Renomirani stručnjaci o arhitekturi Sarajeva: Šta je Sarajevo danas?
Matica Bosne i Hercegovine uz saradnju sa ETH Zurich katedrom za arhitekturu i urbani dizajn Urban-Think Tank, Baier Bischofberger Architekten i Historijskim muzejom Bosne i Hercegovine predstavljala je našu državu na ovoj prestižnoj smotri u italijanskom gradu.
Objekt u fokusu izložbe bio je Historijski muzej Bosne i Hercegovine (bivši Muzej revolucije Bosne i Hercegovine).
"Zahvaljujući gradonačelniku Venecije dobili smo veliki dio paviljona od oko 700 metara za izložbu, jedan od najvećih paviljona, i svi su bili oduševljeni", rekao je za Radiosarajevo.ba glavni kurator i pokretač projekta Haris Piplaš.
Na otvaranju paviljona bilo je preko stotinu ljudi. Razgovarali smo s Harisom i pitali ga na koji način je Sarajevo predstavljeno na Bijenalu arhitekture u Veneciji.
"Predstavljeni su filmovi 1395 dana bez Crvene renomiranog autora Anri Sala i Šejle Kamerić i Sarajevo Now, kompilacija skečeva Zenita Đozića iz Top liste nadrealista, fotografije Charliea Koolhaasa, Jima Marshalla i Daniela Schwartza, ali i retrospektivne projekte Urban-Think Tanka i istraživanja širom svijeta", naveo je Haris. "Mi smo željeli predstaviti šta je Sarajevo danas, zapravo urbani identitet grada."
Historijski muzej nekada je bio Muzej revolucije, a u trenutku kada je promijenjena njegova namjena postavka Muzeja revolucije spuštena je u podrum. Ekipa koja je radila na Bijenalu izložila je i tu postavku u Veneciji. Artefakti i postavke iz depoa, također.
"Ekipa koja se okupila ovog projekta skrenula je pažnju na to koliko je važno iskoristiti potencijale i ljudske resurse koji su već tu", dodao je mladi umjetnik Mak Hubjer i jedan od kuratora ove izložbe. "Muzej kao muzej nema nikakve funkcije bez tih ljudi koji su radili u njemu bez ikakvih prihoda."
"Ovu ekipu treba shvatiti kao neku vrstu servisa, koja će doći i uključiti alarm kako bi ukazala na problem", dodaje Mak.
"Ta osmanska i austrougarska arhitektura u Sarajevu je kolonijalna, nismo je mi smislili. Poslije Drugog svjetskog rata Jugoslavija se zapitala šta smo to mi sad. Zapravo ta producirana arhitektura i Historijski muzej je dio te nove svijesti o novom društvu. I to društvo trebalo je izgled. Ako izgleda kao austrougarsko onda podsjećate na kolonijalnu prošlost. Kada se gradio Muzej trebalo je izmisliti nove forme, zamisliti kako izgleda to novo društvo koje ne živi sa tom otomanskom ili austrougarskom prošlošću. Danas više nemamo to društvo ni tog oblika i zato se postavlja pitanje: Šta je Sarajevo danas?", objasnio je Haris za Radiosarajevo.ba. "Kako drugačije pokazati šta je Sarajevo danas nego kroz priču o nama."
Izložba Sarajevo Now: People's Museum kojom je naša država predstavljena na Bijenalu u Veneciji bit će otvorena i u Sarajevu u petak, 23. septembra u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine s početkom u 18.30 sati. Trajat će do 22. oktobra.
Reactivate Sarajevo isti dan organizira i simpozij na kojem će se okupiti renomirani stručnjaci iz oblasti arhitekture. Simpozij će se održati u gradskoj Vijećnici u periodu od 17.00 do 21.00 sat.
Šta se događa kada izuzeci postanu pravilo? Može li arhitektura utjeloviti snažan proces prkosa i prilagodbe? Opustošeno ratom i opsadom, Sarajevo je danas talac neprestane političke paralize kojoj se ne nazire kraj. Uništavanje i zanemarivanje objekata pretvorili su grad u novu vrstu urbane granice. Historijski muzej Bosne i Hercegovine utjelovljuje ovaj fenomen.
Kao nijedna druga građevinska struktura u Sarajevu, Historijski muzej stoji kao herojski simbol aktivnog otpora i elastičnosti. Njegov oblik, skup i program izražavaju nepokolebljivi pogon za smijanje u lice nedaćama.
Osnovan je 1945. kao Muzej revolucije obilježavajući partizansku pobjedu nad fašizmom, a u svom modernom obliku otvoren je 1963. Danas, zgrada koja je jednom bila socijalistički san postala je ruševina. Smješten sto metara od opsadne linije, na njemu su još vidljivi tragovi granatiranja i eksplozija, koji su sada samo nagovještaj izazova sa kojima se suočava muzej iznutra. Neplaćeno muzejsko osoblje drhti od zime bez grijanja, a država im uskraćuje i sredstva koja bi zaustavila protok vode koja curi kroz krov. Bez sredstava i napušten od strane vlade, građani su pozvani da se aktiviraju i pomognu da muzej ponovo oživi kao vitalni građanski prostor dijaloga, kulture i obrazovanja.
Ova izložba postavlja jednostavno pitanje: Može li muzej biti pokretač za promjene u gradu, navedeno je u najavi izložbe Matice Bosne i Hercegovine.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.