Edin Subašić: Dodik je očajan, opasan i spreman na radikalne poteze!
Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!
U suštini najnovije političko-sigurnosne drame isprovocirane sa dvije izjave o državnoj imovini ustvari je - ekonomija. To je gotovo bezizlazna situacija u kojoj se našao Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta RS zbog de facto finansijskog kolapsa ovog entiteta, a koji je neizbježan, ako ovaj dio države Bosne i Hercegovine pod hitno ne pronađe 330 miliona KM. Za početak. Finansijska dubioza ovog entiteta mnogo je ozbiljnija nego javnost zna, a obaveze u narednim godinama i matematički su uvod u bankrot.
Piše: Edin Subašić*, za portal Radiosarajevo.ba
Poznati bh. ilustrator oduševio objavom nakon pobjede Bosne i Hercegovine nad Hrvatskom
Zbog svega toga, a kako bi prikrio stvarne, finansijske razloge za aktuelni performans o otcjepljenju, izvođenju policije na granice entiteta, povlačenju sudija iz Ustavnog suda...itd.
Dodik je nesumnjivo spreman povući i neke očajničke, radikalne poteze te izazvati sigurnosnu krizu. Ali, pitanje je danas koliko su na to spremni njegovi sljedbenici, budući da je već razotkrivena neperspektivnost eventualne separatističke avanture RS.
Ambasada SAD: Milorad Dodik je u krivu ako misli da će SAD stajati po strani dok on gura BiH u sukob
Dodik na "tankom ledu"
Srpska demokratska stranka (SDS) i Partija demokratskog progresa (PDP) su taj "plan o djelovanju entitetskih organa", tj. izjavu stranaka okupljenih oko vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) već nazvali "besmislenim i neprovodivim pamfletom".
Klub Nebojše Vukanovića ga je u startu odbio što ukazuje da ipak nema srpskog jedinstva oko pitanja koja Dodik smatra "krucijalnim i strateškim" te će on u srijedu biti na tankom ledu prilikom zasjedanja NSRS.
U aktuelnoj situaciji ključna su tri pitanja.
Prvo, zašto su baš sad stranke iz Federacije BiH (SDP, NiP, NS, SBiH, NES, SDA) na inicijativu Denisa Bećirovića, člana bosanskog Predsjedništva plasirale Izjavu o aspektima državne imovine, a koji su već regulirani Ustavom BiH i presudama Ustavnog suda BiH, i time isprovocirale reakciju iz RS-a?
Zatim drugo, kakvu i čiju podršku ima Dodik, budući da je unazad nekoliko dana govorio "srpskom ujedinjenju" i "velikoj Srbiji" te o Vojsci Srbije kao svesrpskim zaštitnicima i šta su najveći rizici od 21 tačke plana stranaka iz RS?
I treće, kakva je stvarna finansijska situacija i politička budućnost RS u tom kontekstu?
Dakle, iako federalnim strankama, potpisnicama Izjave nisu svojstveni politička mudrost i lukavstvo, sasvim je moguće da su smišljeno isprovocirale Milorada Dodika da krene u novu separatističku tiradu, verbalni konflikt sa Zapadom, javno negiranje genocida u Srebrenici i davanje povoda za konačno konkretne sankcije prema njemu.
Vrlo glasno distanciranje opozicije u RS-u od njega ukazuje da i oni to očekuju i da ne mare za novo etiketiranje izdajništvom. Kao nikad dosad Dodik se javnim nastupima izložio zakonskom progonu po više osnova, ako bi Tužilaštvo BiH konačno počelo raditi svoj posao.
Hazarderstvo ili plan?
Dodiku je pitanje podrške za buduće korake ključno za opstanak. Međutim, prvo je prije nekoliko dana dobio je vrlo znakovitu "korpu" od partnera (?) Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH kada je pozvao Hrvate da istovremeno napuste državne bosanske institucije. To je pojačao i Ilija Cvitanović (HDZ 1990) vrlo rezolutnim odbijanjem:
"Do toga neće doći. Nama je potpuno neprihvatljiva teza o napuštanju institucija BiH", poručio je Cvitanović.
Istovremeno, na vojnoj vježbi Vojske Srbije "Granit 2023" Dodik se u subotu pokušao nametnuti kao "komandant" izjavivši:
"Vojska Srbije je spremna da brani naš narod gdje god on živio", ali je pri tome ostao bez odobravanja Vučića i vojne svite oko njega.
Kao i u nedjelju, govoreći ostrašćeno u Donjoj Gradini o "vremenu ujedinjenja Srba u veliku Srbiju" dobio je samo kiseli osmijeh Aleksandra Vučića, koji je nekoliko dana ranije pred američkim ambasadorima Murphyjem i Hillom zagarantirao poštivanje teritorijalnog integriteta, a za promjenu i suvereniteta države Bosne!
Vučić je trenutno pod velikim pritiskom oko Kosova, a trenutno nije jasno kako bi mu učešće u novom konfliktu u Bosni pomoglo u rješavanju vlastitog problema.
"RS za Kosovo" očito više nije opcija.
Naravno, to ne znači da je državotvorni projekat tzv. velike Srbije stavljen ad acta, nego samo da mu globalne okolnosti trenutno ne idu u prilog. Ruska agresija na Ukrajinu i angažman Zapada, posebno NATO-a pretvorili su raniju rusku podršku srpskom separatizmu i ekspanzionizmu na Balkanu u teret Srbiji i bh. entitetu RS nametnutog savezništva od kojih se traži otvaranje balkanskog žarišta kako bi se pomoglo Moskvi.
Vučiću i Dodiku kristalno je jasno da bi takva avantura u dubokoj pozadini NATO-a bila osuđena na tragičan neuspjeh. Međutim, dok se Vučić trudi živ iščupati iz kandži Moskve, Dodik je očajan i spreman na sve.
Svjestan da mu slijedi bankrot (entiteta RS) i političko-zakonske konsekvence Dodik se sada u nevakat hvata otcjepljenja i tzv. velike Srbije kao slamke spasa, računajući da bi "samostalna RS" automatski prisvojila i državnu imovinu tj. resurse koji bi mogli biti osnov hipoteke za buduća zaduženja. No, koliko je to zaista moguće?
Vučić hvalio Dodika pa poručio: "Ne razumiju da kada Srbinu dozlogrdi, onda više nema povratka"
"Glineni golubovi" na entitetskoj granici
U sigurnosnom smislu najveći rizik sadrži npr. tačka 17 u kojoj se govori kako će MUP RS formirati posebnu službu koja će nadgledati međuentitetsku granicu, a sa Vladom FBiH će tražiti razgovore o utvrđivanju te granice.
Izlazak jedinica MUP-a RS na tu "granicu" i očekivana reakcija iz entiteta Federacija BiH, kao i državnih agencija, uz zapaljivu političku retoriku, zaista bi stvorili uslove za otvaranje konflikta.
A, to bi onda bila situacija za neminovnu vojnu reakciju snaga EUFOR-a, odnosno NATO-a. Moguće je pretpostaviti da bi reakcija stranih trupa bila usmjerena na izazivača konflikta, te bi se razvio scenarij u kakvom je ministar odbrane Zukan Helez u subotnjem intervjuu na Face TV snage MUP-a RS nazvao "glinenim golubovima"! Stoga je vjerovatnije da se Dodik neće upustiti u takav rizik.
Sljedeće sigurnosno rizične mjere iz izjave, a koje bi Dodik nastojao legalizirati u NSRS, bila bi suspenzija nadležnosti Suda i Tužilaštva BiH te državnih policijskih agencija na području RS.
Očito je da Dodik i njegovi saradnici nastoje izbjeći reakciju državnih institucija za provođenje zakona znajući da zakone već drastično krše.
U isti paket mjera za izbjegavanje progona spadala bi i "suspenzija" bonskih ovlasti OHR-a te opstrukcija ojačavanja snaga EUFOR-a, dakle tijela koja su nadležna za reakciju na drastične antidejtonske akcije. Realna je pretpostavka da će se Dodik sada uzdržati od takvih odluka te da sada ponovo ispituje (i podiže) granicu tolerancije stranih faktora na njegovo ponašanje. Ali, sigurno je da će opstruirati saradnju BiH sa NATO-om i pokušati unazaditi odnose sa Savezom.
Međutim, potezi skicirani u drugim tačkama izjave, kojima se blokira rad državnih organa i euroatlantski put, sasvim su mogući. Povlačenje sudija Ustavnog suda iz RS, pokušaj otvaranja procesa uklanjanja stranih sudija, najava entitetskog izbornog zakona, povlačenje predstavnika RS iz nekih malih i marginalnih državnih agencija, instruiranje predstavnika u organima BiH da blokiraju odlučivanje... jesu potezi koje bi se Dodik možda usudio povući, ali su besmisleni, ako neće slijediti radikalna separatistička akcija.
Ostatak juče potpisane izjave u Banjoj Luci su kamuflažna pozivanja na Dejtonski sporazum, povratak nadležnosti RS na osnovu istog, minimiziranje državnih nadležnosti i parafraziranje Povelja UN o "pravu srpskog naroda na odlučivanje..."
"RS nema pravo otcjepljenja"
Suština Dodikove akcije je u lamentiranju ovih dana o svesrpskom ujedinjenju i u posljednjoj tački izjave gdje najavljuje ponudu sporazuma entitetu FBiH "o mirnom razilaženju" uz odstupnicu... "ukoliko se nastavi antidejtonsko djelovanje Ustavnog suda BiH".
Iz Sarajeva vjerovatno niko neće ozbiljno ni odgovoriti, niti je razmotriti, ako takva ponuda stigne. Ali, odgovor je već stigao iz Ambasade SAD.
"Evo činjenica: Republika Srpska je entitet u BiH. Ona ne postoji izvan Bosne i Hercegovine, a prema Ustavu BiH, ni entitet niti bilo koja druga administrativna jedinica nižeg nivoa nema pravo na otcjepljenje ili ujedinjenje s drugom državom. Milorad Dodik je u krivu ako misli da će SAD stajati po strani dok on gura BiH u sukob. Sjedinjene Države će štititi Bosnu i Hercegovinu i osigurati da se održi njen suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter", naveli su iz ambasade SAD.
Sličan stav jasno artikuliraju i Velika Britanija i niz zemalja EU te je to otprilike konglomerat političkih i drugih snaga s kojima bi se suočili Dodik, eventualno Vučić i ruska administracija, ako bi se upustili u taj rizični posao u aktuelnoj situaciji.
Tajna podrška iz susjedstva ili Mađarske, također, je sada vrlo malo vjerovatna, iako je Dodik gajio nade da bi ga podržao bar Viktor Orban. Uskraćivanje obećanih 800 miliona eura kredita iz Budimpešte jasno govori da se mađarski premijer "zabavio o sebi" te da je Dodik politički vrlo usamljen.
IGES: Poziv drugim ambasadama da podrže stavove Ambasade SAD-a
Dugovi i američke presude - put u bankrot
Vratimo se suštini Dodikove borbe za državnu imovinu. Dakle, njemu je neophodno da ima hipotekarno pokriće za nova zaduženja jer će finansijski slom koji slijedi sasvim razoriti fiskalni, penzioni i zdravstveni sistem RS te ostaviti bez plata budžetske korisnike.
Ove godine na naplatu će doći 330 miliona za koje se RS zadužila na Bečkoj berzi 2018. godine kada je emitirala obveznice. Kod ove vrste zaduženja pet godina se vraća samo kamata (iz planirane stavke budžeta za vanjski dug), a po isteku roka mora se vratiti cijela glavnica i to dospijeva ovog ljeta!
Suštinu problema za portal Radiosarajevo.ba nedavno je objasnio ekonomski ekspert Faruk Hadžić, a iz čega se razaznaju i razlozi putovanja premijera RS Radovana Viškovića u Kinu.
"Jedno od rješenja za ovu situaciju može biti MMF, koji može ponuditi vrlo nisku kamatnu stopu za posuđena sredstva, ali problem u ovom slučaju jesu druge vrste uslova i reforme tako da ova opcija iz više razloga nije realna. Druga opcija, koja je vjerovatnija, jeste zaduženje u Kini putem emisije novih obveznica, ali uz dosta nepovoljnije uslove zaduženja, koji mogu ići i prema višem nivou kamatne stope", kaže Hadžić i najavljuje i veće izazove za RS.
"Veliki test će nastupiti 2026. godine kada na naplatu dolazi oko 585 miliona KM po osnovu druge emisije obveznica na Londonskoj berzi iz 2021. godine. U slučaju da dođe do problema u pronalasku novih sredstava za finansiranje starih dugova, može vrlo lako nastupiti sljedeći scenarij, a to je da se povuku sva dostupna sredstva po osnovu poreza, kako bi se vanjski dug otplatio, ali u toj situaciji, nedostajat će 330 miliona KM za finansiranje svih budžetskih potreba.
Faruk Hadžić: Dug je zao drug – RS-u zbog dospjelih obaveza prijete dramatični scenariji
Drugim riječima, neće biti dovoljno novca za penzionere, zdravstvene radnike, policiju, sudstvo, administraciju, investicije i druge troškove koji su predviđeni kao budžetski izdaci. Manje će novca dobiti i opštine (što iz opštinskih vlasti već potvrdili) što će u konačnici dovesti do velikih problema i nezadovoljstva, a vrlo vjerovatno i kašnjenja u isplati svih ovih izdataka", objašnjava Hadžić.
I na koncu, da stvar bude još dramatičnija, na sudu u Hrvatskoj u postupku priznavanja i pokretanja izvršenja su pravosnažne presude američkih sudova o nadoknadi i štete žrtvama genocida i ratnih zločina počinjenih od režima RS i Srbije, a koje su tužbe podnijele u New Yorku.
Radi se o odštetnim zahtjevima u milijardama dolara, a koje bi se trebalo naplatiti imovinom RS i Srbije! Iako pravosuđe Hrvatske kao članice EU odugovlači da, po zakonu o recipročnom priznavanju presuda između SAD i EU, te presude suda u New Yorku pošalje na izvršenje, to će se ipak uskoro desiti. Ali, to je sasvim nova tema i bit će novi problem za RS i Srbiju...
*Autor je umirovljeni brigadir Vojne obavještajno-sigurnosne službe OS BiH, magistar politologije u oblasti međunarodnih odnosa i vojno-politički analitičar u projektima koji se bave sigurnosnim pitanjima
***
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.
Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.