Vrijeme je za pečeno kestenje!

Jesen je uveliko tu, a pored kuhanih kukuruza, tu je i pečeno kestenje - jedna od omiljenih poslastica pravih sladokusaca koja pruža prepoznatljivi jesenski ugođaj.

Mnogo je razloga da jedemo kesten, podsjećaju nutricionisti. Aromatični plodovi sa čvrstom opnom tamnosmeđe boje odličan su izvor minerala, vitamina i vlakana, a uz to imaju manje kalorija i masnoća nego drugo orašasto voće. 

Odličan ukus prate podjednako dobra svojstva koja su se pokazala kao veoma korisna za zdravlje. Od ostalih orašastih plodova, kesten se razlikuje nižim nivoom masti, i jedini sadrži vitamin C. Dijetolozi naglašavaju da je, za razliku od plodova oraha, lijeske i bukve, kojima je osnovni sastojak masno ulje, glavni sastavni dio kestena skrob, kojeg u sirovom sjemenu ima oko 44 odsto.

Zbog visokog sadržaja skroba, od kestena se može dobiti brašno koje se, samo ili pomiješano sa brašnom žitarica, koristi i za pravljenje hljeba i peciva.

Kesten sadrži vitamine A i C, ali i B grupe, ali i važne minerale poput kalijuma i fosfora, i u manjim količinama kalcijum, magnezijum, sumpor, hlor, gvožđe, bakar i mangan.

Pečeni kesten ima veću energetsku vrijednost, veću količinu bjelančevina, masti, vitamina i dvostruko veću količinu ugljenih hidrata nego pripremljen na druge načine. Sadrži vitamin E i fitohemikalije koje nisu zastupljene u kuhanom kestenu. Sa druge strane, kuhani kesten sadrži veću količinu mineralnih sastojaka.

Ipak, u  poređenju sa orasima koji su izuzetno kalorični i u 100 grama imaju čak 691 kaloriju, kesten je prilično dijetalan sa tek 170 kalorija u porciji iste težine, što će obradovati one koji strahuju od viška kilograma.

Za razliku od pitomog, divlji kesten nije jestiv zbog izrazito gorkog ukusa, ali se zahvaljujući ljekovitom dejstvu koristi u proizvodnji farmaceutskih preparata, prvenstveno za liječenje oboljenja vena.

Laka i jednostavna priprema kod kuće