Dragan Bursać: Pet scenarija za budućnost Bosne i Hercegovine - od hapšenja Dodika do novog sukoba

Radiosarajevo.ba
Dragan Bursać: Pet scenarija za budućnost Bosne i Hercegovine - od hapšenja Dodika do novog sukoba
Foto: Dž. K. / Radiosarajevo.ba / Milorad Dodik

“I evo nas kod najcrnjeg, ali sasvim mogućeg scenarija. RS piše sopstveni ustav. Održava referendum. Ukida sve veze s institucijama države BiH. Uvodi carinu. Formira 'vojsku'. I postaje neka vrsta Republike Nagorno-Srpske — pravno nepostojeća, faktički funkcionalna i operativna, pod zaštitom Srbje direktno i Rusije indirektno. U tom trenutku BiH prestaje biti država, a postaje međunarodni slučaj. Opet. Samo ovaj put bez međunarodnih trupa u svakom kantonu. Bez iluzije da 'proći će'. Jer nije više pitanje da li će Dodik nešto uraditi. Pitanje je da li će iko — domaći ili strani — imati hrabrosti da kaže: 'Stop'".

Piše: Dragan Bursać za portal Radiosarajevo.ba

U zemlji gdje rat nije završen u glavama neljudi ni mir nije stvaran — nego samo vid odgođenog sukoba, sve je moguće. A kad se mir odgađa, on prelazi u krizu. U BiH, mi krize ne brojimo po kalendarima nego po košmarima, i to kolektivnim. Sadašnji košmar se zove: podrivanje ustavnog poretka. I nije to više parola s banjalučkih ulica ili bilborda, nego opipljiva, sistemska, dokumentovana destrukcija države — riječju, djelom, zakonom.

Fizički obračun na Ferhadiji: Četiri osobe se potukle nasred ulice, turisti i građani u šoku

Fizički obračun na Ferhadiji: Četiri osobe se potukle nasred ulice, turisti i građani u šoku

U Srebrenici, mjestu koje bi trebalo da je posljednja opomena svijetu, predstavljen je izvještaj Sa riječi na djela: Hronologija pokušaja podrivanja ustavnog integriteta Bosne i Hercegovine. I ako ovo zvuči suhoparno i birokratski, neka vas naslov ne zavara — u pitanju je najdetaljniji, najtačniji i samim tim najalarmantniji političko-pravni dokument o državi kojoj se temelji ruše iznutra, potpomognuti šutanjem izvana.

Scenarij prvi: Reintegracija na silu i po zakonu

U nekom idealnijem svijetu — onom u kojem postoji minimum političke volje i poštovanja prema Ustavu — ovaj scenarij bi bio automatski i desio bi se juče, zapravo prije tri mjeseca. Dakle, država provodi presude vlastitih sudova. SIPA hapsi one koji krše zakone. Vijeće ministara uslovljava entitete sredstvima. OHR i međunarodni faktori daju jasan ultimatum: ili poštujete Dayton ili nema para, nema projekata, nema mira.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Ali ovo nije idealni svijet. Ovo je Bosna i Hercegovina, u kojoj se Milorad Dodik slobodno slika s diktatorima, gradi paralelne strukture, i to sve uz poluprisutne ili sasvim odsutne reakcije međunarodne zajednice. A upravo ova "reintegracija kroz prisilu" jeste najefikasnija — i zato je najmanje vjerovatna. Jer za nju treba imati kohones i ljubav prema zemlji. A BiH je, kao što znamo, trenutno država u kome vlada hornična nestašica navedenih derivata od strane onih koji bi se trebali petljati u svoj posao.

Scenarij drugi: Legalizacija nelegalnog

Drugi scenarij je zapravo ono što već živimo: polagana, ali konstantna izgradnja paralelne pravne realnosti u RS-u. Prvo, zakon o nepokretnoj imovini. Pa zakon o neprimjeni odluka Ustavnog suda BiH. Pa odbijanje odluka OHR-a. Pa zakoni koji kriminalizuju "uvrede na račun RS-a". Sve to funkcioniše kao unutrašnji državni udar na rate.

Dragan Bursać: Zločin pod opancima - lažna država Republika Srpska i parada genocida

Dragan Bursać: Zločin pod opancima - lažna država Republika Srpska i parada genocida

Ovdje se ne radi samo o pravnoj šizofreniji, nego o pretvaranju državnog prostora u dva pravna geta — jedan koji vjeruje u zakon, i drugi koji vjeruje u Dodika. Problem je što taj drugi ima više oružja, više medija i — što je najgore — više navikavanja. Ljudi počinju prihvatati nepravdu kao svakodnevicu, kao normalnost.  Dešava se ono što stalno govrim, unormaljivanje nenormalnog. U tom scenariju, BiH postaje hibridna (para)država s hibridnim zakonima, što je samo drugo ime za nefunkcionalnost i faktičku secesiju.

Scenarij treći: Kriza kao metod vladanja

Ovo je najpodmukliji, ali i najvjerovatniji scenarij. Kriza kao permanentno stanje. Kriza kao sistem. Kriza kao strategija. U ovom modelu, vlasti u RS-u i određeni međunarodni akteri igraju igru "hlađenja tenzija" — dogovaraju moratorije, otklanjaju akutne prijetnje, prave privid kompromisa, sastaju se, nešto kao dogovaraju, dok se ustavni poredak lagano hladi i urušava na niskoj temperaturi.

Kao kad kuhaš žabu: ne staviš je u ključalu vodu, nego je pustiš da se navikne. Sve dok ne bude kasno. U ovom scenariju, Sarajevo ostaje nemoćno, međunarodni faktori umišljeni, a Banja Luka – svemoćna. I onda, iz tog gliba kompromisa, raste jedno društvo koje više ne zna ni šta znači "država". Takav scenariji je najizgledniji i na njemu možemo jahati sve do jeseni 2026. i narednih izbora.

Scenarij četvrti: Intervencija i pucanj

Ako se pak situacija dodatno zaoštri — recimo, SIPA krene na teren, a Dodikova policija joj postavi barikade — onda imamo "militarizaciju krize". Ovdje scenarij uključuje vanjsku intervenciju: ulazak EUFOR-a, reaktivaciju bonskih ovlasti, moguća hapšenja, zamrzavanje imovine, pa i fizičko uklanjanje neustavnih institucija na tlu manjeh BiH entiteta.

Ovaj scenarij je visoko rizičan, ali i visoko učinkovit — ukoliko dođe na vrijeme. Problem je što smo već duboko zakasnili. Jer ovo nije više institucionalna kriza. Ovo je civilizacijski slom u najavi. Sjetićete se kako su mnogi govrili kako će Dodika "njegova policija hapsiti"? E pa u međuvremenu je ta policja dobila dodatne benficije, plate uposlenika su enormno povećanje i MUP RS-a je pretvoren  u neku vrstu Dodikove pretorijanske grade.

Ako Bosna i Hercegovina dođe u stanje gdje mora slati vojnike/policajce/specijalce da bi zaustavila svoje političare — onda to više nije država, nego klinika pod otvorenim nebom ili neka vrsta mafijaškog provizorija-zvuči poznato.

Scenarij peti: Rasplet bez povratka

I evo nas kod najcrnjeg, ali sasvim mogućeg scenarija. RS piše sopstveni ustav. Održava referendum. Ukida sve veze s institucijama države BiH. Uvodi carinu. Formira "vojsku". I postaje neka vrsta Republike Nagorno-Srpske — pravno nepostojeća, faktički funkcionalna i operativna pod zaštitom Srbje direktno i Rusije indirektno.

U tom trenutku BiH prestaje biti država, a postaje međunarodni slučaj. Opet. Samo ovaj put, bez oružja, bez međunarodnih trupa u svakom kantonu. Bez iluzije da "proći će".

Jer nije više pitanje da li će Dodik nešto uraditi. Pitanje je da li će iko — domaći ili strani — imati hrabrosti da kaže: "Stop."

Zaključak (ako ga uopšte ima)

Ovih pet scenarija nisu teorije zavjere. Ovo su dokumentovane, detaljno razrađene mogućnosti koje proizilaze iz realnog političkog stanja, opisane u analizi Foruma za saradnju i istraživanja. A ako želite znati koji je najrealniji scenario— odgovor je: svi. Svi u isto vrijeme. Jer Bosna i Hercegovina danas nije u jednoj krizi. Ona je istovremeno u institucionalnoj paralizi, pravnom rasulu, političkom beznađu i etičkoj potopljenosti.

Ako ima nade, ona dolazi odozdo. Od građana koji još vjeruju u pravo. Od aktivista koji pišu izvještaje. Od ljudi koji se, poput onih u Srebrenici, i dalje sjećaju šta znači Država.

A oni koji misle da država može opstati ako joj se amputira pravda — neka pogledaju potočarsko mezarje.

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.

Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije