Usvajanje sankcija Moskvi ne mijenja švicarsku neutralnost

Piše: Ambasador Švicarske u Bosni i Hercegovini Daniel Hunn za Al Jazeeru

Nakon ruskog napada na Ukrajinu, švicarska vlada je odlučila slijediti sankcije Evropske unije nametnute Moskvi. To je bio povod za raspravu o švicarskoj neutralnosti, kako unutar države tako i među međunarodnim akterima.

Da budem jasan odmah na početku – švicarsko usvajanje EU sankcija ni na koji način ne mijenja njenu neutralnost. Švicarska nastavlja sa svojom neutralnom pozicijom u pravnom smislu.

Trending

Preminuo Branislav Brano Mićunović, čovjek s američke crne liste

Pravni značaj neutralnosti je definisan međunarodnim sporazumima kao što je Haška konvencija iz 1907. godine i dio je međunarodnog običajnog prava. Zakon o neutralnosti obavezuje neutralne države da u slučaju međudržavnog rata ne podržavaju vojne aktivnosti nijedne od sukobljenih strana. Neutralnim državama posebno nije dozvoljeno da obezbjeđuju ratnu opremu zaraćenim stranama ili da ustupe svoje teritorije zarad vojnih operacija.

Uz poštivanje pravnih obaveza koje proizlaze iz zakona o neutralnosti, Švicarska slijedi i politiku neutralnosti kao dio principa svoje vanjske politike. Cilj švicarske politike neutralnosti je da održi kredibilitet među međunarodnim faktorima po pitanjima svoje neutralnost i nezavisnosti. U tom smislu, neutralnost je jedan od instrumenata švicarske vanjske i sigurnosne politike, ali ona ne sprečava švicarsku vladu da izrazi svoja politička mišljenja i da radi na poštivanju temeljnih vrijednosti kao što su mir, demokratija i ljudska prava.

Usklađenost sankcija s obavezama koje proizlaze iz neutralnosti

Obzirom da je ruski vojni napad na Ukrajinu ozbiljno kršenje međunarodnog prava bez presedana u novijoj evropskoj historiji, švicarska vlada je u svom političkom manevarskom prostoru odlučila da se pridruži sankcijama Evropske unije. Vlada je proučila pakete sankcija Evropske unije u odnosu na njihovu usklađenost s obavezama neutralnosti propisanim istoimenim zakonom i zaključila da te mjere ne uključuju elemente vojne podrške nijednoj zaraćenoj strani.

Što se tiče švicarske politike neutralnosti, vlada je razmatrala da li bi usvajanje navedenih sankcija uticalo na kredibilitet švicarske neutralnosti. Mjerilo u tom procesu je bilo ozbiljno rusko kršenje osnova međunarodnog prava. Na osnovu svoje posvećenosti mirnom rješenju sukoba i principa međunarodnog prava, vlada je zaključila da švicarski kredibilitet kao neutralne države neće biti doveden u pitanje ovom odlukom. Prije izbijanja neprijateljstva, Švicarska je aktivno radila, i bilateralno i multilateralno, na sprečavanju sukoba i zagovarala primjenu diplomatskih instrumenata.

Rusija je već 2014. godine prekršila međunarodno pravo aneksijom Krima, ali je tada, za razliku od današnje situacije, Moskva pokazivala volju da se nađe političko rješenje sukoba i prihvatila otvaranje pregovaračkog procesa u ovu svrhu, odnosno Sporazum iz Minska, pod okriljem Trilateralne kontakt grupe i OSCE-a. Iz tog razloga Švicarska u to vrijeme nije nametala sankcije.

Obim sankcija se uvijek analizira od slučaja do slučaja. Švicarska neće automatski usvojiti paket sankcija koji nametne Evropska unija, nego će u svakom pojedinačnom slučaju ocijeniti njihovu usklađenost sa zakonom o neutralnosti i dobro odvagnuti interese u odnosu na politiku neutralnosti.

Švicarske dobre usluge na kocki?

Imajući ovo u vidu, Švicarska je od kraja Hladnog rata usvojila većinu EU sankcija, naprimjer, 1998. godine kad je Evropska unija nametnula sankcije Jugoslaviji nakon sukoba na Kosovu. Bilo je slučajeva kad je Švicarska samo djelomično usvojila sankcije ili poduzela mjere da osigura da treće strane ne koriste njenu teritoriju za zaobilaženje sankcija, kao u slučaju Irana i Sjeverne Koreje.

Da li će usvajanje sankcija uticati na švicarsku sposobnost da djeluje kao međunarodni posrednik i ponudi svoje dobre usluge? Dobre usluge i posredništvo su važni instrumenti švicarske vanjske politike i tako će biti i ubuduće. Dostupne su stranama u sukobu koje su ih voljne iskoristiti.

Međutim, one nisu smisao postojanja švicarske vanjske politike. Švicarska, ponajprije, zagovara vrijednosti i interese svoje vanjske politike definisane Ustavom, i posvećena je miru, demokratiji, ljudskim pravima i međunarodnom pravu.

Oko tih vrijednosti i interesa nema kompromisa. Ruski napad na Ukrajinu, suverenu i demokratsku državu, predstavlja agresiju bez presedana koja nije viđena u Evropi od Drugog svjetskog rata. Takvo neprijateljstvo ostavlja malo manevarskog prostora i zahtijeva odgovor.