perspektivnim umjentnicima, ali i onima sa određenim stažom, do kojeg je teško doći na našoj umjetničkoj sceni.

Posebno me raduje da vidim kako, poslije određenog vremena, oni koji su se na ovim koncertima predstavili kao solisti budu angažovani kao stalni ili honorarni članovi Sarajevske filharmonije.

Također, bitno je napomenuti da saradnja ne staje tu - članovi Sarajevske filharmonije učestvuju u radu Orkestra Muzičke akademije na velikim godišnjim projektima, a studenti i zaposlenici Muzičke akademije angažovani su na redovnim koncertima Sarajevske filharmonije.

Radiosarajevo.ba: Ko su solisti koji će nastupiti na koncertu 11. januara?

Šetić: Na koncertu 11. januara publika će slušati Azru Medić (klavir), Vedranu Šimić (sopran) i Wladimira Kossjanenka (viola). Ovi profesori Muzičke akademije su svi ostvarili značajna umjetnička i pedagoška dostignuća i siguran sam da će se na ovom koncertu publici predstaviti na najvišem umjetničkom nivou. Na koncertu diriguju dva profesora dirigovanja, Dario Vučić i Emir Mejremić, i ja.

Radiosarajevo.ba: Kako izgledaju pripreme za koncert, gdje se održavaju probe?

Šetić: Pripreme za koncert su jednako uzbudljiv i zanimljiv dio procesa kao i sama izvedba! Probe sa prof. Medić su počele još prije nekoliko sedmica - razgovarali smo o djelu koje svira, istraživali odnose, boje, balanse, tražili prava tempa… Probe sa Sarajevskom filharmonijom počele su u srijedu, u Orkestarskoj sali. Taj dio pripreme je meni i najljepši i najuzbudljiviji, jer svaki od svirača u orkestru donosi svoju energiju, vlastitu interpretaciju i uvijek je zanimljivo tražiti način da se u takvom okruženju pronađe adekvatan i harmoničan odnos. Tu opet moram naglasiti izrazitu spremnost Sarajevske filharmonije da vrlo predano pristupe svakom zadatku i ispoštuju sve eventualne sugestije koje im kao dirigent dam. A u svakom procesu rada, trudim se da i ja budem, koliko je moguće fleksibilan i otvoren za nove ideje, te da od muzičara naučim što više.

Radiosarajevo.ba: Koja djela će se naći na programu, možete li nam ispričati više o njima?

Šetić: Na programu će se naći Koncert za klavir i orkestar op. 16, norveškog kompozitora Edvarda Griega, jedan od najpoznatijih i najizvođenijih koncerata za klavir. Koncert je nastao 1868. godine i od tada je omiljeni širom svijeta. U njemu ima i norveških tradicijskih melodija, a u naravi je pravi romantičarski koncert sa pjevnim melodijskim linijama, dramatičnim  orkestarskim segmentima i poetskim i vrlo intimnim dijalozima između klavira i orkestarskih instrumenata.

Pored klavirskog koncerta, publika će slušati i Pjesme čeznuća hrvatskog kompozitora Jakova Gotovca. Ovo djelo nastalo je 1939. i po mom mišljenju je pravi skriveni biser vokalne literature. Tekstovi pjesama preuzeti su iz narodne lirike, a muzika je vrlo vješto napisana - Gotovac je iskoristio jako puno mogućnosti glasa kao instrumenta i komponovao vrlo zahtjevnu vokalnu dionicu. Orkestar ne samo da je prati, nego je i nadopunjuje, i vodi publiku kroz zanos, strast, senzibilnost, ali i kroz sjetu i nešto mračnija raspoloženja.

Za kraj, na programu će se naći i Koncert za violu i orkestar, mađarskog kompozitora Béla Bartóka, jedno od njegovih posljednjih djela iz 1949. godine. Iako je koncert ostavio nedovršenim, nekoliko verzija je napisano, tj. završeno. Ovaj koncert jedan je od najvažnijih, najpopularnijih i najzahtjevnijih koncerata za violu. Koncert donosi notu tragičnog, kao odraz na burna dešavanja u svijetu u tom periodu, ali i one ispirisane sretnom prošlošću, crpeći inspiraciju iz mađarskog folklora koji je obilježio Bartókov kompozitorski jezik.

Radiosarajevo.ba: Zaposleni ste na Muzičkoj akademiji, koliko je klasična muzika zastupljena danas?

Šetić: Interesovanje za klasičnu muzika, na moju veliku radost, bilježi lagani, ali konstantan rast. Koncerti su uglavnom popunjeni do zadnjeg mjesta, ili barem većinom. Repertoar koji se izvodi je zanimljiv, otvara nove poglede na svijet kakav je bio i kakav je sada. Jako mi je drago da pored "historijske" klasične, odnosno umjetničke muzike, sve više interesa ima i za savremenu umjetičku muziku pa su i ti koncerti rado posjećeni.

Radiosarajevo.ba: Dolaze li mladi ljudi na koncerte klasične muzike?

Šetić: Mladi ljudi sve više dolaze na koncerte klasične muzike i sve više slušaju klasičnu muziku. Godinama slušam kako interes za umjetnost i umjentičku muziku opada, ali iskustvo i praksa pokazuju upravo suprotno!

Često vidim i upoznam mlade ljude koji studiraju, ili se bave sasvim drugim poslovima i oblastima, a vrlo rado dolaze slušati recitale, koncerte kamerne i simfonijske muzike, operu, balet… Neka vrsta otpora prema umjetničkoj muzici među mladima postoji, iz prostog uvjerenja da je možda neće razumjeti, da je dosadna, strana i daleka, ali neprocjenjiv je osjećaj vidjeti sjaj u očima nekog ko je prvi put došao na koncert i odlazi pun utisaka. Mislim da umjetničkoj muzici, i historijskoj i savremenoj, treba dati šansu - repertoara ima jako puno i siguran sam da svako može pronaći nešto u što će se zaljubiti.

Radiosarajevo.ba: S obzirom na činjenicu da Muzička akademija većinu koncerata izvodi u Koncertnoj dvorani Srednje muzičke škole u Sarajevu - "Cvjetko Rihtman", a Sarajevska filharmonija i dalje posluje u zgradi NPS, koliko bi Sarajevu značila koncertna dvorana?

Šetić: Priča o sarajevskoj koncertnoj dvorani traje već više od dvadeset godina i još uvijek mi je neshvatljivo kako glavni grad (ali i drugi gradovi!) jedne države danas nema koncertnu dvoranu koja bi bila dom za orkestar tog grada! Ulaganje u infrastrukturu ovog tipa krucijalni je korak da se umjetnost konačno krene svojim pravim razvojnim putem.

Projekat Concert Hall Sarajevo sigurno je najznačajniji projekat u modernoj historiji Sarajeva i Bosne i Hercegovina na polju kulture. Ovaj projekat rezultat je međunarodnog sporazuma između Sarajeva i Rima a odabran je na 10. Bijenalu mladih umjetnika Mediterana Evrope koje je organizirao Međunarodni centar za mir.

Koncertna dvorana ne samo da bi bila sjedište Sarajevske filharmonije, nego bi, siguran sam, vremenom privukla i najvažnije umjetnike iz cijelog svijeta, a posjete tih umjetnika uvijek značajno oplemeni sam grad i privuku posjetitelje iz brojnih zemalja. Moje kolege i ja redovno posjećujemo takve koncerte u drugim državama!

Radiosarajevo.ba: Sarajevska filharmonija od rata opslužuje i Operu i Balet Narodnog pozorišta, postoji li potreba, po vašem mišljenju, za još jednim orkestrom u Sarajevu?

Šetić: Ne postoje riječi kojima bih adekvatno opisao svoje divljenje prema orkestru Sarajevske filharmonije! Vrlo je teško svirati simfonijski repertoar u kombinaciji sa opernim i baletskim. Sarajevska filharmonija već decenijama taj zadatak obavlja na najvišem mogućem nivou, uz sve poteškoće koje jedan orkestar može da ima - od brojnog stanja, infrastrukture, pa do količine i zahtjevnosti repertoara. Iako su, po mom iskustvu, fantastičan operni orkestar, siguran sam da bi postojanje opernog i baletnog orkestra bilo višestruko korisno.

Prije svega operne i baletne produkcije mogle bi se ostvarivati i izvoditi češće, na visokom nivou; otvaranje novih radnih mjesta za mlade muzičare doprinijelo bi zaustavljanju njihovog odlaska u inostranstvo, a samim tim ostvarila bi se dodatna ulaganja u cjelokupan muzički obrazovni sistem, jer bi posla - bilo, kvaliteta studija i mladih muzičara bi porasla; Sarajevska filharmonija, kao stoljetni orkestar, mogla bi se fokusirati na svoj redovni repertoar, što dalje opet diktira bolju kvalitetu izvedbi, otvara prostor za gostovanja svjetskih umjetnika, te uveliko doprinosi generalnom unapređenju umjetničke scene.

Čvrsto vjerujem da umjetnost, a samim tim i kultura, trebaju biti jedan od neizostavnih faktora identiteta savremenog čovjeka.

Radiosarajevo.ba: I evo za kraj, možemo li pozvati publiku na koncert i saznati kako do ulaznica?

Šetić: Biće mi drago da na koncertu 11. januara 2025. godine, vidim što više publike - i one redovne, ali i nove publike koja je hrabra i želi otkriti novi svijet! Koncert je u Narodnom pozorštu Sarajevo, a počinje u 20 sati.

Karte su dostupne online i na svim prodajnim mjestima sistema kupikartu.ba.