Savez kolumnista | Edin Subašić: Ofanziva "srpskog sveta"
U toku je dosad vjerovatno najkompleksnija partija zaoštravanje konstantne krize u regionu, u političkom i sigurnosnom smislu. Političku kompleksnost čini uključenost i istovremeno aktivno djelovanje nikad većeg broja unutarnjih, regionalnih i stranih faktora u Bosni i Srbiji te globalne turbulencije koje, također, utiču na lokalna zbivanja.
Piše: Edin Subašić*, za portal Radiosarajevo.ba
Glavni sigurnosni izazov predstavlja očigledna procjena aktera velikosrpskog projekta da je sada povoljan momenat i neophodno da se taj proces digne na višu razinu, bar simbolički.
Oglasilo se Tužilaštvo o ubistvu na Palama
To je možda i tačno, jer neizvjesnost o budućoj američkoj politici prema regionu, dezorijentiranost i neusuglašenost Europske unije (EU) prema Zapadnom Balkanu, Ukrajini i neodlučnost prema Moskvi stvaraju utisak (geo)političkog vakuma u kojem zapadni faktori (ponovo) ne bi reagirali na radikalne poteze Beograda prema Bosni.
"Srpski svet" bez snage za akciju?
Međutim, paradoksalno je (i sretna okolnost) da velikosrpski centri moći, to jeste akteri "srpskog sveta" trenutno nemaju potreban kapacitet za bilo kakvu konkretnu akciju. Jer, opterećeni su i unutrašnjim problemima: antivladinim studentskim protestima u Srbiji, finansijskim dubiozama bh. entiteta Rs, a oba centra i američkim pritiscima i sankcijama odlazeće Bidenove Administracije, koja očigledno silno želi separatističke prijetnje otupiti i svesti na manje opasan nivo.
Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!
A osim toga sada je sasvim jasno da je ruska podrška čitavom projektu samo deklarativna, "duhovna", simbolična, a da je istovremeno za srpsku stranu vrlo skupa i kompromitirajuća u kontekstu zapadnih perspektiva.
Također, i načelna mađarska podrška srpsko-ruskom svetu u Bosni sada je u drugom planu zbog nesuglasica Budimpešte s EU. Čemu onda podizanje tenzija i planirano, a neperspektivno zaoštravanje?
Jedan od razloga svojevrsne ofanzive srpskog sveta je odbrambena reakcija na ugrožavanje projekta redefiniranog na lanjskom "svesrpskom saboru" iz juna 2024. Narastajuće studentske demonstracije sada već ozbiljno podrivaju vlast Aleksandra Vučića, jer studentski zahtjevi odavno prevazilaze rasvjetljavanje novosadske tragedije na željezničkoj stanici i traži se temeljita demokratizacija društva sa fokusom na antikorupcijskim mjerama.
U bh. entitetu Rs finansijski kolaps je sve bliži, a državni pravosudni aparat (osviješten ili ciljano usmjeren) konačno se počeo baviti visokopozicioniranim vinovnicima kronične krize. Pod istragama za organizirani kriminal su ministar sigurnosti Nenad Nešić, premijer Rs Radovan Višković, a nezvanično saznajemo da je pod predistražnim radnjama i predsjednik NSRs Nenad Stevandić, i to zbog ratnih zločina.
Edin Subašić | "Slučaj Bezrukhovny": Konačni dokaz postojanja ruskih kampova za obuku!?
9. januar kao test
Naravno, ključni detonator najnovijih turbulencija je proslava neustavnog praznika – "dana Rs" – 9. januara, koja je otkrila pozicije i kapacitete više uključenih strana.
Prvo, pokazalo se da zapadne finansijske sankcije djeluju pa se u organizaciju nije smjela upustiti niti jedna privatna firma iz Rs, nego je to išlo preko budžetskog Službenog glasnika Rs!?
S druge strane, kada je srbijanska delegacija tražila prelet helikoptera MUP-a Srbije, bosanski ministar odbrane Zukan Helez je uskratio dozvolu, ali se, ipak, nije moglo spriječiti dolazak (civilnog) aviona Vlade Srbije na banjalučki aerodrom. Bez obzira na to što su srbijanski čelnici došli da podrže nelegalan događaj. Bio je to poraz države.
Ovdje je najspornije kako su u zemlju ušli i Banjom Lukom paradirali pripadnici ruske desničarske organizacije "Noćni vukovi", budući da su još od 2018. godine oni od Ministarstva sigurnosti BiH označeni kao "prijetnja sigurnosti". Ovo je pitanje za Graničnu policiju BiH.
Sama parada pripadnika MUP-a RS (sa sve oklopnjacima domaće proizvodnje), poštara, šumara, pitomaca policijske škole, civilne zaštite, vojnih veterana i mažoretkinja teško se može nazvati "demonstracijom sile". Parada je bila test Dodikove poslušnosti Putinu, dosljednosti velikosrpskom projektu i beskrajne tolerancije Zapada.
Marširanje pomenutih Putinovih bajkera i prisustvo ruskog ambasadora Aleksandra Kalabuhova tek je simbolička potvrda ruskog utjecaja i nadzora nad izvršenjem Dodikovog zadatka – destabilizacije europskog i NATO puta BiH, a što je jedini bitan interes Moskve i cilj hibridnog rata u regionu.
Savez kolumnista | Edin Subašić: Ruski hibridni rat uvodi Zapadni Balkan u novu krizu!
Zapad prepoznaje rizik ruskog utjecaja
Ovaj cilj malignog utjecaja Moskve, umotan u srpski separatizam, prepoznat je na Zapadu kao sigurnosni rizik za region i zapadne interese o čemu govore i reakcije. Američka ambasada u Sarajevu oglasila se da "...snažno stoji na stajalištu da je Bosna i Hercegovina neodvojiva, nedjeljiva država i da treba tako i ostati - cjelovita, suverena i da što prije krene prema Europskoj uniji." Gotovo isto i koordinirano objavila je i britanska ambasada te su obje dale podršku Visokom predstavniku i OHR-u, kao i NATO.
Zato ne iznenađuje da je najradikalnije istupio Christian Schmidt, koji je poručio da "...Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine treba što prije pokrenuti istragu, odnosno proceduru da procesuira sve one koji su sudjelovali u obilježavanju ovoga dana."
Možda je najbitnija, iako protokolarna, reakcija NATO-a, čiji zvaničnici su u reakciji na nezakonitu proslavu u Banjoj Luci objavili:
"Stabilna i sigurna BiH i miran zapadni Balkan su u strateškom interesu NATO-a. Nastavljamo pomno pratiti sva dešavanja u bliskoj saradnji s našim međunarodnim partnerima. Retorika i akcije podjela i secesionizma, te svaka aktivnost koja nosi rizik podrivanja stabilnosti zemlje i autoriteta njenih državnih institucija, duboko je zabrinjavajuća i neprihvatljiva."
Sjevernoatlanski savez (NATO) je dao punu podršku i misiji "Althea" čiji kontingent u bazi "Butmir" je upravo ovih dana ojačan dolaskom rumunjskih vojnika sa borbenom tehnikom, dok će njihov general Florian – Marian Barbu na čelu misije zamijeniti mađarskog generala Laszla Sticza. Ovome treba dodati i od ranije poznate činjenice o pojačanom obavještajnom nadzoru prostora Bosne od agentura NATO zemalja, a povezano sa sumnjama u prisustvo pripadnika Grupe "Wagner" u Srbiji, na Kosovu i u Bosni te postojanje kampova za obuku.
Dakle, teško da se u Bosni može desiti ugrožavanje sigurnosti od zvaničnih ili radikalnih snaga u značajnijem obimu, a da to ne bude primijećeno i preventivno osujećeno, bilo od stranih ili domaćih snaga sigurnosti. Lokalni incidenti, npr. napadi na povratnike u bh. entitetu Rs ili uništavanje imovine otprilike je njihov maksimalan operativni domet. Nasuprot tome, može se očekivati agresivnija politika na državnom nivou i zapaljiv narativ u javnosti sa vrlo suptilnim ciljem.
Analiza | Subašić: SDP spriječio fijasko Trojke u Sarajevu, rast SBiH-a i pobjede SDA u 34 općine
Održavanje separatističkog narativa
Naime, politička i finansijska kriza u Rs, te nemogućnost Srbije da pruži konkretniju pomoć Banjoj Luci, budući da je Vučić i sam u problemima, prilično koleba srpsku javnost u pogledu perspektive "srpskog sveta", odcjepljenja Rs-a od Bosne, "svesrpskog ujedinjenja" itd. Naravno, među elitom se ne odustaje od te ideje, ali se procjenjuje da ju je potrebno ojačati javnom demonstrativnom podrškom. Zbog toga je u Banju Luku stiglo kompletno rukovodstvo Srbije: Ana Brnabić ispred Narodne skupštine te premijer Miloš Vučević sa svim ministrima! Ovakav sastav delegacije može se smatrati vrlo agresivnim političkim potezom prema državi Bosni.
Aleksandar Vulin je održao zapaljiv govor u kojemu je tvrdio kako se "...sada svugde juriša na Srbe i pokušava srušiti političare koje su oni birali ne bi li ih ostavili bez države." Bila je to aluzija i na Vučićevu, i Dodikovu poziciju kojem se sudi i otvoreni poziv da ih se brani.
Ozbiljnu poruku s naznakama budućih poteza odaslao je lični Dodikov izaslanik i ministar MUP-a RS Siniša Karan koji je rekao da će "...sada sve ovisiti o tome kako će se završiti sudski postupak protiv Dodika!" I prije Karana već smo čuli upozorenja iz RS da "ako Dodik bude osuđen, ide se u osamostaljenje RS."
Dakako, u Banjoj Luci i Beogradu su svjesni da nema uvjeta za takav manevar, ali je sasvim moguće da ponovo počne opstrukcija rada državnih organa i evropskog puta. Ovo je već viđena i uhodana taktika radikaliziranja međunacionalnih i međudržavnih odnosa u kakvima svi progresivni procesi (ka EU i NATO-u) zastaju.
Nadalje, radikalizacija je potreba oba srpska establišmenta kako bi uopće opstali o čemu beogradski historičar Milivoj Bešlin za portal Radiosarajevo.ba kaže:
"Nesumnjivo je da ulazimo u dalju destabilizaciju regionalnih odnosa i da će ključni faktor destabilizacije Zapadnog Balkana učiniti sve da očuva svoj lični režim i sve njegove koruptivne mehanizme u samoj Srbiji, povećavajući regionalne antagonizme. Ipak, mislim da kriza legitimiteta Vučićevog režima, uprkos njegovim stvarnim namjerama, u osnovi sužava njegove mogućnosti za ekspanziju i destabilizaciju susjeda", zaključuje Bešlin.
No, trenutna nemogućnost da "Srbija pređe Drinu" nikako ne znači da bosanske institucije (sigurnosne, pravosudne, politička tijela), kao i međunarodni garanti sigurnosti (NATO, EU, SAD) ne trebaju konačno poduzeti konkretne mjere protiv aktera projekta. Naprotiv! Osnovni razlog za konkretnu akciju leži (1) u činjenici da se od ideje nikad nije odustalo i (2) u strateškom principu velikosrpskog ekspanzionizma, a to je – polagano, neprimjetno stvaranje uslova i čekanje pogodnog geopolitičkog trenutka za osvajački iskorak...
*Autor je umirovljeni brigadir Vojne obavještajno-sigurnosne službe OS BiH, magistar politologije u oblasti međunarodnih odnosa i vojno-politički analitičar u projektima koji se bave sigurnosnim pitanjima
***
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.
Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.