'Žrtve isforsiranog veselja': Otjerajte prazničnu tugu i usamljenost!

Iako depresivni možemo biti u bilo koje doba godine, u prazničnom razdoblju to je vjerovatnije. Razlog tome je medijsko 'bombardiranje' prizorima sretnih porodica i prijatelja uoči, te tokom praznika, tvrdi profesor psihologije na Univerzitetu u Torontu Adam K. Anderson, te dodaje da mnogi tada preispituju kvalitetu svog ljubavnog i društvenog života.

Da je praznična depresija prije svega rezultat reakcije osjetljivijih ili pak osamljenih ljudi na pritisak koji stvaraju očekivanja koja nameću mediji, konzumerizam, ali i drugi ljudi misli i Life & Business Coach Tatjana Divjak, piše Ordinacija.hr.

Ljude najviše boli usamljenost

Uz neugodne podsjetnike na odsustvo ljubavi i radosti u vlastitom životu, u ovom periodu mnoge pogađa i svijest o svršetku još jedne godine te propuštenim prilikama koje su s njom otišle u nepovrat. Nepovoljno djeluje i hladno vrijeme koje ne mami na izlaske i kretanje, nego na mirovanje te hranjenje, i to ponajviše s namirnicama bogatim ugljikohidratima i masnoćama.

Prema američkom istraživanju, u ovo vrijeme šest posto populacije boluje od sezonskog afektivnog poremećaja, odnosno zimske depresije. Još 14 posto ljudi trpi slične, ali blaže smetnje.

Izazov zbog isforsiranog veselja

Tatjana Divjak smatra kako su božićni i novogodišnji praznici izazov zbog isforsiranog veselja s kojim su često povezani i to baš u doba godine kada su dani najkraći, a sunčanih zraka je premalo.

''Neraspoloženje tijekom blagdana lako možemo zamijeniti s poremećajem raspoloženja koje se javlja tijekom zimskih mjeseci kada smo manje izloženi dnevnom svjetlu koje pozitivno utječe na to kako se osjećamo. Ako tome pridodamo i promjene u prehrani te povećani unos alkohola i slatkiša, nerijetko ćemo doživjeti neke od simptoma kao što su glavobolja, poremećaji sa spavanjem, napetost, pad koncentracije, razdražljivost, tuga ili odsustvo zanimanja za uobičajene hobije i navike'', kaže Tatjana.

Savjeti za 'žrtve praznične tuge'

Stručnjaci preporučuju 'žrtvama praznične tuge' da vode pojačanu brigu o sebi, što uključuje zdravu i raznoliku prehranu, redovno i ravnomjerno spavanje, te mnogo kretanja i vježbanja.

''Bilo bi dobro da svatko razmisli o tome što je njegov izbor, a što mu je nametnuto; što uopće očekuje od blagdana, te koliko je realno to što očekuje'', savjetuje Tatjana Divjak.

''Ako vas muči neraspoloženje, predlažemo da prepoznate njegove početne uzroke (koji mogu biti raznovrsni) kako biste im doskočili prije nego što se 'razmašu'. Najčešće je riječ o nedostatku kvalitetnog odmora. Ako je riječ o neispavanosti, krenite ranije na noćni odmor i omogućite si dovoljno sna.''

Možda je riječ o potrebi za dubljim opuštanjem, pa se preporučuje i neka od tehnika mentalne relaksacije. Meditacija je jedna od vjerovatno najkvalitetnijih načina relaksacije duha koju i medicina prihvaća kao svakodnevnu ljudsku potrebu. Kada meditaciju povežete s brigom o tijelu, nameće se ideja da se barem tri puta sedmično bavite jogom.

Kako je čovjek i društveno biće, nemojte zanemariti niti njegovanje odnosa s drugim ljudima, posebno s onima koje smatrate bliskima bez obzira na to u kojem ste životnom razdoblju.

Nemojte čekati da ti se neko prvi javi, već sami napravite prvi korak telefonom, e-mailom ili uživo. Oživite prijateljstvo koje je zamrlo zbog udaljenosti ili lijenosti. Pružite ruku pomirenja prijatelju ili rođaku s kojim ste zavađeni.

''Budi umjereni u svemu i prestanite očekivati da stalno budete sretni - to je najbolji savjet'', dodaje Tatjana Divjak.

Aktivirajte se tjelesno i umno. Ako vas je uhvatila praznična depresija bilo kojeg intenziteta, bacite se na vježbanje ili druge tjelesne aktivnosti koje otpuštaju endorfine i potiču bolje raspoloženje. Istraživanja pokazuju da su aerobne aktivnosti dokazano sredstvo za borbu protiv depresije. Već je i 30 minuta kardiovaskularne vježbe dovoljno za povoljan učinak na duševno blagostanje.

Nemojte se dosađivati. Aktivirajte mozak sadržajima koji potiču na razmišljanje, primjerice zagonetkama, križaljkama, novim receptima i malo zahtjevnijim, ali ne turobnim knjigama.

Ne podliježite prazničnim pritiscima. Slobodno napustite zabavu ako se ne osjećate lagodno. Dovoljno je da kažete prisutnima da ste iscrpljeni.

Izađite iz kuće kad god vam prilike to dopuštaju i pješačite. U decembru i januaru najbolje je da to činite između 11 i 14 sati kada je sunce relativno visoko. Njegove zrake prodiru i kroz oblake, pa ćete tako imati koristi od njih i ako je tmurno vrijeme.

Njegujte se iznutra. Obogatite prehranu antidepresivnim sastojcima. Jedite puno namirnica bogatih triptofanom koji se u tijelu pretvara u serotonin, hormon duševnog blagostanja. Naći ćete ga u mahunarkama i orašastim plodovima, a ugljikohidratima se opskrbite iz integralnih žitarica, crne riže, voća i povrća.

Činite dobra djela. Pružite pomoć manje sretnima od sebe. Sudjelujte u skupljanju poklona za siromašne, volontirajte u javnoj kuhinji i svratištu. U nedostatku boljih prilika, pomozite komšiji da raskrči snijeg sa svog auta. Svako dobro djelo koje učinite, skinut će vam s ramena dio tereta koji osjećate.