Neven Anđelić iz Londona: Julianu Assangeu prijeti kazna od 175 godina zatvora

5
Radiosarajevo.ba
Neven Anđelić iz Londona: Julianu Assangeu prijeti kazna od 175 godina zatvora
Foto: Privatni album / U ekskluzivnom butiku Vivienne Westwood u Londonu

Zgroženost političara na Zapadu tragedijom i smrću Alekseja Navaljnog u ruskoj kaznenoj koloniji potpuno je opravdana, ali to ne mijenja odavno prisutnu politiku obračunavanja sa svakim kritizerom i kritizerkom Vladimira Putina u Rusiji.

Od ubistva novinarke Ane Politkovskaje 2006. godine, preko niza sumnjivih trovanja i samoubistava, do ubistva političara Borisa Nemcova na pragu Kremlja, Zapad je kritizirao Putina i ništa se nije promijenilo. Sve te žrtve kritički su istupale protiv režima u kojem su živjele.

Piše: Neven Anđelić* iz Londona za Radiosarajevo.ba

Nermin Nikšić: Održat ćemo sastanak iza zatvorenih vrata, nekad je bolje da sami sjednemo

Nermin Nikšić: Održat ćemo sastanak iza zatvorenih vrata, nekad je bolje da sami sjednemo

Zapadni političari su s pravom glasni u osudi takvog režima dok je istovremeno Julian Assange u londonskom Belmarsh zatvoru od 2019. godine, nakon što je prethodnih sedam godina proveo u ekvadorskoj ambasadi gdje mu je prvo dodijeljen pa naknadno oduzet politički azil. Grijeh Assangea je informisanje svjetske javnosti o tajnim pravnim, diplomatskim i političkim komunikacijama elita u državama što je najmoćnija od njih proglasila ugrožavanjem nacionalne sigurnosti.

Asangea je moguće opisati, kako to čine američki zvaničnici, kao opasnost po bezbjednost države, ali ga je moguće opisati i kao strastvenog borca za slobodu informacija, slobodu izražavanja i ljudska prava, kako to čini niz nevladinih organizacija, zapadnih promišljališta, javnih ličnosti te međunarodnih organizacija. Ukoliko se osnivača WikiLeaksa smatra opasnošću po nacionalnu sigurnost SAD-a, onda je zahtjev za izručenje potpuno opravdan po takvom tumačenju, ali ako je on zaista borac protiv totalne kontrole i vlasti države nad društvom, moguće izručenje Assangea simbolično predstavlja veliku opasnost po osnovne slobode i prava građanstva u demokratskim društvima.

Parlamentarna skupština Vijeća Evrope usvojila je zaključak u januaru 2020. godine kojim se protivi izručenju Juliana Assangea SAD-u. Komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope, Dunja Mijatović je u maju 2022. uputila pismo ministrici unutrašnjih poslova Velike Britanije, Priti Patel, zahtijevajući da se stopira proces izručenja SAD-u, navodeći „optužbe široke i neprecizne prirode protiv gospodina Assangea“ te potencirajući da su „prekršaji navedeni u optužnici, problematični jer mnogi od njih se tiču aktivnosti u srži istraživačkog novinarstva u Evropi.“ Krajem iste godine pravni zastupnici uložili su žalbu Evropskom sudu za ljudska prava, a skoro dvije godine kasnije, Assangeova supruga navodi da u slučaju nepovoljne odluke britanskog suda, onaj evropski u Strasbourgu im je posljednja preostala pravna instanca.

Neven Anđelić
Foto: Europainstitut.de: Neven Anđelić

Evropska federacija novinara, Evropski centar za PRESS i medijske slobode, Evropski centar za ustavna i ljudska prava, PEN International, Amnesty International, Human Rights Watch, brojne etablirane organizacije s kredibilitetom zalaganja za individualne slobode i ljudska prava, su tokom dvanaestogodišnjeg gubitka slobode Juliana Assangea zahtijevale njegovo oslobađanje te ograničivanje moći države. Reporters sans frontières pokrenuli su globalnu kampanju o štetnosti zatvaranja „Closural Damage“ „ukazujući na opasnosti za medije i na pravo javnosti na informaciju koje predstavlja procesuiranje Juliana Assangea.“ Medijska organizacija sa izrazitim fokusom na ljudska prava, Democracy Now!, je organizovala 2011. javni razgovor sa Assangeom i Slavojem Žižekom.

Biti disident u Kini ili imati različito mišljenje od jedine dozvoljene ideologije nije usporedivo sa Zapadom i kritikom vlasti u demokratskoj državi. Dok je Assange 12 godina bez slobode na Zapadu zbog razotkrivanja državnih tajni i kritike vlasti, javnost je slobodna u iskazu podrške Assangeu i kritike sistema. Slučaj Alekseja Navaljnog u drugačijem sistemu ukazuje na opšte opasnosti  po društvo kada državom vlada režim koji ne dozvoljava kritiku vlasti. Zapadne demokratije to naravno dozvoljavaju, što pokazuje Prvi amandman na ustav SAD-a koji obezbjeđuje upravo slobodu izražavanja, pored ostalih prava, kao što to čini i britanski Zakon o ljudskim pravima iz 1998., ali slučaj Assangea, a on je samo najeklatantniji primjer brojnih slučajeva u demokratskim zemljama, ukazuje na opasnost uspostavljanja represivnih metoda države u ograničivanju ponašanja građanstva i slobode mišljenja kao prvog koraka društva ka 1984. Georgea Orwella.

Specijalna izvjestiteljka UN-a za torturu pozvala je vlasti Ujedinjenog kraljevstva u februaru 2024. da zaustave procese izručenja Juliana Assangea „zbog osnovane bojazni da bi on mogao biti podvrgnut torturi ili drugim formama zlostavljanja i kažnjavanja.“ Alice Jill Edwards je podsjetila da je „Evropski sud za ljudska prava prihvatio da grubo neproporcionalne kazne i pretjerano kažnjavanje predstavljaju zlostavljanje po međunarodnom pravu.“ Julianu Assangeu prijeti kazna od 175 godina zatvora.

Član 3 UN-ove konvencije o torturi usvojene 1984. godine precizira da niko neće biti izručen „drugoj državi ako postoje ozbiljni razlozi za sumnju da će ta osoba biti podvrgnuta torturi,“ što se utvrđuje provjerom „postojanja niza sistemskih, ozbiljnih, očitih ili masovnih povreda prava čovjeka u toj državi“. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, u sopstvenom članu 3, navodi da „svako ima pravo na slobodu i bezbjednost ličnosti, dok član 5 može također biti primijenjen u argumentaciji protiv izručenja jer „niko ne smije biti podvrgnut mučenju, okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju.“

Problem je što Zakon o nacionalnoj sigurnosti SAD-a daje vlastima široke mogućnosti interpretacije potencijalnog ugrožavanja i prestupa koje neodgovorne vlasti mogu iskoristiti za supresiju i prevenciju kritike akcija izabranih vršilaca vlasti. Bliska istorija vlasti u SAD-u ukazuje na takav potencijal kada je nedavno bivši službenik CIA-e osuđen na 40 godina zatvora za „zločine špijunaže, kompjuterskog hakiranja, nepoštivanja suda, davanja lažnih izjava FBI-u, te dječju pornografiju“. Optužba je zahtijevala doživotnu kaznu. Uz izuzetak dječje pornografije, sve ostale kriminalne radnje izvode se iz zaštite države čiju je sigurnost, shodno presudi, Joshua Schulte ozbiljno ugrozio. Za njega je malo ko prethodno čuo, dok se za Assangea dobro zna i koji je optužen za 18 kriminalnih radnji.

U ekskluzivnom butiku Vivienne Westwood u Londonu
Foto: Privatni album: U ekskluzivnom butiku Vivienne Westwood u Londonu

Ujedinjene nacije usvojile su standard minimalnih pravila o tretmanu zatvorenika nazvan Nelson Mandela Rules, po čijem pravilu 44, držanje zatvorenika više od 15 dana u samici bez pristupa drugim zatvorenicima po 22 sata dnevno potpada pod definiciju torture. Pošto to nije rijetkost u američkim zatvorima, sud bi morao uzeti u razmatranje mogućnost izlaganja torturi Juliana Assangea u slučaju ekstradicije.

U Evropskom parlamentu inaugurirana je izložba „The Assange Case: Awards & Rewards“ koja podsjeća poslanike i javnost na priznanja i nagrade koje je Assange dobio, poput imenovanja počasnim građaninom Napulja, upravo zbog svojeg rada i praktičnog te simboličnog značaja za građanske slobode.

Konačno, potrebno je i podsjetiti se na početak ove dugogodišnje sage. Od osnivanja WikiLeaksa 2006. godine, Julian Assange je objavio brojne dokumente mnogih država kojima se javnost obavještava o nekim nelegalnim, nemoralnim ili politički upitnim radnjama državnih administracija. Američke vlasti, od Obame do Bidena, neizostavno uz Trumpovu, pozivale su se na zaštitu nacionalne sigurnosti u svojim pravnim akcijama prema Assangeu.

Nakon prvobitnog utočišta tokom kućnog pritvora na adresi prijatelja i vlasnika londonskog Frontline Cluba, Assange je osiguravajući se od mogućeg izručenja SAD-u, zatražio politički azil u ambasadi Ekvadora 2012. godine. Ekvador je sedmogodišnji de facto kućni pritvor Assangea u zgradi njihove ambasade koštao preko 6 miliona dolara. Do 2015. godine, londonska policija je potrošila 13.2 miliona funti za nadgledanje ekvadorske ambasade, a nakon povlačenja sa tog zadatka zvanične uniformirane policije, taj račun je nepoznat jer bi odavanje tih detalja „potencijalno identifikovalo operacione taktike i kapacitete“ službi sigurnosti, navela je londonska policija. Navodno ugrožavanje nacionalne sigurnosti daje državama mogućnosti sakrivanja podataka od društva, koje u drugim slučajevima ima pravo na osnovu Zakona o slobodi informacija. U tome je srž problema koje su ljudi poput Assangea kreirali za liberalne demokratije.

U ekskluzivnom butiku Vivienne Westwood u Londonu
Foto: Privatni album: U ekskluzivnom butiku Vivienne Westwood u Londonu

Ponašanja britanskih vlasti, posebno sudskih, ali i onih u izvršnoj vlasti, predstavljaju potencijal za uvođenje opasnog presedana kojim američke vlasti mogu doprijeti do bilo koje osobe u svijetu, novinara, izdavača ili urednika, a s razvitkom novih tehnologija i bilo koga sa dovoljnim tehnološkim znanjem i humanom sviješću o opasnosti previše moćne države kao institucije, zatražiti izručenje, te efektivno doživotno zaključati takvu potencijalno opasnu osobu po nacionalnu sigurnost u neki od federalnih zatvora.

Gore Vidal u svojoj posthumno objavljenoj knjizi 2012. godine „Istorija države nacionalne sigurnosti“ ukazuje na opasnosti ustanovljenja ogromnog vojno-industrijsko-bezbjednosnog kompleksa i političke kulture koja kreira „imperijalno predsjedavanje“ kojem je, recimo, kasnije Donald Trump težio, a koje donekle trenutno provodi Joe Biden. Dwight Eisenhower je u svojem odlazećem govoru sa pozicije predsjednika SAD, 1961. godine ukazao na strahoviti rast utjecaja vojno-industrijskog kompleksa te da je „potencijal za katastrofalan rast pogrešno postavljene moći postojan i ustrajan.“ Sloboda za Assangea je simbolična potvrda demokratskih vrijednosti društva. Izručenje ili dalje ropstvo Assangea, pretvara državu i društvo u Vidalove opise opasnosti od državne nacionalne sigurnosti, a građanstvo u takvoj državi u Orwelove likove iz 1984.

*Neven Anđelić predaje međunarodne odnose i ljudska prava (britanska titula: Reader) na londonskom Regent’s University, a gostujući je profesor na Università di Bologna. Ranije je bio gostujući visoki naučni saradnik na London School of Economics and Political Science (LSE ), a također je na University of California – Berkeley proveo godinu s Fulbrajtovom stipendijom u statusu gostujućeg naučnika. U periodu 2014-2018. bio je član Savjetodavnog odbora o Okvirnoj konvenciji za zaštitu nacionalnih manjina u Vijeću Evrope. Autor je brojnih naučnih radova i nekoliko knjiga. Neven je bio novinar i urednik kultnog Omladinskog programa Radio Sarajeva.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (5)

/ Povezano

/ Najnovije