Priča o kroasanu: Od Osmanlija i Habsburgovaca do Pariza i cijelog svijeta

Ako zamišljamo idealan doručak, najvjerovatnije da će na listi najpoželjnijih delicija biti i kroasan ((fr. croissant), još topao od pećnice.

Za popularnost ovog peciva zaslužni su sastojci od kojih se spravlja, a kada su sjedinjeni rukom iskusnih pekara dobije se jedinstven okus, aroma i tekstura. Pravilo je - što su sastojci kvalitetniji, kroasan je bolji. 

Tijesto za kroasane spravlja se od  brašna, kvasca, jaja, soli, mlijeka i malo šećera, a nakon što tijesto malo odstoji, izvalja se i premazuje najkvalitetnijim maslacem. Zatim se presavija, ponovo valja, ponovo maže maslacem i tako nekoliko puta. Obično lisnato tijesto ili ono kupovno nisu namijenjeni za kroasane, a isto tako se ne preporučuje da se umjesto maslaca koristi margarin, jer to umanjuje kvalitet, hranjljive vrijednosti peciva i daje mu potpuno drugačiji okus.

Masovna proizvodnja kroasana je predstavljala francuski odgovor na američku brzu hranu, tako da se 2008. godine 30 – 40 posto kroasana u francuskim pekarama pripravljalo od zaleđenog tijesta. Naravno, najkvalitetniji su kroasani pripremljeni od svježeg tijesta.

Slatki polumjesec iz Austrije

Opće je prihvaćeno da kroasan pripada francuskoj kuhinji, pa je ovo slatko pecivo postalo i svojevrsni nacionalni simbol. Međutim, manje je poznato da kroasan nije izmišljen u Francuskoj.  

Historija kroasana ima veze s dvije carevine: Otomanskom i Habzburškom.  Preteča kroasana je austrijski kipferl  (kiflica). 

Legenda kaže da su upravo pekari, koji zbog posla moraju ustajati rano ujutru, opazili da se Beču približavaju Osmanlije, te su upozorili vlasti. Nakon što su Osmanlije doživjele poraz u opsadi Beča, 1683. godine, pekari su svojim kipferlima  dali oblik turskog polumjeseca, te je tako uveden novi trend oblikovanja. A kada se u 18. stoljeću Maria Antoaneta iz Beča udajom preselila u Verssailes, nije željela da se odrekne omiljene delicije te je tako kipfel u obliku polumjeseca dospio u Francusku. Tamošnji sladokusci dali su mu naziv: Croissant de lune. 

U porodicu kroasana danas spadaju i izvedenice pain au chocolat  (pecivo s čokoladom) i pain aux raisins (pecivo s grožđicama).  I jedan i drugi pain spravljaju se od istog tijesta, ali se od kroasana razlikuju po obliku, s obzirom da se čokoladni pravi kao jastučić, a onaj s grožđicama u obliku školjke.

Danas se kroasani proizvode širom svijeta, od malih pekara do velikih industrijskih postrojenja. Ali gurmani i oni kojima je važna kvalitetna ishrana uvijek će birati kroasane napravljene u tzv. artisan pekarama, gdje se pecivo proizvodi ručno, od najkvalitetnijih sastojaka. 

Takva je i sarajevska artisan pekara Maison Coco, koja se ponosi višegodišnjom tradicijom i prepoznata je po svojim kroasanima. Osim klasičnog  trija: croissant, pain au chocolat  i pain aux raisins, ovdje možete okusiti i zavodljivi kroasan s bademima čiji se slasni okus ne zaboravlja.