Koja je razlika između prehlade i gripe, kako ih prevenirati i liječiti?

Počelo je doba godine kada su prehlade i gripe učestale. Šta je prehlada, a šta gripa, koji su njihovi uzročnici, koji su simptomi i kako se liječe – objasnila je specijalistkinja porodične medicine Larisa Redžepagić-Gavran. Istakla je mitove i činjenice o prehladi i gripi.

Vjeruje se da se gripa najčešće pojavljuje tokom zime zbog toga što veći broj ljudi boravi u zatvorenim prostorima koji se rijetko prozračuju. U takvim okolnostima, virus nošen kapljicama, koje iskašljavamo, lako ulazi u dišni sistem druge osobe.

Zato se gripa definira kao infektivna bolest dišnog sistema. Uzrokovana je različitim virusima. Najčešće, najvažniji i najopasniji je onaj tipa A.

Mit: Prehlada je isto što i gripa

Oboje su respiratone bolesti uzrokovane virusima. Imaju slične simptome i slično se liječe. Ali, prehlade su blage i traju duže. Gripa se pojavi iznenada. Traje dva do tri dana. Zarazna je i može biti opasna.

Simptomi prehlade su blaži. Polako se razvijaju. Oni su groznica do 38,8 stepeni, curenje iz usta, začepljen nos, grlobolja, kašalj, kihanje, umor, bolovi u mišićima, glavobolja i suzne oči.

Simptomi gripe su teži. Također uključuju groznicu do 38,8 stepeni i začepljen nos, ali i mučninu, znoj, umor bolove u mišićima (posebno u leđima, rukama i nogama, kašalj, glavobolju, gubitak apetita, povraćanje i proljev (najčešće kod djece).

Mit: Od gripe se ne može umrijeti

Teški oblici gripe ili oni koji su visokog rizika mogu uzrokovati smrt. Posebno se to odnosi na bebe ili djecu do četiri godine, ljude starosti iznad 65 godina starosti, žene koje pokušavaju zatrudnjeti ili doje, onaj ko ima oslabljen imunološki sistem ili hronično zdravstveno stanje, svako ko živi u centru za dugotrajnu njegu.

Zato je važno da se vakcinišu. Time će se spriječiti teži slučajevi ili problemi s gripom. Smanjit će se mogućnost odlaska u bolnicu.

Mit: Vakcinacija sprječava pojavu gripe

Vakcinacija ili cjepivo doprinosi prevenciji gripe. Njena svrha je da zaštiti od glavnih vrsta gripe. Ali, to ne znači da osoba ne može dobiti gripu.

Ona se može pojaviti prije vakcinacije. Nije isključeno da cjepivo ne pokriva neku vrstu gripe. Ali, simptomi gripe će biti blaži ako se vakcinišete.

Higijena ima važnu ulogu u sprječavanju pojave gripe: češće perite ruke, pokrivajte usta kada kišete ili kašljete, koristite sredstva za dezinfekciju površina i predmeta u kući, dezinfikujte ruke, odjeću i obuću bolesnih posebno perite, djecu, posebno novorođenčad, držite dalje od onih koji su bolesni.

Preporuka je da osoba koja ima gripu ostane kod kuće i tako smanji mogućnost širenja virusa na druge ljude.

Mit: Nećete dobiti gripu ako uzimate vitamin C

Vitamini ne mogu spriječiti gripu. Oni samo poboljšavaju imunitet, što ne znači da gripu ne možete dobiti.

Mit: Vakcinacija uzrokuje gripu

To nije istina. Cjepiva sadrže mrtve viruse koji vas ne mogu zaraziti. Gripu ne možete dobiti. Samo možete imati nuspojave. Mjesto na tijelu gdje vam je ubrizgano cjepivo može biti crveno ili natečeno ili se može pojaviti grlobolja. Nisu isključeni bolovi u mišićima, glavobolja ili niska temperatura. Riječ je o reakciji tijela odnosno borbi protiv novog virusa. Mogući su i drugi zdravstveni problemi, poput lakše prehlade.

Mit: Vakcinacija protiv gripe nije poželjna za trudnice ili kada dojite

Kada pokušavate zatrudnjeti, kada ste trudni ili kada dojite, važno je da dobijete cjepivo. Ono je sigurno za vas i bebu. Ako ne razvijete gripu, imunitet dajete bebi.

Mit: Nije preporučljivo da se cijepite protiv gripe ako ste alergični na jaja

U cjepivima je vrlo mala količina alergena iz jaja. Sigurno je da osobe sa alergijom na jaja, pa i djeca, budu zaražena gripom. Ali, teške alergijske reakcije su rijetke. Ako ste u  riziku, ljekari preporučuju vakcinaciju uz njihov nadzor kako bi mogli pratiti potencijalne reakcije.

Mit: Ako niste imali gripu i osjećate se zdravo, ne morate se vakcinisati

Zdrav način života nije garancija da ćete gripu spriječiti. To je infekcija koja se lako širi. Ali, veliki je broj onih koji dovode u pitanje vakcinacije protiv gripe. Stručnjaci preporučuju vakcinaciju. Preporuka je da bi svi stariji od šest mjeseci trebali biti vakcinisani protiv gripe.

Mit: Nošenje maske na licu na javnim mjestima onemogućava pojavu gripe

Veliki broj ljudi nosi masku tokom sezone prehlade i gripe. Ali, nije jasno da li je to od koristi. Pacijentima s aktivnim simptomima se preporučuje da ih nose na javnim mjestima. To se mora učiniti pravilno. Njihova učinkovitost je ograničena nakon što se ovlaže od kašlja, kihanja ili vlaženja u dišnim putovima. Zato se moraju mijenjati.

Mit: Antibiotici sprječavaju gripe i prehlade

Antibiotici ne preveniraju, niti liječe gripu. Ona je uzrokovana virusom na koje antibiotici ne djeluju. Ovaj medikament je učinkovit samo kada se pojave bakterijske infekcije uslijed komplikacije gripe. Ali se koriste kada to ljekar kaže. Nepotrebno uzimanje antibiotika može dovesti od otpora na njih same i pojavu takozvanih superbakterija. Dakle, antibiotike koristite samo na preporuku ljekara.

Mit: Antibiotici snižavaju povišenu tjelesnu temperaturu

Antibiotik nije antipiretik, što znači da ne može oboriti povišenu temepraturu. Uzročnici prehlada i gripa su takvi da antibiotici nisu djelotvorni. Svoje zdravlje nećete poboljšati ovim medikamentom, ako imate gripu ili prehladu.