Umjetna inteligencija sada zna kad ćemo umrijeti

Ubacivanje elektroničkih zdravstvenih podataka u modele strojnog učenja može značajno poboljšati preciznost predviđanja ishoda, navedeno je u novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature.

Temeljem eksperimenta u sklopu kojeg su korišteni podaci iz dviju bolnica u Sjedinjenim Američkim Državama istraživači su uspjeli pokazati kako uz pomoću algoritama mogu predvidjeti dužinu ostanka pacijenta u bolnici, vrijeme kad će biti otpušten, ali i kad će umrijeti.

Neuralna mreža opisana u studiji za predviđanje koristi ogromne količine podataka vezanih uz, naprimjer, medicinsku historiju pacijenta i ključne parametre vezane za njegovo zdravstveno stanje. Može pritom obraditi čak i rukom pisane bilješke, komentare, zabilješke na starim kartonima...

Novi algoritam slaže prethodna bitna događanja iz medicinske historije u vremenski slijed što omogućava modelu strojnog učenja predviđanja budućih ishoda, među kojima je i vrijeme smrti.

Kako bi nam to moglo biti korisno? Bolnice bi mogle pronaći nove načine određivanja prioriteta pri brizi o pacijentima, bolje prilagođavati terapije i otkriti hitne slučajeve prije nego dosad. Računar bi mogao i rasteretiti radnike u zdravstvu te preuzeti veliki dio obrade podataka.

Umjetna inteligencija je već našla više načina primjene u zdravstvu. Par nedavno razvijenih algoritama moglo je dijagnosticirati rak pluća i bolest srca preciznije od ljudi liječnika, a korištena je i pri određivanju rizika od razvoja jedne (ili više) od tri najčešće bolesti oka.