Jahiel Jaša Kamhi: S proslave na kojoj nisam bio

Da li ste ikada čitali izvještaj s neke proslave na kojoj autor teksta nije bio prisutan? Sada imate priliku da pročitate izvještaj s proslave dolaska Jevreja u BiH, na kojoj nisam bio prisutan, ali zahvaljujući “svemogućem” internetu, videoprikazima i svemu ostalom, napisao sam ovaj tekst sa željom da sumiram kako je proteklo to obilježavanje u glavnom gradu BiH.

Piše: Jahiel Jaša Kamhi, čitatelj portala Radiosarajevo.ba iz Toronta

Mala zajednica od preostalih hiljadu Jevreja Bosne i Hercegovine – od nekadašnje zajednice od dvanaest hiljada koliko ih je pred Drugi svjetski rat bilo - učinila je najbolje što je mogla, skromno i sa ponosom. Drugačije se i nije moglo. 

“Na molbe čelnika ove zajednice za pomoć pri finansiranju manifestacija kojim se obilježava ovaj važni jubilej oglušile su se skoro sve instance vlasti. Odazvala nam se samo Općina Centar, koja nam je dala 10.000 KM, i Grad Sarajevo, koji nam je ustupio Vijećnicu. Ostali domaći faktori nisu imali sluha. Za nešto ima, za nešto nema, svako ima svoje prioritete. Ako 450 godina permanentnog života i postojanja Jevrejske zajednice u BiH nije bitno, onda je moj jedini komentar da nemam komentar. Mislim da bi to bilo važno za BiH, jer su Jevreji i danas jedan etalon zajedništva u BiH”, kaže Jakob Finci, predsjednik zajednice bosanskohercegovačkih Jevreja.

Kako su me samo zaboljele ove riječi. I ovdje, daleko od Sarajeva, daleko preko okeana, odakle pišem ove redove, one odzvanjaju istom jačinom kao i u mome Sarajevu, u koji su moji preci došli prije četiristo i pedeset godina.

Obilježilo se postojanje naše male zajednice koja je dala ogroman doprinos ovoj zemlji, koja se sada zove Bosna i Hercegovina. 

Proslava je bila prilika da se pokaže kakav i koliki su prilog na svim poljima Jevreji dali svojim sugrađanima i sunarodnjacima za protekla stoljeća. A istorija ili historija ili povijest “presudit će” šta se sve uradilo.

Naše četiristopedesetgodišnje prisustvo obilježilo se održavanjem Međunarodne naučne konferencije Jevreji i Bosna i Hercegovina 1565-2015, izložbama Jevrejski posteri Mihajla Atijasa, 'Slike iz kuhinje Ivana Hrkaša, te Kada su prijatelji pomagali prijatelje Edwarda Serotte, a Sarajevska filharmonija održala je koncert u Narodnom pozorištu, pod dirigentskom palicom Slovenca Uroša Lajovica uz saradnju violiniste Denis Goldfelda iz Rusije.

Ova trodnevna proslava, započeta 12. oktobra , kako obećavaju, nastavit će se umjetničkim događajima tokom cijele jevrejske godine 5776. (započete 14. septembra 2015).

Došli smo iz Španije 1492, kada su nas protjerali. Putovali smo dugo i teško do ove Bosne, koja nas je primila, na čemu joj hvala. Smirili smo se tu 1565. kada smo osnovali prvu Jevrejsku opštinu na ovome tlu. 

Dođite kako biste upoznali nasu prošlost i sadašnjost, u Muzej Jevreja, Jevrejsku opštinu, Aškenasku sinagogu, Jevrejsko groblje, Galeriju Novi hram i obavezno u Zemaljski muzej da vidite naše najveće blago sarajevsku Hagadu.  

Pitajte svoje sugrađane da li se sjećaju, iz priča svojih djedova, ko su to bili prvi doktori, apotekari, inženjeri i graditelji ovoga Sarajeva kakvoga danas znamo. Da li se sjaćaju književnika, slikara i muzičara koji su sa ponosom sebe zvali sarajevski Jevreji?

Lako zaboravljamo te velikane ovih prostora koji nisu gledali koga liječe, uče, hrane. U njima su vidjeli samo ljude koji traže pomoć, kao sto su građani Sarajeva za vrijeme opsade (1992-1995) tražili pomoć u Jevrejskoj opštini, Jevrejskoj ambulanti, Jevrejskoj kuhinji i Jevrejskoj apoteci. 

Kada budete mislili o nama, sjetite se našega doprinosa koji ovih dana pokušavamo da slavimo. Ne tražimo zahvalu i priznanje, to nije u duhu Jevrejske tradicije i religije.

Mi smo to radili jer smo tako osjećali  i jer smo tako učeni da radimo. Mi smo to napravili jer smo smo uvijek bili i uvijek ćemo biti jednostavno: sarajevski Jevreji. 

Pratite forum portala Radiosarajevo.ba - registrirajte se, komentirajte, predlažite teme!

---

Tekstovi u rubrici 'Ja mislim' predstavljaju stavove autora, a ne nužno i redakcije Radiosarajevo.ba