Edin Subašić: Raketiranje Poljske - greška koja je mogla uvesti NATO u rat?!

Radiosarajevo.ba
Edin Subašić: Raketiranje Poljske - greška koja je mogla uvesti NATO u rat?!
Foto: Twitter / Svjetski lideri i granatiranje Poljske

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Vjerovatno će se ispostaviti da je raketiranje poljskog sela Przedwodowa na granici sa Ukrajinom 15.11.2022. godine, i pored tragične pogibije dvije osobe, bio neplanirani, ali uspješan test sistema kolektivne zaštite NATO-a „sa prihvatljivim žrtvama.“

U satima nakon raketiranja i odmah nakon prve informacije da su „ruske rakete pale na Poljsku, članicu NATO-a“ počele su manipulacije u vezi sa mogućom reakcijom Saveza tj. rasprave oko najteže opcije razvoja događaja - da li će NATO postupiti po Članu 5. Ugovora o Sjevernoatlantskom savezu, zaštititi napadnutu Poljsku i ući u rat sa Rusijom paleći fitilj 3. svjetskog rata?

Piše: Edin Subašić*, za portal Radiosarajevo.ba

Pokazalo se da NATO ne poteže oružje prebrzo, ali i kakve rizike nose ovakvi incidenti. Dok istraga ne rasvijetli sve činjenice (ako se ikad objave), moguće je razviti bar tri opcije šta se moglo desiti. A također i šta se opet može ponoviti čak i na teritoriji Bosne i Hercegovine!

Šta kaže Član 5?!

Prva opcija – Rusi su raketirali teritorij članice NATO-a - što bi bio akt agresije, morao bi pokrenuti mehanizam prema Članu 5 Ugovora u NATO-u, odnosno mobilizirati najbliže, najmobilnije i najefikasnije vojne snage članica i ispuniti obavezu kolektivne odbrane koja ih povezuje i obavezuje da štite jedne druge, budući da se njime utvrđuje kako je napad na jednu članicu NATO-a isto što i napad na sve!

Edin Subašić: Veto na nastavak misije EUFOR-a uvodi NATO u Bosnu

Edin Subašić: Veto na nastavak misije EUFOR-a uvodi NATO u Bosnu

Ovaj član ima funkciju odvraćanja potencijalnog agresora na neku od članica i iz reakcije Moskve pokazalo se da zaista ima efekta. Naime, prvo je rečeno da je „projektil ruski“, a što je Moskva odmah odbacila kao “namjernu provokaciju” odričući se i eventualnog psihološkog efekta na Ukrajince i Evropu iznenada stvorenim prividom moći i spremnosti Rusije da udari i na NATO. Ruske vlasti su promptno negirale da su gađale teritoriju Poljske i čak snishodljivo precizirajući da je njihov najbliži vojni cilj u zapadnoj Ukrajini udaljen čak 35 kilometara od poljske granice. 

Mogući pritisak na Moskvu da tako reagira možda je bio istup američkog ministra obrane Lloyda Austina prošle sedmice u Bruxellesu kada je potvrdio predanost SAD i NATO-a ugovorenom sistemu kolektivne odbrane.

“Stalno čujete da ponavljamo da su SAD apsolutno privržene članu 5. Ugovora. Potvrđujem  da smo odlučni braniti svaki pedalj teritorija NATO-a, ako i kada do toga dođe”, rekao je Austin uoči početka sastanka ministara obrane država članica NATO-a. Kada je došlo do incidenta u Przedwodowu, Moskvi je očito bilo stalo da prevenira eventualnu naglu reakciju NATO-a po Članu 5 koji propisuje sljedeće:

„Stranke su saglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Europi ili u Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih te su stoga saglasne da će, u slučaju takvog oružanog napada, svaka od njih, u ostvarivanju prava pojedinačne ili kolektivne samoobrane priznatog članom 51. Povelje UN, pomoći stranki ili strankama koje su napadnute, poduzimajući odmah, pojedinačno i zajedno s drugim strankama, mjere koje se smatraju potrebnima, uključujući upotrebu oružane sile, radi uspostavljanja ili održavanja sigurnosti sjevernoatlantskog područja...“

Biden, Scholz, Sanchez, Macron i Sunak

Na sreću Rusa i ostatka Planete istraga je vrlo brzo došla do podatka da „raketa jeste sovjetske proizvodnje, ali je nije ispaljena iz Rusije niti sa položaja ruske vojske.“ To su opovrgnuli i SAD i Poljska tako da je razvoj opcije početka 3. svjetskog rata zaustavljen. Tačku na to stavio je i američki predsjednik Joe Biden, izjavom sa Balija, sa sastanka grupe G20 i očito nafilovan obavještajnim podacima, da „...prema putanji projektila nije izgledno da je riječ o raketi koja je na teritorij Poljske doletjela iz Rusije“ te je time otvorena druga opcija moguće pozadine incidenta...

Inače, Član 5 dosad je aktiviran samo jednom od osnivanja NATO-a, a to je bilo nakon terorističkog napada 11. septembra 2001. godine na Svjetski trgovački centar i Pentagon.

Edin Subašić: SPC kupovala oružje, spremali se za građanski rat ?!

Edin Subašić: SPC kupovala oružje, spremali se za građanski rat ?!

Greška (?) ukrajinske vojske

Druga opcija koja proizilazi iz objavljenih službenih informacija iz SAD-a da se „ne radi o ruskim projektilima, nego o projektilima sovjetske proizvodnje“ a koji su bili u arsenalu protivzračne odbrane (PZO) ukrajinske vojske. Teorija iz tih izvora jeste da su Ukrajinci pokušali uništiti ruske rakete ispaljene na ciljeve u Ukrajini, da su pri tome njihove rakete bile izbačene iz putanje ruskim elektronskim ometanjem te su zatim bez kontrole pale na selo u Poljskoj.

Ovo je realna opcija. Elektronsko ometanje je stalni oblik protivzračne borbe u Ukrajini. Tako je moguće da je i ukrajinski izviđački dron Tu-141 "Strizh", koji je 11.03.2022. godine pa na Zagreb (bez žrtava), na sličan način bio izbačen iz putanje i nekontrolirano stigao do centra Zagreba. No, već duže od pola godine o tome nema zvaničnog objašnjenja šta se zaista desilo. Hrvatskoj i NATO-u je vjerovatno nezgodno objašnjavati kako je ukrajinski dron preletio hiljade kilometara preko nekoliko članica NATO-a, a da je bio jedva primjećen, nije identificiran i nije oboren!

Dakle, vrlo nezgodno pitanje o sposobnostima PZO ovih članica. Stoga su najvjerovatnije hrvatske i NATO službe na ovu istragu stavile oznaku „top secret“ i ukinule obavezu obavještavanja javnosti. Ali mogućnost neometanog leta drona kroz NATO teritoriju svakako je u ruskoj vojnoj obavještajnoj službi evidentirano kao dragocjen operativni podatak.

Treća opcija mogla se čuti u krugovima analitičara koji razmatraju efikasnost vojne pomoći Zapada ukrajinskoj vojsci i opravdanost stalnih prigovora predsjednika Volodimira Zelenskog da im ne stiže dovoljno sofisticiranog oružja za borbu protiv ruskih raketnih sistema. Ukrajinski dužnosnici su u prvim reakcijama na incident optužili Ruse i pozvali zapadne vlade da pošalju Ukrajini borbene avione F-15 i F-16, kao i sofisticirane sisteme PZO.

Dakle, iz pomenutih krugova potekla je teorija da je lokalna PZO jedinica ukrajinske vojske namjerno izazvala incident (rakeriranje poljske teritorije) bez ili sa tajnom saglasnošću Zelenskog kako bi isprovocirali aktiviranje Člana 5 i uvukli NATO u sukob protiv Rusije!? Ako se tako nešto desilo, bio bi to očajnički potez Ukrajinaca koji vode rat sa ekstremno brutalnim neprijateljem i ukazivao bi na krizu borbenog i političkog morala.

Teorija ima osnov u pomenutom nezadovoljstvu Ukrajine, ali je vrlo rizična za Zelenskog i vojni establišment pa time i manje vjerovatna. Jer, ako bi se istragom dokazalo, to bi loše uticalo na ponašanje Zapada, već zamorenog ukrajinskom krizom,  kada dođu na red pregovori i mirovna, politička rješenja rusko-ukrajinskog spora. Dakle, i ovo je sigurno predmet obavještajno-sigurnosnog domena istrage incidenta.

Edin Subašić: Ruska taktika "spaljene zemlje" u Ukrajini

Edin Subašić: Ruska taktika "spaljene zemlje" u Ukrajini

Hitni sastanak u Bruxellesu

Nakon što su u Bruxellesu lideri NATO-a hitno odustali od aktiviranja Člana 5 i svi odahnuli, Poljska je aktivirala Član 4. NATO-a, koji nalaže da će se zemlje saveznice „...zajednički savjetovati uvijek kada, prema mišljenju bilo koje od njih, bude ugrožena teritorijalna cjelovitost, politička neovisnost ili sigurnost bilo koje od stranaka“. Već dan nakon incidenta održan je hitni sastanak ambasadora pri NATO-u i lidera glavnih članica. Zaključci su vrlo šturo procurili u javnost, a svakako ne oni o konkretnim operativnim koracima vojne prirode od kojih bi, pored Poljske, i Ukrajina mogla vojno profitirati.

Naime, Član 4 dosad je aktiviran sedam puta, posljednji put na zahtjev europskih zemalja kada je Rusija započela invaziju na Ukrajinu u februaru ove godine. Na temelju tadašnjih konsultacija pokrenuti su mehanizmi logističkog zanavljanja njihovih armija,izvršeno operativno razmještanje oklopno-mehaniziranih i zračnih snaga prema postojećim planovima NATO-a i organizirana vojna pomoć Ukrajini.

Prije toga, Turska ga je aktivirala četiri puta od 2003. do 2020. kada su u Ankari procjenjivali da postoji ugroženost zemlje zbog konflikta u Siriji i Kurdistanu. Tokom sirijske krize i rata protiv ISIL-a u Turskoj su bili razmješteni raketni sistemi „Patriot“. Sada bi slično ojačanje istočne granice mogla dobiti i Poljska, što bi svakako bila podrška i Ukrajini te psihološki pritisak na Moskvu u slučaju eskalacije sukoba.

Dakle, aktiviranje Člana 4, budući da je obvezujući za sve članice, a redovno rezultira i nekim konkretnim mjerama, svakako znači podizanje intenziteta ukrajinske krize i nivoa opasnosti za evropsku sigurnost na višu razinu, jer je NATO i formalno (kao Savez, a ne pojedinačne članice) reagirao na incident i time se uključio u konflikt!

Signali iz Moskve: Dodikov spas u haosu?!

Signali iz Moskve: Dodikov spas u haosu?!

BiH u kontekstu Člana 4

To je jedna nova situacija kroz koju se demonstrira i model ponašanja članica NATO-a u slučaju oružanog incidenta npr. u Bosni. Dakle, ako su Estonije, Letonija, Latvija i Poljska aktivirale Član 4 već prvog dana agresije Rusije na Ukrajinu (kao susjednu zemlju), za očekivati je da bi u slučaju incidenta ili širih sukoba u Bosni isti mehanizam aktivirale Crna Gora i Hrvatska. To bi u konačnici rezultiralo hitnim razmatranjem situacije među liderima NATO-a i nekim konkretnim mjerama.

Dakle, iako nismo članica Saveza, na ovom primjeru funkcioniranja NATO procedura vidjeli smo da je geografska pozicija naše zemlje između dvije članice vrlo konkretan benefit za sigurnosni status zemlje. To je istovremeno i upozoravajući faktor potencijalnom agresoru ili unutrašnjim destruktivnim snagama.

Gledajući širi, evropski i globalni sigurnosni kontekst vidjećemo i napukline u ovom savezništvu. Jer, dok je ruska agresija značajno ujedinila SAD i evropske saveznike, potakla Finsku i Norvešku na pristupanje Savezu, s druge strane ponašanje strateški važne Turske i Erdoganovo unilateralno ekonomsko-energetsko koketiranje sa Putinom „baca klipove“ u mašineriju NATO-a.

Čak i na lokalnom bh. nivou takvi odnosi pojačavaju unutrašnje diferenciranje pristalica euroatlantskog puta zemlje i/ili prorusko-turske orjentacije.

Tako sve više utemeljenja dobijaju procjene da će ukrajinska kriza i procesi opredjeljivanja za neku od strana na koncu dovesti do prekompozicije svjetskog poretka te redefiniranja interesa i savezništava i na regionalnom, i na globalnoim planu. Već mali pogranični incident sa dva poginula Poljaka sa turbulencijama koje je izazvao pokazao je u koliko nestabilnoj političkoj i sigurnosnoj situaciji živimo te koliko je malo potrebno da stvari krenu u drastičnu eskalaciju.

*Autor je umirovljeni brigadir Vojne obavještajno-sigurnosne službe OS BiH, magistar politologije u oblasti međunarodnih odnosa i vojno-politički analitičar u projektima koji se bave sigurnosnim pitanjima

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.

Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Povezano

/ Najnovije