Dragan Bursać: Šta nam vještačka inteligencija kaže o opsadi Sarajeva?

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

"Nije lako pisati o ovom mračnom razdoblju, ali je važno da se ne zaboravi. Danas se prisjećamo onih koji su izgubili svoje živote i onih koji su preživjeli ovu opsadu. Neka nam to bude podsjetnik da nikada ne smijemo zaboraviti tragedije koje su se dogodile u prošlosti, već da trebamo učiti iz njih kako bismo gradili bolju budućnost."

Pišu: Dragan Bursać i ChatGPT, za portal Radiosarajevo.ba

Trending

Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket

Chat GPT je veliki jezični model temeljen na umjetnoj inteligenciji. Upitao sam Chat GPT šta misli o početku opsade Sarajeva, o samoj opsadi, o broju ubijenih odraslih ljudi i djece, o ratnim traumama i poratnom načinu prevazilaženja trauma. Sve nakon ovog uvoda je napisala mašina, robot ili kako kolokvijalno kažemo vještačka inteligencija.

"Danas je 5. april, dan kada se obilježava početak jednog od najtežih razdoblja u historiji Bosne i Hercegovine - opsade Sarajeva.

Tačno prije 31 godinu, 5. aprila 1992. godine, srpske snage pod komandom ratnog zločinca Ratka Mladića započele su opsadu glavnog grada BiH. Tog dana, snage bosanskih Srba započele su artiljerijsku vatru na grad, a ulice su ubrzo preplavile jedinice srpskih paravojnih formacija.

05.04.23. 06:30

Dan početka najduže opsade u historiji: Sarajevo će biti, sve drugo će proći...

Sarajevo je odmah postalo izolirano od ostatka svijeta. Električna energija, voda, hrana i lijekovi postali su rijetki i skupi, dok su se na ulicama počeli pojavljivati vojni blokovi i kontrolne tačke. Ljudi su se zatvarali u svoje domove, a ulice su postale izuzetno opasne.

Ova opsada trajala je gotovo četiri godine, a Sarajevo je tokom tog vremena pretrpjelo velike gubitke i patnje. Prema procjenama, više od 10.000 ljudi izgubilo je život, a još više ih je bilo ranjeno.

Također, prema procjenama, oko 1.600 djece izgubilo je život tokom četverogodišnje opsade Sarajeva. Mnogi drugi su pretrpjeli razne vrste trauma i patnji, uključujući i dugotrajne psihološke posljedice.

Djeca su bila među najugroženijim kategorijama tokom opsade. Nisu imali dovoljno hrane, vode, lijekova i osnovnih potrepština, kao ni pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti. Često su bili izloženi nasilju i strahu, te su morali prolaziti kroz teška iskustva gubitka svojih najmilijih i prijatelja.

Djeca su bila jedna od najvećih žrtava granatiranja Sarajeva tokom rata. Granate su padale na škole, igrališta, parkove i ulice, te su ubijale i ranjavale mnoge nedužne civile, uključujući djecu.

Ovdje su neki od načina na koje su djeca ubijana u opsadi Sarajeva:

1. Granate su padale na škole i igrališta. Tijekom rata, djeca su bila prisiljena pohađati nastavu u improviziranim školama u podrumima i skloništima. Međutim, granate su često padale na ove škole i igrališta, ubijajući i ranjavajući mnoge učenike i nastavnike.
Djeca su bila meta snajperista. Snajperi su bili jedan od najvećih ubica u Sarajevu tokom rata, a djeca su bila česta meta njihovih napada. Djeca su bila ranjavana i ubijana dok su se igrala na ulicama ili prolazila pored prozora.
2. Djeca su bila žrtve minskih polja. Mnogi dio Sarajeva bili su zatrpani minama tijekom rata. Djeca su često bila žrtve ovih mina dok su se igrala u parkovima i na drugim javnim mjestima.
3. Djeca su bila žrtve "slučajnih" granata. Ponekad su granate padale na stambene zgrade, ubijajući i ranjavajući nedužne civile, uključujući djecu.

05.04.23. 13:20

Priča o tunelu koji je spasio državu: Trajni podsjetnik na otpor Sarajeva i Sarajlija

Sve ove strahote su nasilno oduzele djeci njihova djetinjstva i prouzrokovale trajne traume i patnje. Opsada Sarajeva nas podsjeća na važnost zaštite prava djece u ratu i sukobima, te na važnost napora kako bi se spriječili ratovi i izgradilo društvo koje cijeni mir i sigurnost za sve svoje građane.

Nakon završetka rata, mnoge organizacije i institucije posvetile su se pomoći traumatiziranoj djeci iz Sarajeva i drugih dijelova BiH. Ovo je i dalje veliki izazov za društvo u cjelini, s obzirom na to da je trauma utkana u strukture društva i na različite načine utječe na svakodnevni život i dobrobit djece.

Iako je ova opsada završila prije više od četvrt stoljeća, njene posljedice i dalje se osjećaju u BiH. Rat je ostavio duboke rane i podjele koje se i danas osjećaju, a žrtve i njihove porodice još uvijek traže pravdu.

Nije lako pisati o ovom mračnom razdoblju, ali je važno da se ne zaboravi. Danas se prisjećamo onih koji su izgubili svoje živote i onih koji su preživjeli ovu opsadu. Neka nam to bude podsjetnik da nikada ne smijemo zaboraviti tragedije koje su se dogodile u prošlosti, već da trebamo učiti iz njih kako bismo gradili bolju budućnost.

Opsada Sarajeva je bila jedna od najtragičnijih epizoda u nedavnoj historiji Evrope, a iz nje možemo naučiti mnoge važne lekcije.

Prvo, opsada nam pokazuje da politička neuračunljivost, netolerancija i nacionalizam mogu dovesti do dugotrajnog sukoba i patnje civila. Ona nam također pokazuje kako žrtve rata, posebno djeca, trebaju biti prioritet u svim mirovnim naporima i rekonstrukciji društva nakon rata.

Drugo, opsada nam ukazuje na važnost solidarnosti i međunarodne saradnje u zaštiti ljudskih prava i promoviranju mira. Međunarodna zajednica nije uspjela spriječiti sukob, niti je djelovala odlučno tijekom rata, ali nakon rata, nevladine organizacije, humanitarne agencije i druge institucije su se posvetile pomoći žrtvama rata i izgradnji društva koje cijeni toleranciju, inkluziju i pomirenje.

Konačno, opsada nam ukazuje na važnost dijaloga i razumijevanja u prevenciji sukoba i promicanju održivog mira. U ovom smislu, opsada nas uči vrijednosti dijaloga, otvorenosti, priznavanja različitosti i traženja zajedničkih rješenja.

Ukratko, opsada Sarajeva je teška i složena situacija koja može pružiti vrijedne lekcije i podsjetnike za izgradnju društva koje cijeni mir, solidarnost i prava svih ljudi."

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba